Brže od pregledniku!
38 odnosi: Ana Debelić, Andrea Kobetić, Čakovec, Barbara Stančin, Bjelovar, Božica Gregurić, Dejana Milosavljević, Domovinski rat, Dora Krsnik, Hrvatski ženski rukometni kup, Irina Maljko, Ivana Kapitanović, Koprivnica, Kup EHF-a za žene, Liga prvakinja u rukometu, Ljerka Krajnović, Miranda Tatari, Nataša Kolega, Paula Ungureanu, Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene, Prva hrvatska rukometna liga za žene, Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene, Renata Pavlačić, Samira Hasagić, Snježana Petika, Socijalistička Republika Hrvatska, Svitlana Pasičnik, Vinko Kandija, Vlatka Mihoci, Women’s Regional Handball League, Zlatko Saračević, 1955., 1956., 1964., 1966., 1972., 1975., 1992..
Ana Debelić
Ana Debelić (Rijeka, 9. siječnja 1994.), hrvatska rukometašica članica norveškog rukometnog kluba Vipers iz Kristiansanda.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Ana Debelić · Vidi više »
Andrea Kobetić
Andrea Kobetić (rođena Penezić, Zagreb, 13. studenog 1985.), hrvatska rukometašica, članica rukometnog kluba Siófok i bivša članica Hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Andrea Kobetić · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Čakovec · Vidi više »
Barbara Stančin
Barbara Stančin (Brežice Slovenija, 7. srpnja 1971.), bivša hrvatska rukometašica i članica Podravke iz Koprivnice.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Barbara Stančin · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Bjelovar · Vidi više »
Božica Gregurić
Božica Gregurić (rođena Palčić, 8. prosinca 1971.), bivša hrvatska rukometašica i članica Podravke iz Koprivnice.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Božica Gregurić · Vidi više »
Dejana Milosavljević
Dejana Milosavljević (Požega, 23. studenog 1994.), hrvatska rukometašica članica Podravke iz Koprivnice.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Dejana Milosavljević · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Domovinski rat · Vidi više »
Dora Krsnik
Dora Krsnik (Zagreb, 19. siječnja 1992.), hrvatska rukometašica, članica francuskog rukometnog kluba Handball Plan-de-Cuques.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Dora Krsnik · Vidi više »
Hrvatski ženski rukometni kup
Hrvatski ženski rukometni kup je kup-natjecanje koje organizira Hrvatski rukometni savez (HRS).
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Hrvatski ženski rukometni kup · Vidi više »
Irina Maljko
Irina Maljko (7. lipnja 1966.) je hrvatska rukometašica.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Irina Maljko · Vidi više »
Ivana Kapitanović
Ivana Kapitanović (Split, 17. rujna 1994.), hrvatska rukometašica članica francuskog rukometnog kluba Metz Handball.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Ivana Kapitanović · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Koprivnica · Vidi više »
Kup EHF-a za žene
Kup EHF-a za žene (eng. Women's EHF Cup) je treće po snazi europsko klupsko natjecanje u rukometu u ženskoj konkurenciji, a organizira ga Europska rukometna federacija (EHF), koja je od sezone 1993./94, preuzela vođenje natjecanja, koje je prethodno organizirao Međunarodni rukometni savez (IHF), a tad se nazivao Kup IHF-a.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Kup EHF-a za žene · Vidi više »
Liga prvakinja u rukometu
EHF Liga prvakinja je redovito godišnje natjecanje europskih ženskih rukometnih klubova.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Liga prvakinja u rukometu · Vidi više »
Ljerka Krajnović
Ljerka Krajnović (3. svibnja 1963.) je hrvatska rukometašica iz Rijeke.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Ljerka Krajnović · Vidi više »
Miranda Tatari
Miranda Tatari (Koprivnica, 20. rujna 1983.), hrvatska rukometašica, članica i kapetanica rukometnog kluba Podravka Vegeta i Hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Miranda Tatari · Vidi više »
Nataša Kolega
Nataša Kolega (Kali, 6. lipnja 1966.), hrvatska rukometašica.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Nataša Kolega · Vidi više »
Paula Ungureanu
Paula-Claudia Ungureanu (Brașov, 30. ožujka 1980.) rumunjska je rukometna vratarka koja brani za CSM Bukurešt i Rumunjsku rukometnu reprezentaciju.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Paula Ungureanu · Vidi više »
Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene
Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene od 1952.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene · Vidi više »
Prva hrvatska rukometna liga za žene
1.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Prva hrvatska rukometna liga za žene · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene
Jugoslavenska rukometna prvenstva za žene su se održavala između 1953.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene · Vidi više »
Renata Pavlačić
Renata Pavlačić (25. ožujka 1966.) je hrvatska rukometašica.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Renata Pavlačić · Vidi više »
Samira Hasagić
Samira Hasagić (20. lipnja 1973.) je hrvatska rukometašica.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Samira Hasagić · Vidi više »
Snježana Petika
Snježana Petika (Vinkovci, 15. studenog 1967.), bivša hrvatska rukometašica, članica Podravke iz Koprivnice.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Snježana Petika · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Svitlana Pasičnik
Svitlana Pasičnik (Ukrajina, Ovidiopol 23. ožujka 1975.), ukrajinska i hrvatska rukometašica, članica rukometnog kluba Podravka Vegeta i bivša članica Hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Svitlana Pasičnik · Vidi više »
Vinko Kandija
Vinko Kandija (Trogir, 23. svibnja 1934. – Beč, 10. ožujka 2002.), bio je hrvatski rukometni trener.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Vinko Kandija · Vidi više »
Vlatka Mihoci
Vlatka Mihoci (Vukovar 9. siječnja 1970.) je hrvatska rukometašica.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Vlatka Mihoci · Vidi više »
Women’s Regional Handball League
Women’s Regional Handball League (WRHL), (hrv. Ženska regionalna rukometna liga) je rukometna liga za žene osnovana 2008.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Women’s Regional Handball League · Vidi više »
Zlatko Saračević
Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961. – Koprivnica, 21. veljače 2021.), bio je hrvatski rukometaš i rukometni trener.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i Zlatko Saračević · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i 1956. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i 1966. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i 1975. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica i 1992. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
RK Podravka, RK Podravka Vegeta, ŽRK Podravka Koprivnica, ŽRK Podravka Vegeta, Ženski rukometni klub Podravka Koprivnica.
