Brže od pregledniku!
31 odnosi: Čajetina, Čajniče, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Drugi svjetski rat, Evlija Čelebi, Kasim Hadžić, Lim, Musliman, Nova Varoš, Pljevlja, Pravoslavlje, Priboj (općina), Prijepolje, Prvi svjetski rat, Rudo, Srbi, Srbija, Stari Vlah, Zlatiborski okrug, 1418., 1448., 1463., 1485., 1530., 1662., 1809., 1991., 20. siječnja, 2002..
Čajetina
Čajetina je zlatiborska varošica i njegovo administrativno središte.
Novi!!: Priboj i Čajetina · Vidi više »
Čajniče
Čajniče Čajniče je naselje i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici s Crnom Gorom.
Novi!!: Priboj i Čajniče · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Priboj i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Priboj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Priboj i Crna Gora · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Priboj i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Evlija Čelebi
Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.
Novi!!: Priboj i Evlija Čelebi · Vidi više »
Kasim Hadžić
Kasim Hadžić (Zaostar kraj Priboja (Novopazarski Sandžak, 1917. – Sarajevo 1990.). Bio je šerijatski sudac i nastavnik.Muharem Omerdić, Hadži Kasim ef. Hadžić (1917. – 1990.), Glasnik Rijaseta IVZ, br. 6/1990., 109.-112. Godine 1937. je završio Veliku medresu u Skoplju,Muharem Omerdić, Hadži Kasim ef. Hadžić (1917. – 1990.), Glasnik Rijaseta IVZ, br. 6/1990., 109.-112. a 1941. je diplomirao na Višem islamskom šerijatsko-bogoslovnom učilištu u Sarajevu.Muharem Omerdić, Hadži Kasim ef. Hadžić (1917. – 1990.), Glasnik Rijaseta IVZ, br. 6/1990., 109.-112. U ljeto 1941. je obnašao dužnost gradonačelnika PribojaMuharem Omerdić, Hadži Kasim ef. Hadžić (1917. – 1990.), Glasnik Rijaseta IVZ, br. 6/1990., 109.-112. za vrijeme kratkotrajne vlasti NDH u Sandžaku. Od godine 1942. je pripravnik na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu gdje vrši dužnost tajnika "Društva šerijatskih sudaca".Muharem Omerdić, Hadži Kasim ef. Hadžić (1917. – 1990.), Glasnik Rijaseta IVZ, br. 6/1990., 109.-112. Od 1942. do 1945. je urednik sarajevskog hrvatskog muslimanskog tjednika "Osvit".Muharem Omerdić, Hadži Kasim ef. Hadžić (1917. – 1990.), Glasnik Rijaseta IVZ, br. 6/1990., 109.-112. Od 1957. je nastavnik na Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Umro je u Sarajevu. Životopisi: Kasim Hadžić (pristupljeno 11. svibnja 2017.).
Novi!!: Priboj i Kasim Hadžić · Vidi više »
Lim
*lim (kovina).
Novi!!: Priboj i Lim · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Priboj i Musliman · Vidi više »
Nova Varoš
Nova Varoš, nastala u 16.
Novi!!: Priboj i Nova Varoš · Vidi više »
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Novi!!: Priboj i Pljevlja · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Priboj i Pravoslavlje · Vidi više »
Priboj (općina)
Općina Priboj (srpski: Општина Прибој) je općina u Zlatiborski okrugu u jugozapadnoj Srbiji na granici s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Priboj i Priboj (općina) · Vidi više »
Prijepolje
Prijepolje (srpski: Пријепоље) je grad u jugozapadnoj Srbiji, a administrativno pripada Zlatiborskom okrugu središte je općine Prijepolje.
Novi!!: Priboj i Prijepolje · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Priboj i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rudo
Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija).
Novi!!: Priboj i Rudo · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Priboj i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Priboj i Srbija · Vidi više »
Stari Vlah
Stari Vlah je povijesno i zemljopisno područje na jugozapadu Srbije.
Novi!!: Priboj i Stari Vlah · Vidi više »
Zlatiborski okrug
Zlatiborski upravni okrug (ćirilično: Златиборски управни округ) je okrug u centralnoj Srbiji, na granici s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.
Novi!!: Priboj i Zlatiborski okrug · Vidi više »
1418.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1418. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1448. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1463. · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1485. · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1530. · Vidi više »
1662.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1662. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1809. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Priboj i 1991. · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Priboj i 20. siječnja · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Priboj i 2002. · Vidi više »
