Brže od pregledniku!
19 odnosi: Akademik, Aldo Vinko Gladić, Šibenik, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jezik (časopis), Marshall McLuhan, Norbert Wiener, Petar Guberina, Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, Sorbonne Université, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Zvuk, 1913., 2005., 22. siječnja, 22. svibnja.
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Petar Guberina i Akademik · Vidi više »
Aldo Vinko Gladić
Aldo Vinko Gladić (Žman na Dugom otoku, 10. listopada 1934. – 1. svibnja 2018. Pariz) hrvatski jezikoslovac, fonetičar i pjesnik.
Novi!!: Petar Guberina i Aldo Vinko Gladić · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Petar Guberina i Šibenik · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Petar Guberina i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Petar Guberina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Petar Guberina i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Jezik (časopis)
Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.
Novi!!: Petar Guberina i Jezik (časopis) · Vidi više »
Marshall McLuhan
Sveučilištu Cambridge Herbert Marshall McLuhan (Edmonton, Alberta, Kanada, 21. srpnja 1911. – Toronto, 31. prosinca 1980.) bio je profesor engleske književnosti, filozof, teoretičar komunikacija i književni kritičar.
Novi!!: Petar Guberina i Marshall McLuhan · Vidi više »
Norbert Wiener
Norbert Wiener (Columbia, Missouri, 26. studenog 1894. – Stockholm, Švedska, 18. ožujka 1964.), američki filozof i matematičar.
Novi!!: Petar Guberina i Norbert Wiener · Vidi više »
Petar Guberina
Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.
Novi!!: Petar Guberina i Petar Guberina · Vidi više »
Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika
Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika jezikoslovna je studija dr.
Novi!!: Petar Guberina i Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika · Vidi više »
Sorbonne Université
Sorbonne Université Sorbonne Université (Sorbonne) je javno istraživačko sveučilište sa sjedištem u Parizu, Francuska.
Novi!!: Petar Guberina i Sorbonne Université · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Petar Guberina i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Petar Guberina i Zagreb · Vidi više »
Zvuk
longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.
Novi!!: Petar Guberina i Zvuk · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Guberina i 1913. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Petar Guberina i 2005. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Petar Guberina i 22. siječnja · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Petar Guberina i 22. svibnja · Vidi više »
