Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Posejdonije

Indeks Posejdonije

Posejdonije (135. – 51. pr. Kr.), grčki filozof, matematičar, povjesničar i geodet iz rimskog razdoblja.

20 odnosi: Antički Rim, Antika, Astronomija, Ciceron, Filozof, Geodet, Geografija, Klimatologija, Kozmologija, Matematičar, Materijalizam, Monizam, Panetije, Pompej Veliki, Povijest, Povjesničar, Rod (otok), Teorija spoznaje, 135. pr. Kr., 51. pr. Kr..

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Posejdonije i Antički Rim · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Posejdonije i Antika · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Posejdonije i Astronomija · Vidi više »

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Novi!!: Posejdonije i Ciceron · Vidi više »

Filozof

Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.

Novi!!: Posejdonije i Filozof · Vidi više »

Geodet

Geodet mjeri zemljište pomoću daljinomjera. Geodet je osoba koja se profesionalno bavi geodezijom.

Novi!!: Posejdonije i Geodet · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Posejdonije i Geografija · Vidi više »

Klimatologija

klimi. zalaska Sunca. Ledenjak Boulder se otopio 450 metara od 1987. do 2005. Klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta) je znanost o klimi.

Novi!!: Posejdonije i Klimatologija · Vidi više »

Kozmologija

geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.

Novi!!: Posejdonije i Kozmologija · Vidi više »

Matematičar

Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.

Novi!!: Posejdonije i Matematičar · Vidi više »

Materijalizam

U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.

Novi!!: Posejdonije i Materijalizam · Vidi više »

Monizam

Monizam je metafizički ili filozofski stav koji sve pojave svodi na jedan jedinstveni duhovni ili materijalni princip po kojem je svijet ono apsolutno razumljivo samo po sebi i objašnjava se samim sobom, za razliku od dualizma i pluralizma koji prihvaćaju dva ili više temeljnih principa.

Novi!!: Posejdonije i Monizam · Vidi više »

Panetije

Panetije, filozof stoik s otoka Roda, proveo je izvjesno vrijeme u Rimu, što ga je nakon proučavanja određenih "slobodoumnijih" spisa (u odnosu na stoičku ortodoksiju) navelo na djelomično modificiranje stoičkog nauka.

Novi!!: Posejdonije i Panetije · Vidi više »

Pompej Veliki

Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.

Novi!!: Posejdonije i Pompej Veliki · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Posejdonije i Povijest · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Posejdonije i Povjesničar · Vidi više »

Rod (otok)

Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.

Novi!!: Posejdonije i Rod (otok) · Vidi više »

Teorija spoznaje

Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.

Novi!!: Posejdonije i Teorija spoznaje · Vidi više »

135. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Posejdonije i 135. pr. Kr. · Vidi više »

51. pr. Kr.

51.

Novi!!: Posejdonije i 51. pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »