Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Rayleigh–Jeansov zakon

Indeks Rayleigh–Jeansov zakon

Rayleigh-Jeansov zakon je zakon klasične fizike koji pokušava objasniti gustoću energije zračenja crnog tijela pri danoj temperaturi, služeći se klasičnim argumentima.

Sadržaj

  1. 17 odnosi: Beskonačnost, Boltzmannova konstanta, Brzina svjetlosti, Crno tijelo, Elektromagnetsko zračenje, Fizika, Frekvencija, John William Strutt Rayleigh, Kelvin, Klasična fizika, Max Planck, Planckov zakon, Stefan-Boltzmannov zakon, Temperatura, Ultraljubičasta katastrofa, Wienov zakon pomaka, Wienova aproksimacija.

Beskonačnost

right Beskonačnost (simbolički \infty, engl. infinity; dolazi od lat. riječi infinitas, što znači »bezgraničnost«), pojam koji se odnosi na više različitih koncepata u matematici, filozofiji i teologiji, povezanih s idejom beskrajnosti, odnosno postojanjem broja ili veličine veće od bilo koje druge.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Beskonačnost

Boltzmannova konstanta

Boltzmannova konstanta je fizikalna konstanta koja se označava kao k ili kB, a povezuje temperaturu i energiju.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Boltzmannova konstanta

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Brzina svjetlosti

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Crno tijelo

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Elektromagnetsko zračenje

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Fizika

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Frekvencija

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i John William Strutt Rayleigh

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Kelvin

Klasična fizika

fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Klasična fizika

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Max Planck

Planckov zakon

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) Planckov zakon opisuje intenzitet (specifičnu snagu) zračenja nepolariziranog elektromagnetskog zračenja, kod cijelog raspona valnih duljina, kojeg emitira idealno crno tijelo, ovisno o termodinačkoj temperaturi T:Planck 1914, p.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Planckov zakon

Stefan-Boltzmannov zakon

Graf funkcije ukupne količine zračenja j^\star proporcionalan je temperaturi T\,. Za tirkiznu boju ukupna količina zračenja, prema Wienovoj približnoj formuli, j^\star_W.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Stefan-Boltzmannov zakon

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Temperatura

Ultraljubičasta katastrofa

Ultraljubičasta katastrofa ili Rayleigh-Jeansova katastrofa je pojam iz klasične fizike.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Ultraljubičasta katastrofa

Wienov zakon pomaka

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela) Wienov zakon pomaka tvrdi da je raspored valnih duljina, kod toplinskog zračenja idealnog crnog tijela, vrlo sličnog oblika za sve temperature, osim što se vršna vrijednost pomiče s povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost.

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Wienov zakon pomaka

Wienova aproksimacija

Wienova aproksimacija (ponegdje nazvana Wienov zakon ili Wienova razdioba) je zakon fizike koji se koristi za opis spektra toplinskog zračenja (često nazivano funkcija crnog tijela).

Pogledaj Rayleigh–Jeansov zakon i Wienova aproksimacija