Brže od pregledniku!
16 odnosi: Škotska, Bijela sova, Engleski jezik, Francuski jezik, Jules Férat, Jules Verne, Neobična putovanja, Petnaestogodišnji kapetan, Pierre-Jules Hetzel, Projekt Gutenberg, Pustolovni roman, Putovanje na kometu, Rudar, Rudnik, Treća Francuska Republika, 1877..
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Podzemni grad i Škotska · Vidi više »
Bijela sova
Bijela sova (snježna sova) je krupna vrsta sove iz porodice pravih sova (Strigidae).
Novi!!: Podzemni grad i Bijela sova · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Podzemni grad i Engleski jezik · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Podzemni grad i Francuski jezik · Vidi više »
Jules Férat
Jules-Descartes Férat (Ham kraj Somme, 28. studenog 1829. – Pariz, 6. lipnja 1906.) bio je francuski umjetnik, pisac i ilustrator.
Novi!!: Podzemni grad i Jules Férat · Vidi više »
Jules Verne
Jules Gabriel Verne (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) bio je francuski romanopisac, pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Podzemni grad i Jules Verne · Vidi više »
Neobična putovanja
Neobična putovanja (francuski: Voyages extraordinaires) niz je od ukupno 62 romana Julesa Vernea.
Novi!!: Podzemni grad i Neobična putovanja · Vidi više »
Petnaestogodišnji kapetan
Petnaestogodišnji kapetan (francuski: Un capitaine de quinze ans), pustolovni je roman Julesa Vernea, objavljen 1878. godine.
Novi!!: Podzemni grad i Petnaestogodišnji kapetan · Vidi više »
Pierre-Jules Hetzel
Pierre-Jules Hetzel (Chartres, 15. siječnja 1814. – Monte Carlo, 17. ožujka 1886.) bio je francuski prevoditelj, izdavač, pisac i političar.
Novi!!: Podzemni grad i Pierre-Jules Hetzel · Vidi više »
Projekt Gutenberg
Omot CD-a Projekta Gutenberg Projekt Gutenberg je projekt koji je započeo Michael Hart 1971. godine, s ciljem da sve knjige koje su u javnom vlasništvu prebaci u elektronički oblik, s dva vrlo pohvalna cilja.
Novi!!: Podzemni grad i Projekt Gutenberg · Vidi više »
Pustolovni roman
Pustolovni roman je književni žanr koji govori o junacima i pustolovinama koje proživljavaju.
Novi!!: Podzemni grad i Pustolovni roman · Vidi više »
Putovanje na kometu
Putovanje na kometu (francuski: Hector Servadac) pustolovni je i znanstvenofantastični roman Julesa Vernea iz 1877. godine.
Novi!!: Podzemni grad i Putovanje na kometu · Vidi više »
Rudar
Rudari (na radilištima podzemnog i površinskog kopa), iskopavaju i utovaruju razne mineralne sirovine (ugljen, rudača, korisni minerali) koje se iz rudnika odvoze transportnom mehanizacijom.
Novi!!: Podzemni grad i Rudar · Vidi više »
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Novi!!: Podzemni grad i Rudnik · Vidi više »
Treća Francuska Republika
Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.
Novi!!: Podzemni grad i Treća Francuska Republika · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Podzemni grad i 1877. · Vidi više »
