Brže od pregledniku!
95 odnosi: Amiens, Claudius Bombarnac, Dramski pisac, Dunavski peljar, Dvorac u Karpatima, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Hrvatska, Južna zvijezda, Jules Verne, Kazalište, Matijaš Sandorf, Mjesec, Modernizam (književnost), Nadrealizam, Nantes, Neobična putovanja, Pet tjedana u balonu, Petnaestogodišnji kapetan, Pjesnik, Podzemni grad, Pozitivizam, Put oko svijeta u osamdeset dana, Putovanje na kometu, Roman, Romantizam, Samoreferiranje, Tajanstveni otok, Treća Francuska Republika, Znanstvena fantastika, 1828., 1850., 1851., 1852., 1853., 1854., 1855., 1857., 1858., 1860., 1861., 1863., 1864., 1865., 1866., 1867., 1868., 1869., 1870., ..., 1871., 1872., 1873., 1874., 1875., 1876., 1877., 1878., 1879., 1880., 1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887., 1888., 1889., 1890., 1891., 1892., 1893., 1894., 1895., 1896., 1897., 1898., 1900., 1901., 1902., 1903., 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1909., 1910., 1919., 1989., 1994., 20 000 milja pod morem, 24. ožujka, 8. veljače. Proširite indeks (45 više) »
Amiens
Amiens je grad u Francuskoj, glavni grad regije Pikardije i departmana Soma.
Novi!!: Jules Verne i Amiens · Vidi više »
Claudius Bombarnac
Claudius Bombarnac (francuski: Claudius Bombarnac) pustolovni je roman Julesa Vernea koji je objavljen 1893. godine.
Novi!!: Jules Verne i Claudius Bombarnac · Vidi više »
Dramski pisac
Dramski pisac ili dramatičar je osoba koja piše drame, koji mogu biti kazališna, komorna ili književna djela u dramskoom obliku koja nisu predviđena za izvođenje.
Novi!!: Jules Verne i Dramski pisac · Vidi više »
Dunavski peljar
Dunavski peljar (francuski: Le pilote du Danube), francuski je pustolovni roman kojeg je napisao književnik Jules Verne.
Novi!!: Jules Verne i Dunavski peljar · Vidi više »
Dvorac u Karpatima
Dvorac u Karpatima (francuski: Le Château des Carpathes) pustolovni je roman kojeg je napisao francuski pisac Jules Verne.
Novi!!: Jules Verne i Dvorac u Karpatima · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Jules Verne i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Jules Verne i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Jules Verne i Francuzi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jules Verne i Hrvatska · Vidi više »
Južna zvijezda
Južna zvijezda (francuski: L'Étoile du sud) pustolovni je roman Julesa Vernea koji je prvi put izdan 1884. godine.
Novi!!: Jules Verne i Južna zvijezda · Vidi više »
Jules Verne
Jules Gabriel Verne (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) bio je francuski romanopisac, pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Jules Verne i Jules Verne · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Jules Verne i Kazalište · Vidi više »
Matijaš Sandorf
Matijaš Sandorf (francuski: Mathias Sandorf) 27.
Novi!!: Jules Verne i Matijaš Sandorf · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Jules Verne i Mjesec · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Jules Verne i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Nadrealizam
Guillaume Apollinaire, ''Kaligram'', 1915. Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu.
Novi!!: Jules Verne i Nadrealizam · Vidi više »
Nantes
Nantes (Naoned na bretonskom i Naunnt ili Nàntt na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Loire-Atlantique i glavni grad regije Pays de la Loire.
Novi!!: Jules Verne i Nantes · Vidi više »
Neobična putovanja
Neobična putovanja (francuski: Voyages extraordinaires) niz je od ukupno 62 romana Julesa Vernea.
Novi!!: Jules Verne i Neobična putovanja · Vidi više »
Pet tjedana u balonu
Pet tjedana u balonu ili Pet nedjelja u balonu (francuski: Cinq semaines en ballon) pustolovni je roman Julesa Vernea objavljen 1863. godine.
Novi!!: Jules Verne i Pet tjedana u balonu · Vidi više »
Petnaestogodišnji kapetan
Petnaestogodišnji kapetan (francuski: Un capitaine de quinze ans), pustolovni je roman Julesa Vernea, objavljen 1878. godine.
Novi!!: Jules Verne i Petnaestogodišnji kapetan · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Jules Verne i Pjesnik · Vidi više »
Podzemni grad
Podzemni grad, Crna Indija ili Dijete spilje (francuski: Les Indes noires) pustolovni je roman Julesa Vernea.
Novi!!: Jules Verne i Podzemni grad · Vidi više »
Pozitivizam
Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.
Novi!!: Jules Verne i Pozitivizam · Vidi više »
Put oko svijeta u osamdeset dana
Put oko svijeta u osamdeset dana (francuski: Le tour du monde en quatre-vingts jours) pustolovni je roman francuskog pisca Julesa Vernea, objavljen 1873. godine.
Novi!!: Jules Verne i Put oko svijeta u osamdeset dana · Vidi više »
Putovanje na kometu
Putovanje na kometu (francuski: Hector Servadac) pustolovni je i znanstvenofantastični roman Julesa Vernea iz 1877. godine.
Novi!!: Jules Verne i Putovanje na kometu · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Jules Verne i Roman · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Jules Verne i Romantizam · Vidi više »
Samoreferiranje
Samoreferiranje ili pozivanje na samog sebe (eng. self-reference), doslovno svojstvo koje ima tvrdnja koja je sama sebi referencija.
Novi!!: Jules Verne i Samoreferiranje · Vidi više »
Tajanstveni otok
Tajanstveni otok (francuski: L'Île mystérieuse) pustolovni je roman Julesa Vernea koji je objavljen 1875. godine.
Novi!!: Jules Verne i Tajanstveni otok · Vidi više »
Treća Francuska Republika
Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.
Novi!!: Jules Verne i Treća Francuska Republika · Vidi više »
Znanstvena fantastika
right Izdanja znanstvene fantastike na hrvatskom jeziku Vizija budućnosti u njemačkom časopisu Revue, Helmuth Ellgaard, 1953. Znanstvena fantastika (engl. science fiction) umjetnički je žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince.
Novi!!: Jules Verne i Znanstvena fantastika · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1828. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1851. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1852. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1853. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1854. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1855. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1857. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1858. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1861. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1863. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1864. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1865. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1868. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1870. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1875. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1876. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1882. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Jules Verne i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Jules Verne i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1910. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1919. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1989. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Jules Verne i 1994. · Vidi više »
20 000 milja pod morem
20 000 milja pod morem (francuski: Vingt mille lieues sous les mers: Tour du monde sous-marin) znanstvenofantastični je roman kojeg je napisao Jules Verne.
Novi!!: Jules Verne i 20 000 milja pod morem · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Jules Verne i 24. ožujka · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Jules Verne i 8. veljače · Vidi više »
