Sadržaj
51 odnosi: Algol (zvijezda), Amaterska astronomija, Apsolutna magnituda, Astrofotografija, Astronom, Astronomija, Atmosfera, Betelgez, Bijeli patuljak, Cefeida, Crna rupa, Crveni div, Crveni patuljak, Deneb, Dušik, Dvojna zvijezda, Ekvator, Elipsa, Fotometar, Fotometrija, Fuzija, Gravitacija, Helij, Julijanski dan, Jupiter, Kisik, Kromosfera, Kuglasti skup, Magnetsko polje, Marino Fonović, Messier 1, Mira Ceti, Mliječni put, Neutronska zvijezda, Nova, Planet, Pomrčina, Proksima Centaura, Pulsar, Spektralni razred, Spektroskopija, Sunčev ciklus, Sunce, Superdiv, Supernova, Ugljik, Vodik, Vrtnja, Zemlja, Zvijezda, ... Proširite indeks (1 više) »
- Tipovi zvijezda
Algol (zvijezda)
Algol (β Per / β Persei) ime je dvojne zvijezde Beta Persei, promjenjivog sjaja u zviježđu Perzeja.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Algol (zvijezda)
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Amaterska astronomija
Apsolutna magnituda
U astronomiji, apsolutna magnituda je prividna magnituda, m, koju bi astronomski objekt imao da je na nekoj dogovorenoj standardnoj udaljenosti.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Apsolutna magnituda
Astrofotografija
Zviježđe Labud snimljeno klasičnim srednjeformatnim fotoaparatom ukupnog vremena ekspozicije preko dva sata. Astrofotografija je fotografiranje noćnog neba i nebeskih tijela kao što su planeti, zvijezde, maglice i galaksije.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Astrofotografija
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Astronom
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Astronomija
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Atmosfera
Betelgez
Betelgez, poznata i kao α Orionis je velika zvijezda u zviježđu Orion.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Betelgez
Bijeli patuljak
Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Bijeli patuljak ili degenerirani patuljak je malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Bijeli patuljak
Cefeida
Cefeida (cefeide), tip pulsirajuće promjenljive zvijezde.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Cefeida
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Crna rupa
Crveni div
Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Crveni div
Crveni patuljak
Umjetničko viđenje izgleda crvenog patuljka. Dojam jednog umjetnika: planet koji kruži oko crvenog patuljka. Svemirskog teleskopa Hubble. Barnardovu zvijezdu. Crveni patuljak je zvijezda 2 do 10 puta manje mase od Sunca, površinske temperature od 2 500 do 3 800 K.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Crveni patuljak
Deneb
Deneb (α Cyg / α Cygni / Alpha Cygni) je najsjajnija zvijezda konstelacije Labud.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Deneb
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Dušik
Dvojna zvijezda
Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Dvojna zvijezda
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Ekvator
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Elipsa
Fotometar
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. 300px W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Fotometar ili svjetlomjer je mjerni instrument za mjerenje jakosti svjetlosti.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Fotometar
Fotometrija
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Fotometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstava svjetlosti (svojstava izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja površina).
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Fotometrija
Fuzija
Fuzija (lat. fusio: izljev, istjecanje) može značiti.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Fuzija
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Gravitacija
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Helij
Julijanski dan
Julijanski dan ili julijanski broj (kratica JDN) je cijeli broj dana koji su protekli od početnog dana (epohe) definirane kao podne, UTC, u ponedjeljak, 1. siječnja 4713.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Julijanski dan
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Jupiter
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Kisik
Kromosfera
Sunce promatrano kroz H-alfa filter. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Kromosfera je sloj Sunčeve atmosfere, iznad fotosfere i visok je oko 2 000 kilometara.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Kromosfera
Kuglasti skup
Kuglasti skup Messier 80 je klasičan primjer kuglastog skupa. Nalazi se 28.000 ly od Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Kuglasti skup je sfeoridan oblak zvijezda koji orbitira oko središta galaksije kao satelit.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Kuglasti skup
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Magnetsko polje
Marino Fonović
Marino Fonović uz reflektorski teleskop Celestron 11 opremljen za astrofotografiju Marino Fonović (Rijeka, 1964.) hrvatski promatrač promjenljivih zvijezda, astrofotograf i popularizator znanosti.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Marino Fonović
Messier 1
M1, Maglica Rakovica snimljena 80 milimetarskim teleskopom. Messier 1 (M1) ili Maglica Rakovica (katalogizirana još kao NGC 1952 i Taurus A) je ostatak supernove iz 1054.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Messier 1
Mira Ceti
Mira, varijabilni asimptotski crveni div. Mira Ceti ili Omicron Ceti, crvena divovska zvijezda u zviježđu Kita (Cet) u području nebeskog ekvatora.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Mira Ceti
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Mliječni put
Neutronska zvijezda
accessdate.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Neutronska zvijezda
Nova
V404 Labuda - dvojni sustav crni rupa koji periodično erumptira kao nova. Nova Cygni 1992 Nova (lat.) je naziv za promjenjive zvijezde koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu; sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta (obično 25 tisuća puta).
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Nova
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Planet
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Pomrčina
Proksima Centaura
Proksima Centaura (lat. proxima: najbliža), Proxima Centauri ili Alfa Centaura C je zvijezda najbliža Suncu, udaljena 4,22 svjetlosnih godina, prividne magnitude 11,05.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Proksima Centaura
Pulsar
magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Pulsar
Spektralni razred
Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Spektralni razred
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Spektroskopija
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Sunčev ciklus
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Sunce
Superdiv
Superdiv je zvijezda iz klase najvećih i najsvjetlijih poznatih zvijezda.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Superdiv
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Supernova
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Ugljik
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Vodik
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Vrtnja
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Zemlja
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Zvijezda
Zvjezdani vjetar
heliosfernog tekućeg sloja. Zvjezdani vjetar je struja električki nabijena ili neutralna plina izbačena iz gornje atmosfere neke zvijezde.
Pogledaj Promjenljiva zvijezda i Zvjezdani vjetar
Vidi također
Tipovi zvijezda
- Bijeli patuljak
- Bljeskovita zvijezda
- Crveni div
- Crveni patuljak
- Dvojna zvijezda
- Glavni niz
- Hipernova
- Neutronska zvijezda
- Plavi kasnitelj
- Polarna zvijezda
- Promjenljiva zvijezda
- Protozvijezda
- Pulsar
- Smeđi patuljak
- Superdiv
- T Tauri zvijezda
- Wolf-Rayetova zvijezda
Također poznat kao Promjenljive zvijezde.