Brže od pregledniku!
46 odnosi: Amiens, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Atlas (kartografija), Škoti, Španjolska, Belgija, Družba Isusova, Francuska, Francuzi, Galija (rimska provincija), Geograf, Geografija, Graviranje, Kartografija, Luj XIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Nizozemska, Opća i nacionalna enciklopedija, Orijent, Pariz, Pikardija, Plagijat, Povijest kartografije, Utvrdno graditeljstvo, Zemljovid, 16. stoljeće, 1600., 1627., 1632., 1636., 1637., 1638., 1644., 1646., 1647., 1648., 1651., 1652., 1653., 1656., 1657., 1658., 1667., 1802., 20. prosinca, 7. srpnja.
Amiens
Amiens je grad u Francuskoj, glavni grad regije Pikardije i departmana Soma.
Novi!!: Nicolas Sanson i Amiens · Vidi više »
Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu
Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.
Novi!!: Nicolas Sanson i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »
Atlas (kartografija)
Atlas, zbirka astronomskih i geografskih karata sustavno sređenih u sadržajnu cjelinu (naziv po mitološkom liku koji se javlja u 16. stoljeću na naslovnoj stranici Mercatorove zbirke karata).
Novi!!: Nicolas Sanson i Atlas (kartografija) · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: Nicolas Sanson i Škoti · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Nicolas Sanson i Španjolska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Nicolas Sanson i Belgija · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Nicolas Sanson i Družba Isusova · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Nicolas Sanson i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Nicolas Sanson i Francuzi · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Nicolas Sanson i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Novi!!: Nicolas Sanson i Geograf · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Nicolas Sanson i Geografija · Vidi više »
Graviranje
Albrechta Dürera iz 1514. Graviranje je tehnički postupak urezivanja ili jetkanja dizajna (linija, ukrasa, znakova, likova) u tvrdu, obično ravnu površinu pravljenjem brazda u njoj.
Novi!!: Nicolas Sanson i Graviranje · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Nicolas Sanson i Kartografija · Vidi više »
Luj XIII., kralj Francuske
Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.
Novi!!: Nicolas Sanson i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Nicolas Sanson i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Nicolas Sanson i Nizozemska · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Nicolas Sanson i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Orijent
Orijent je izraz koji dolazi od latinske riječi oriens koja znači istok, a koristi se za opisivanje Istočnog svijeta, odnosno kultura i zemalja azijskog kontinenta.
Novi!!: Nicolas Sanson i Orijent · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Nicolas Sanson i Pariz · Vidi više »
Pikardija
Pikardija (fra. Picardie) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija na sjeveru Francuske, a bila je podijeljena na tri departmana: Aisne, Oise i Somme.
Novi!!: Nicolas Sanson i Pikardija · Vidi više »
Plagijat
Plagijat (lat. plagere.
Novi!!: Nicolas Sanson i Plagijat · Vidi više »
Povijest kartografije
Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.
Novi!!: Nicolas Sanson i Povijest kartografije · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Nicolas Sanson i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Nicolas Sanson i Zemljovid · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 16. stoljeće · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1600. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1627. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1632. · Vidi više »
1636.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1636. · Vidi više »
1637.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1637. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1638. · Vidi više »
1644.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1644. · Vidi više »
1646.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1646. · Vidi više »
1647.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1647. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1648. · Vidi više »
1651.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1651. · Vidi više »
1652.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1652. · Vidi više »
1653.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1653. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1656. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1657. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1658. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1667. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolas Sanson i 1802. · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Nicolas Sanson i 20. prosinca · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Nicolas Sanson i 7. srpnja · Vidi više »
