Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nuštar

Indeks Nuštar

Nuštar je općina u Hrvatskoj.

37 odnosi: Aero klub "Fenix" – Cerić, Andrija Andabak, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Đuro Šnajder, Đuro Hranić, Šuma, Željko Pavičić, Bijela, Bitka za Nuštar, Cerić, Crna, Crvena, Cvijet, Došašće, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Dukat, Hrvatska, Hrvatska stranka prava, Industrija, Ivica Čuljak, Klisa, Korizma, Luka, Marinci, Marinci (Nuštar), Marko Majstorović (svećenik), NK Nosteria Nuštar, OK Zrinski Nuštar, Trgovina, Vinkovci, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Zračna luka Osijek, 1936., 1950., 1967..

Aero klub "Fenix" – Cerić

Aero klub "Fenix" – Cerić osnovan je 31. svibnja 1980. godine pod nazivom Aero klub "Rade Končar" Cerić.

Novi!!: Nuštar i Aero klub "Fenix" – Cerić · Vidi više »

Andrija Andabak

Andrija Andabak (Split, 6. rujna 1956. – Posavina, 7. srpnja 1992.), hrvatski vojnik.

Novi!!: Nuštar i Andrija Andabak · Vidi više »

Đakovačko-osječka nadbiskupija

Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Nuštar i Đakovačko-osječka nadbiskupija · Vidi više »

Đuro Šnajder

Đuro Šnajder (Nuštar, 1919. – Zagreb, 1993.), bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Nuštar i Đuro Šnajder · Vidi više »

Đuro Hranić

Đuro Hranić (Cerić, župa Nuštar, 20. ožujka 1961.), đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.

Novi!!: Nuštar i Đuro Hranić · Vidi više »

Šuma

Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.

Novi!!: Nuštar i Šuma · Vidi više »

Željko Pavičić

Željko Pavičić (Nuštar, 18. prosinca 1949. – Zagreb, 30. siječnja 2021.) bio je hrvatski skladatelj, tekstopisac i pjesnik.

Novi!!: Nuštar i Željko Pavičić · Vidi više »

Bijela

Bijela boja Bijela je boja.

Novi!!: Nuštar i Bijela · Vidi više »

Bitka za Nuštar

Odlučujuća bitka za Nuštar, velikom selu između Vinkovaca i Vukovara, u Domovinskom ratu dogodila se 5. listopada 1991. godine.

Novi!!: Nuštar i Bitka za Nuštar · Vidi više »

Cerić

Cerić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Nuštar, Vukovarsko-srijemska županija.

Novi!!: Nuštar i Cerić · Vidi više »

Crna

Crna boja Crna boja.

Novi!!: Nuštar i Crna · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Nuštar i Crvena · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Nuštar i Cvijet · Vidi više »

Došašće

Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.

Novi!!: Nuštar i Došašće · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Nuštar i Domovinski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Nuštar i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dukat

Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Nuštar i Dukat · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Nuštar i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Nuštar i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Nuštar i Industrija · Vidi više »

Ivica Čuljak

Ivica Čuljak poznatiji kao Satan Panonski (Cerić, 4. lipnja 1960. – Vinkovci, 27. siječnja 1992.), hrvatski je pjevač punk glazbe.

Novi!!: Nuštar i Ivica Čuljak · Vidi više »

Klisa

Hrvatska.

Novi!!: Nuštar i Klisa · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Nuštar i Korizma · Vidi više »

Luka

Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.

Novi!!: Nuštar i Luka · Vidi više »

Marinci

* Marinci (pješaštvo) Hrvatska.

Novi!!: Nuštar i Marinci · Vidi više »

Marinci (Nuštar)

Marinci su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Nuštar, Vukovarsko-srijemska županija.

Novi!!: Nuštar i Marinci (Nuštar) · Vidi više »

Marko Majstorović (svećenik)

Marko Majstorović (Nuštar, 6. studenoga 1928. - Slavonski Brod, 4. lipnja 2004.) - hrvatski katolički svećenik, monsinjor, župnik, dobrotvor, urednik katoličkih časopisa Jedan je od prvih svećenika u Hrvatskoj koji je djelovao u promicanju kulture života, organizacije tečajeva priprave za brak, župnoga pastorala obitelji, pogotovo onih s mnogo djece, pomoći trudnicama i bračnim parovima, među prvima je osnovao dječji vrtić u sklopu Crkve i pokrenuo vjerske časopise za mlade u vrijeme komunizma, kada je bilo otežano djelovanje Crkve.

Novi!!: Nuštar i Marko Majstorović (svećenik) · Vidi više »

NK Nosteria Nuštar

NK Nosteria je nogometni klub iz Nuštra.

Novi!!: Nuštar i NK Nosteria Nuštar · Vidi više »

OK Zrinski Nuštar

Odbojkaški klub Zrinski Nuštar je muški odbojkaški klub iz Nuštra, Vukovarsko-srijemska županija, Republika Hrvatska.

Novi!!: Nuštar i OK Zrinski Nuštar · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Nuštar i Trgovina · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Nuštar i Vinkovci · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Nuštar i Vukovar · Vidi više »

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Novi!!: Nuštar i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »

Zračna luka Osijek

Zračna luka Osijek jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Nuštar i Zračna luka Osijek · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Nuštar i 1936. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Nuštar i 1950. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Nuštar i 1967. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »