Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Pučka škola

Indeks Pučka škola

Kumrovcu. Crtež stare pučke škole iz 1900. Pučka škola (njem. Volksschule), povijesni oblik obrazovne ustanove osnovnog školstva u zemljama njemačkog govornog područja ili povijesnog utjecaja.

23 odnosi: Austrija, Švicarska, Četvrti lateranski sabor, Benediktinci, Fridrik II. Veliki, Fridrik Vilim I. Pruski, Katekizam, Katolička Crkva, Kler, Njemačka, Njemački jezik, Obrazovanje, Osnovna škola, Pijetizam, Prosvijećeni apsolutizam, Reformacija, Samostan, Selo, Svećenik, Sveto Rimsko Carstvo, 17. stoljeće, 1763., 20. stoljeće.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Pučka škola i Austrija · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Pučka škola i Švicarska · Vidi više »

Četvrti lateranski sabor

Četvrti lateranski sabor sazvao je papa Inocent III. svojom bulom od 19. travnja 1213. godine.

Novi!!: Pučka škola i Četvrti lateranski sabor · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Pučka škola i Benediktinci · Vidi više »

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Novi!!: Pučka škola i Fridrik II. Veliki · Vidi više »

Fridrik Vilim I. Pruski

Fridrik Vilim I. (Berlin, 14. kolovoza 1688. – Potsdam, 31. svibnja 1740.) je bio pruski kralj, markgrof Brandenburga i izborni knez Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Pučka škola i Fridrik Vilim I. Pruski · Vidi više »

Katekizam

Prekomurski katolički katekizam. Katekizam, punim imenom Katekizam Katoličke Crkve (skr. KKC), zbirka je izjava katoličkoga nauka izdana u obliku knjige ili na nekom drugom mediju.

Novi!!: Pučka škola i Katekizam · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Pučka škola i Katolička Crkva · Vidi više »

Kler

Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.

Novi!!: Pučka škola i Kler · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Pučka škola i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Pučka škola i Njemački jezik · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Pučka škola i Obrazovanje · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Pučka škola i Osnovna škola · Vidi više »

Pijetizam

Paul Beckmann, ''Bliži i dalji put'', najpoznatija pijetistička slika. Pijetizam (njem. Pietismus, prema lat. pietas, genitiv pietatis: pobožnost), duhovni pokret nastao unutar njemačkoga protestantizma na prijelazu 17. i 18. stoljeća kao odgovor na Lutherov racionalizam i nauk o opravdanju po vjeri i o Bibliji kao jedinom izvoru vjere.

Novi!!: Pučka škola i Pijetizam · Vidi više »

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.

Novi!!: Pučka škola i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Pučka škola i Reformacija · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Pučka škola i Samostan · Vidi više »

Selo

Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.

Novi!!: Pučka škola i Selo · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Pučka škola i Svećenik · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Pučka škola i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Pučka škola i 17. stoljeće · Vidi više »

1763.

Bez opisa.

Novi!!: Pučka škola i 1763. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Pučka škola i 20. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »