Sadržaj
45 odnosi: Ašur, Ašur (bog), Ašur-nasir-pal II., Aramejci, Arapi, Asirija, Asirski vladari, Asurbanipal, Azija, Šamaš, Babilon, Babilonija, Bliski istok, Cipar, Damask, Drevni Egipat, Elam, Eufrat, Ezekija, Fenicija, Gaza, Haran, Hram, Jeruzalem, Kalah, Karkemiš, Klinopis, Kraljevstvo Izrael, Kraljevstvo Juda, Marduk, Medijci, Medijsko Carstvo, Memfis, Niniva, Oront, Samarija, Sargon II., Semiramida, Sirija, Sredozemno more, Stela, Suza (Iran), Teba (Egipat), Urartu, Zigurat.
- Arheologija u Iraku
- Drevni Egipat
Ašur
Ašur (asir.: ’Aššur; arapski: أشور, tj. Kal'at Šerkat; hebrejski: אַשּׁוּר; aramejski: ܐܫܘܪ) je bio prvotna prijestolnica Asirije, koja je po njemu dobila i ime.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Ašur
Ašur (bog)
Reljef u zidu s prikazom boga Ašura, Nimrud Ašur (asir. ’Aššur; akad. Anšur i Anšar) je ime jednog od glavnih asirskih božanstava, uz Ištar, Ninurtu, Šamaša, Adada i Sina.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Ašur (bog)
Ašur-nasir-pal II.
Ashur-nasir-pal II Asirski kralj, vladao od 884. pr. Kr. do 859. pr. Kr. Ashur-nasir-pal II nasljedio je svog oca, Tukulti-Ninurta II, 884. pr. Kr. Osvojio je Mezopotamiju i područje koje čini današnji Libanon, ujedno je vrlo nasilno ugušio pobunu grada Sure u Bit-Halupi.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Ašur-nasir-pal II.
Aramejci
Aramejci su jedan od semitskih naroda, koji je obitavao Mezopotamiju, to jest područje današnjeg Iraka, Sirije, Irana i dijela Turske.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Aramejci
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Arapi
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Asirija
Asirski vladari
Ovo je popis asirskih vladara od najranijeg vremena.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Asirski vladari
Asurbanipal
'''Asurbanipal u lovu''', asirski reljef iz palače u Ninivi. Asurbanipal (asirski: Aššurbanapli), poznat i kao Sardanapal, bio je asirski kralj.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Asurbanipal
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Azija
Šamaš
Šamaš je u Babilonu i Asiriji bio bog Sunca, Ajin muž, a u Sumeru mu odgovara Utu.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Šamaš
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Babilon
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Babilonija
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Bliski istok
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Cipar
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Damask
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Drevni Egipat
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Elam
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Eufrat
Ezekija
Ezekija je bio trinaesti po redu kralj Judejskog kraljevstva, sin i nasljednik kralja Ahaza.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Ezekija
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Fenicija
Gaza
Gaza može značiti.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Gaza
Haran
Haran je drevni grad smješten na području današnje Turske.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Haran
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Hram
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Jeruzalem
Kalah
Ostaci Kalaha 2008. godine. Kalah ili Kalhu (asirski: Kalhu; hebrejski: kalah) bio je značajan grad u središnjem dijelu Asirije, te njezina prijestolnica od vlasti Ašurnasirpala II.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Kalah
Karkemiš
Zemljovid u 2. tisućljeću pr. Kr., na kojoj je prikazan Karkemiš Karkemiš ili Carchemish (Europus u grčko-rimskim izvorima) bio je važan grad u Mitanskom i Hetitskom Carstvu, na današnjoj granici između Turske i Sirije.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Karkemiš
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Klinopis
Kraljevstvo Izrael
Kraljevstvo Izrael (heb. מַלְכוּת יִשְׂרָאֵל, Malḫut Jisraʼel) ime je za kraljevsto koje je nastalo kao savez židovskih plemena (vidi: 12 izraelskih plemena) oko 1030. pr. Kr. – 1020. pr. Kr. koje su u početku prevodili suci.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Kraljevstvo Izrael
Kraljevstvo Juda
Kraljevstvo Izrael i Kraljevstvo Juda, prikazani u vrijeme njihove najveće teritorijalne raširenosti i njihovi najbliži susjedi. Kraljevstvo Juda (heb. מַמלְכת יְהוּדָה Mamlekut Jehuda) bilo je ime za kraljevstvo što su tvorila plemena: Juda, Šimun i Benjamin, a nastalo je nakon podjele Kraljevstva Izrael na Sjeverno i Južno kraljevstvo.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Kraljevstvo Juda
Marduk
Marduk (sumersko sricanje na akadskom AMAR.UTU „solarno tele“; što možda dolazi od MERI.DUG; biblijski hebrejski Merodach; grčki Maradochaios) je bilo babilonsko ime za boga kasnije generacije iz drevne Mezopotamije i bog-zaštitnik grada Babilona, koji je, kada je Babilon postao politički centar doline rijeke Eufrat u vrijeme Hamurabija (18.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Marduk
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Medijci
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Medijsko Carstvo
Memfis
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Memfis
Niniva
Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Niniva
Oront
Oront, od starogrčkog Ὀρόντης, Oróntēs, je rijeka u zapadnoj Aziji, duga 571 km, koja izvire u Libanonu, teče prema sjeveru kroz Siriju, te utječe u Sredozemno more u blizini Samandağa u Turskoj.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Oront
Samarija
*Samarija (grad), drevni grad u Kraljevstvu Izrael.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Samarija
Sargon II.
Sargon II. sa svojim državnim dužnosnikom. Reljef iz palače u Dur-Šarukinu (oko 713. – 716. pr. Kr.). Sargon II. (asir. Šaru kin, »pravi vladar«; heb. Sargon) bio je asirski kralj (721. – 705. pr. Kr.), nakon pobune protiv Salmanasera V. Ime Sargon nadjenuli su mu hebrejski pisci Biblije, te je pod tim imenom ušao i u povijesnu znanost.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Sargon II.
Semiramida
babilonske Semiramide'', 1905., djelo Cesare Saccaggi iz Tortone u simbolističkom stilu. Legendarna kraljica Semiramida uvijek je bila simbol grijeha požude, koju su predstavljale svirepe mačke s razjapljenim čeljustima pred nogama. Semiramida, legendarna asirska kraljica, također znana kao Semiramide i Šamiram.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Semiramida
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Sirija
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Sredozemno more
Stela
Egipatska pogrebna stela Stela je kamena ili drvena ploča raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomeničkog karaktera.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Stela
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Suza (Iran)
Teba (Egipat)
Teba (arapski: طيبة, Ṭībah), grad egipatskog boga Amona bio je ujedno i glavni grad Egipta tijekom Srednjeg i Novog kraljevstva.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Teba (Egipat)
Urartu
610. i 585. pr. Kr. Urartu (starosjedilački: Biai ili Biainili, akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu, grč. Ararat) ili kraljevstvo Van je država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van u Armenskoj visoravni.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Urartu
Zigurat
Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Zigurat je tip drevnih hramova koje je moguće naći u Mezopotamiji i Iranu.
Pogledaj Novoasirsko Carstvo i Zigurat
Vidi također
Arheologija u Iraku
Drevni Egipat
- Drevni Egipat
- Egipatska plava
- Kana (boja za kosu)
- Mastaba
- Novoasirsko Carstvo
- Povijest drevnog Egipta