Brže od pregledniku!
27 odnosi: Šime Kurelić, Beč, Biskup, Grobnik (Pićan), Hrvatska, Istarska županija, Jakomići, Julije Derossi, Krbune, Kukurini, Legenda, Ljubljana, Matko Brajša, Melchiorre Corelli, Mit, Montovani, Orič, Sebastijan Glavinić, Slavenska cesta, Sveta Katarina (Pićan), Tupljak, Zagreb, Zajci, 1456., 1522., 1859., 1934..
Šime Kurelić
Šime Kurelić je bio hrvatski političar iz Pićna i preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: Pićan i Šime Kurelić · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Pićan i Beč · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Pićan i Biskup · Vidi više »
Grobnik (Pićan)
Grobnik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Grobnik (Pićan) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pićan i Hrvatska · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Pićan i Istarska županija · Vidi više »
Jakomići
Jakomići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Jakomići · Vidi više »
Julije Derossi
Julije Derossi prof.
Novi!!: Pićan i Julije Derossi · Vidi više »
Krbune
Krbune je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Krbune · Vidi više »
Kukurini
Kukurini je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Kukurini · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Pićan i Legenda · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Pićan i Ljubljana · Vidi više »
Matko Brajša
Matko Brajša – Rašan (Pićan, 11. prosinca 1859. – Nova Ves, Zagreb, 6. rujna 1934.), bio je hrvatski skladatelj, melograf, zborovođa iz Pićna, skupljač hrvatskih narodnih napjeva s poluotoka Istre.
Novi!!: Pićan i Matko Brajša · Vidi više »
Melchiorre Corelli
Melchiorre Corelli (Curelich) (Pićan, 30. srpnja 1886. – Trst, 19. srpnja 1955.), tal.
Novi!!: Pićan i Melchiorre Corelli · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Pićan i Mit · Vidi više »
Montovani
Montovani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Montovani · Vidi više »
Orič
Orič je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Orič · Vidi više »
Sebastijan Glavinić
Sebastijan Glavinić (Pićan, prije 18. siječnja 1632. – Slovenske Konjice, 5. prosinca 1697. (Sv. Ivan kod Gojniškog vrha u Štajerskoj, 1698.),LZMK /, pristupljeno 12. studenoga 2015.Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., s. 387, hrvatski katolički svećenik, senjsko-modruški biskup, diplomatski prevoditelj i pisac stihova na latinskom. Pranećak je hrvatskog pisca i povjesničara Franje Glavinića.LZMK / (Pejo Ćošković, 1998.), pristupljeno 12. studenoga 2015.
Novi!!: Pićan i Sebastijan Glavinić · Vidi više »
Slavenska cesta
Slavenska cesta (lat. Via Sclava, Via Sclavonica, Via Sclabonica, Callis Sclabonica), povijesni naziv za mnoštvo puteva i cestâ, a prvi put spomenutih u listini iz 1030. godine.
Novi!!: Pićan i Slavenska cesta · Vidi više »
Sveta Katarina (Pićan)
Sveta Katarina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Sveta Katarina (Pićan) · Vidi više »
Tupljak
Tupljak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Tupljak · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Pićan i Zagreb · Vidi više »
Zajci
Zajci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pićan, Istarska županija.
Novi!!: Pićan i Zajci · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Pićan i 1456. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Pićan i 1522. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Pićan i 1859. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Pićan i 1934. · Vidi više »
