Brže od pregledniku!
53 odnosi: Amsterdam, Antwerpen, Arapi, Arapsko more, Azija, Španjolska, Šri Lanka, Bandsko more, Bengalski zaljev, Carina, Cimet, Engleska, Europa, Francuska, Goa, Henrik Pomorac, Indija, Istočna Afrika, Istočna Azija, Jakarta, Klinčić, Kolonija, Konzervansi, Lijek, Lisabon, Malajski prolaz, Molučki otoci, Monopol, Nizozemska, Nizozemska Istočnoindijska kompanija, Novi vijek, Osmansko Carstvo, Papar (biljna vrsta), Personalna unija, Perzija (razdvojba), Ponuda, Portugal, Potražnja, Put svile, Put tamjana, Rt dobre nade, Srednji vijek, Tamjan, Turska, Vasco da Gama, Venecija, Začin, Zemlja, 1498., 1506., ..., 1570., 1580., 16. stoljeće. Proširite indeks (3 više) »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Put začina i Amsterdam · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Put začina i Antwerpen · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Put začina i Arapi · Vidi više »
Arapsko more
Zemljovid Arapskog mora Arapsko more je dio Indijskog oceana između Afričkog roga, Arapskog poluotoka i Indijskog potkontinenta.
Novi!!: Put začina i Arapsko more · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Put začina i Azija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Put začina i Španjolska · Vidi više »
Šri Lanka
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Put začina i Šri Lanka · Vidi više »
Bandsko more
Bandsko more na zemljovidu indonezijskih mora Bandsko more je more u Indoneziji koje je dio Tihog oceana, površine 470.000 do 695.000 km2.
Novi!!: Put začina i Bandsko more · Vidi više »
Bengalski zaljev
Bengalski zaljev Bengalski zaljev je sjeveroistočno rubno more Indijskog oceana.
Novi!!: Put začina i Bengalski zaljev · Vidi više »
Carina
Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Novi!!: Put začina i Carina · Vidi više »
Cimet
''Cinnamomum verum'', cvijet i listovi Štapići cimeta Cimet je jedna od najstarijih mirodija, a potječe s Istoka.
Novi!!: Put začina i Cimet · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Put začina i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Put začina i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Put začina i Francuska · Vidi više »
Goa
Goa je indijska savezna država na zapadnoj obali Indijskog poluotoka.
Novi!!: Put začina i Goa · Vidi više »
Henrik Pomorac
Henrik Pomorac Henrik Pomorac (portugalski: Infante de Sagres ou Navegador ili Infante Dom Henrique) (Porto, 4. ožujka 1394. – Vila do Infante, pored Sagresa, 13. studenog 1460.) Henrik je bio treći sin portugalskog kralja Ivana I., osnivača dinastije Aziz sa službenim titulama Infante de Portugal (Portugalski princ), Duque de Viseu (vojvoda od Visea) i Senhor da Covilhã (gospodar Covilhe).
Novi!!: Put začina i Henrik Pomorac · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Put začina i Indija · Vidi više »
Istočna Afrika
geografski, uključujući gornje Istočna Afrika je najistočnija regija afričkog kontinenta koja se različito definira u geografiji ili geopolitici.
Novi!!: Put začina i Istočna Afrika · Vidi više »
Istočna Azija
Istočna Azija Istočna Azija je subregija Azije koja se može definirati ili u geografskim ili u kulturnim terminima.
Novi!!: Put začina i Istočna Azija · Vidi više »
Jakarta
Jakarta (indonezijski: Jakarta, ranije Batavia, Sunda Kelapa, Djakarta) je glavni i najveći grad Indonezije.
Novi!!: Put začina i Jakarta · Vidi više »
Klinčić
Klinčić (karanfilovac, latinski: Syzygium aromaticum) je tropsko zimzeleno drvo visoko od 8 do 12 metara, od kojeg se sušenjem cvjetnih palica dobiva aromatični začin.
Novi!!: Put začina i Klinčić · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Put začina i Kolonija · Vidi više »
Konzervansi
Konzervansi su kemijska sredstva koja sprječavaju kvarenje hrane, odnosno raznih tvari na način da zaustavlja razvoj mikroorganizama.
Novi!!: Put začina i Konzervansi · Vidi više »
Lijek
Lijek u obliku kapsula Lijek je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprječava je ili je iscjeljuje.
Novi!!: Put začina i Lijek · Vidi više »
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Novi!!: Put začina i Lisabon · Vidi više »
Malajski prolaz
Malajski prolaz je tjesnac u Jugoistočnoj Aziji koji spaja Andamansko more s Južnokineskim i Javanskim morem.
Novi!!: Put začina i Malajski prolaz · Vidi više »
Molučki otoci
Molučki otoci ili Otoci začina, ime pod kojim su u razdoblju kolonijalizma bili poznati, su indonezijska otočna grupa između otoka Sulawesi i Nova Gvineja.
Novi!!: Put začina i Molučki otoci · Vidi više »
Monopol
Monopol (grč. monos, jedan + polein, prodavati) u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga.
Novi!!: Put začina i Monopol · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Put začina i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemska Istočnoindijska kompanija
Zastava kompanije Nizozemska Istočnoindijska kompanija (nizozemski: Vereenigde Oostindische Compagnie; skraćeno: V.O.C. odnosno VOC ili jednostavno samo "Kompanija" (Compagnie)) bila je Istočnoindijska kompanija u koju su se 1602. udružile nizozemske trgovinske kompanije kako bi isključile međusobnu konkurenciju.
Novi!!: Put začina i Nizozemska Istočnoindijska kompanija · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Put začina i Novi vijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Put začina i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Papar (biljna vrsta)
Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.
Novi!!: Put začina i Papar (biljna vrsta) · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Put začina i Personalna unija · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Put začina i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Ponuda
Graf prikazuje potražnju D i ponudu S Pod pojmom ekonomske ponude podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.
Novi!!: Put začina i Ponuda · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Put začina i Portugal · Vidi više »
Potražnja
Potražnja Pod pojmom potražnja podrazumijevaju se količine nekog dobra koje su potrošači spremni i sposobni kupiti pri određenim cijenama istog dobra.
Novi!!: Put začina i Potražnja · Vidi više »
Put svile
Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.
Novi!!: Put začina i Put svile · Vidi više »
Put tamjana
Put tamjana koji vodi od južne Arabije do sredozemlja jedan je od najstarijih trgovačkih putova na svijetu.
Novi!!: Put začina i Put tamjana · Vidi više »
Rt dobre nade
Zemljopisni položaj Pogled s istoka na Rt dobre nade Rt dobre nade (nizozemski: Kaap De Goede Hoop, afrikaanski Kaap die Goeie Hoop, engleski Cape of Good Hope, portugalski Cabo da Boa Esperança) je vrlo uočljiv rt u blizini najjužnijeg vrha Afrike.
Novi!!: Put začina i Rt dobre nade · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Put začina i Srednji vijek · Vidi više »
Tamjan
Smola tamjana Smola tamjana na žeravici Tamjan (grč. Υθυμήαμα, thymiama, arap. luban, lat. olibanum), aromatska smola drva iz roda Boswellia iz porodice Burseraceae.
Novi!!: Put začina i Tamjan · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Put začina i Turska · Vidi više »
Vasco da Gama
'''Vasco da Gama''' Vasco da Gama (Sines, oko 1460. – Kochi, 24. prosinca 1524.), portugalski pomorac i istraživač.
Novi!!: Put začina i Vasco da Gama · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Put začina i Venecija · Vidi više »
Začin
Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljki koji se zbog svog sadržaja okusa ili mirisa koriste u pripravljanju svih vrsta hrane kao bi se tim svojstvima jelo "oplemenilo".
Novi!!: Put začina i Začin · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Put začina i Zemlja · Vidi više »
1498.
Bez opisa.
Novi!!: Put začina i 1498. · Vidi više »
1506.
1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Put začina i 1506. · Vidi više »
1570.
Bez opisa.
Novi!!: Put začina i 1570. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Put začina i 1580. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Put začina i 16. stoljeće · Vidi više »
