Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Benediktinci

Indeks Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

51 odnosi: Šibenik, Bač, Bačka, Bašćanska ploča, Baška, Benedikt iz Nursije, Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, Cres, Crkva, Crkva sv. Lucije na Krku, Dmitar Zvonimir, Dubrovačka biskupija, Grgur VII., Hrvati, Hrvatska, Hvar, Ivan Trogirski, Košljun, Kršćanstvo, Krk, Kultura, Latinski jezik, Medaljon sv. Benedikta, Mljet, Monoštor, Montecassino, Napoleon Bonaparte, Ora et labora, Osor, Pašman, Pag, Povijest, Puntarska draga, Rab, Samostan, Samostan sv. Kuzme i Damjana, Senta, Split, Stari grad Vrana, Subotička biskupija, Sveta Marija (otočić), Svetac (otok), Templari, Tkon, Trogir, Veliko jezero (Mljet), Vrana (Pakoštane), Zapad, 480., 529., ..., 547.. Proširite indeks (1 više) »

Šibenik

Šibenska riva thumb Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Benediktinci i Šibenik · Vidi više »

Bač

Bač (srpski: Бач, mađarski: Bács, slovački: Báč, njemački: Batsch, latinski: Bach) je grad u Južnobačkom okrugu, u Vojvodini.

Novi!!: Benediktinci i Bač · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Benediktinci i Bačka · Vidi više »

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Novi!!: Benediktinci i Bašćanska ploča · Vidi više »

Baška

Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Benediktinci i Baška · Vidi više »

Benedikt iz Nursije

Benedikt iz Nursije (Nursija, oko 480. - Monte Cassino, 21. ožujka 543.), crkveni otac, redovnik, otac zapadnog redovništva i svetac.

Novi!!: Benediktinci i Benedikt iz Nursije · Vidi više »

Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru

Crkva sv. Marije u Zadru Ženski benediktinski samostan sv.

Novi!!: Benediktinci i Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru · Vidi više »

Cres

Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km²), a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Benediktinci i Cres · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Benediktinci i Crkva · Vidi više »

Crkva sv. Lucije na Krku

Crkva sv. Lucije Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča.

Novi!!: Benediktinci i Crkva sv. Lucije na Krku · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Krunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076.-78.), Hrvatski državni arhiv. Dmitar Zvonimir (lat. Demetrius Suinimir, Zolomer, Zuonimir) († ?, 1089.), hrvatski ban, herceg i kralj Hrvatske i Dalmacije, vladao je od 1075. do 1089. godine.

Novi!!: Benediktinci i Dmitar Zvonimir · Vidi više »

Dubrovačka biskupija

Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.

Novi!!: Benediktinci i Dubrovačka biskupija · Vidi više »

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. - Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Novi!!: Benediktinci i Grgur VII. · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Benediktinci i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Benediktinci i Hrvatska · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Benediktinci i Hvar · Vidi više »

Ivan Trogirski

Sveti Ivan Trogirski (1031.- 1111.), kršćanski svetac, trogirski biskup u 11. stoljeću.

Novi!!: Benediktinci i Ivan Trogirski · Vidi više »

Košljun

Košljun, lok.

Novi!!: Benediktinci i Košljun · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Benediktinci i Kršćanstvo · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Benediktinci i Krk · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Benediktinci i Kultura · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Benediktinci i Latinski jezik · Vidi više »

Medaljon sv. Benedikta

Medaljon sv. Benedikta prednja strana poleđina Poznat je medaljon sv.

Novi!!: Benediktinci i Medaljon sv. Benedikta · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi po veličini otok u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Benediktinci i Mljet · Vidi više »

Monoštor

Monoštor (srpski:Бачки Моноштор, mađ. Monostorszeg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.

Novi!!: Benediktinci i Monoštor · Vidi više »

Montecassino

Restaurirani samostan Monte Cassino. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenom brdu (519 mnm) u općini Cassino, Italija.

Novi!!: Benediktinci i Montecassino · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: Benediktinci i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Ora et labora

''Ora et labora'' Ora et labora.

Novi!!: Benediktinci i Ora et labora · Vidi više »

Osor

Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.

Novi!!: Benediktinci i Osor · Vidi više »

Pašman

Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.

Novi!!: Benediktinci i Pašman · Vidi više »

Pag

Otok Pag je površinom 5.

Novi!!: Benediktinci i Pag · Vidi više »

Povijest

Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Benediktinci i Povijest · Vidi više »

Puntarska draga

Puntarska draga, zvana još i Košljunska draga je uvala Jadranskog mora na sredini otoka Krka, između grada Krka i Punta.

Novi!!: Benediktinci i Puntarska draga · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora koji pripada Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Benediktinci i Rab · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Benediktinci i Samostan · Vidi više »

Samostan sv. Kuzme i Damjana

'''Ćokovac''' Benediktinski samostan Sv.

Novi!!: Benediktinci i Samostan sv. Kuzme i Damjana · Vidi više »

Senta

Gradska vijećnica u Senti Senta (mađ. Zenta) je jedan od najstarijih gradova u Vojvodini (Srbija).

Novi!!: Benediktinci i Senta · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Benediktinci i Split · Vidi više »

Stari grad Vrana

Stari grad Vrana (mjesno i Gradina) lokalitet je u mjestu Vrana, u blizini obale Vranskog jezera i na granici istoimenog Parka prirode.

Novi!!: Benediktinci i Stari grad Vrana · Vidi više »

Subotička biskupija

Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.

Novi!!: Benediktinci i Subotička biskupija · Vidi više »

Sveta Marija (otočić)

Otočić Sveta Marija nalazi se u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera.

Novi!!: Benediktinci i Sveta Marija (otočić) · Vidi više »

Svetac (otok)

Svetac je službeno ime pučinskog otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, zapadno od otoka Visa.

Novi!!: Benediktinci i Svetac (otok) · Vidi više »

Templari

Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118. godine nakon prvog križarskog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jeruzalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice i pruže sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jeruzalem nakon njegovog osvajanja.

Novi!!: Benediktinci i Templari · Vidi više »

Tkon

Tkon je općina i naselje u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Benediktinci i Tkon · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Benediktinci i Trogir · Vidi više »

Veliko jezero (Mljet)

Veliko jezero na otoku Mljetu (zapravo, zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem) nastalo je potapanjem kraškog polja.

Novi!!: Benediktinci i Veliko jezero (Mljet) · Vidi više »

Vrana (Pakoštane)

Vrana je naselje u Zadarskoj županiji u blizini Vranskog jezera.

Novi!!: Benediktinci i Vrana (Pakoštane) · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Benediktinci i Zapad · Vidi više »

480.

Bez opisa.

Novi!!: Benediktinci i 480. · Vidi više »

529.

Bez opisa.

Novi!!: Benediktinci i 529. · Vidi više »

547.

Bez opisa.

Novi!!: Benediktinci i 547. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Benediktinski red, OSB.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »