Brže od pregledniku!
31 odnosi: Akademik, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska književnost, Crnogorska povijest, Crnogorski jezik, Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Herceg Novi, Istorija crnogorske književnosti, Liberalni savez Crne Gore, Lingua Montenegrina, Odakle su došli preci Crnogoraca, Pobjeda (Podgorica), Povjesničar, Risan, Skupština Crne Gore, Sveučilište u Beogradu, Sveučilište u Zagrebu, 1928., 1953., 1974., 1979., 1990., 1992., 1998., 2010., 2013., 30. svibnja, 8. rujna.
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Radoslav Rotković i Akademik · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Radoslav Rotković i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Radoslav Rotković i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska književnost
Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.
Novi!!: Radoslav Rotković i Crnogorska književnost · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Radoslav Rotković i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Radoslav Rotković i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti (crnogorski: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, latinski: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium; DANU) obrazovna je akademija u Crnoj Gori.
Novi!!: Radoslav Rotković i Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Radoslav Rotković i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Radoslav Rotković i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Radoslav Rotković i Herceg Novi · Vidi više »
Istorija crnogorske književnosti
Istorija crnogorske književnosti je troknjižje tiskano 2012. u nakladi Instituta za crnogorski jezik i književnost.
Novi!!: Radoslav Rotković i Istorija crnogorske književnosti · Vidi više »
Liberalni savez Crne Gore
'''Skup LSCG (2001.)''' Liberalni savez Crne Gore – LSCG (crnog.ćiril. Либерални савез Црне Горе – ЛСЦГ) osnovan 26. siječnja 1990. godine, jedan od najvažnijih političkih čimbenika novije crnogorske povijesti.
Novi!!: Radoslav Rotković i Liberalni savez Crne Gore · Vidi više »
Lingua Montenegrina
Lingua Montenegrina je specijalizirani časopis za proučavanje crnogorskog jezika, jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, u nakladi Institut za crnogorski jezik i književnost.
Novi!!: Radoslav Rotković i Lingua Montenegrina · Vidi više »
Odakle su došli preci Crnogoraca
Odakle su došli preci Crnogoraca je knjiga crnogorskog znanstvenika dr. Radoslava Rotkovića koje je tiskana 1995. u nakladi Matice crnogorske.
Novi!!: Radoslav Rotković i Odakle su došli preci Crnogoraca · Vidi više »
Pobjeda (Podgorica)
Pobjeda je crnogorski dnevni list.
Novi!!: Radoslav Rotković i Pobjeda (Podgorica) · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Radoslav Rotković i Povjesničar · Vidi više »
Risan
Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Radoslav Rotković i Risan · Vidi više »
Skupština Crne Gore
Skupština Crne Gore (crnogorski na ćirilici: Скупштина Црне Горе), zakonodavno tijelo, ima 81 mjesto.
Novi!!: Radoslav Rotković i Skupština Crne Gore · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Radoslav Rotković i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Radoslav Rotković i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Radoslav Rotković i 1928. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Rotković i 1953. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Radoslav Rotković i 1974. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Rotković i 1979. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Rotković i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Radoslav Rotković i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Radoslav Rotković i 1998. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Radoslav Rotković i 2010. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Rotković i 2013. · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Radoslav Rotković i 30. svibnja · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Radoslav Rotković i 8. rujna · Vidi više »
