Brže od pregledniku!
33 odnosi: Španjolska, Burgos, Córdoba (Španjolska), Domaći konj, Drugi svjetski rat, FAMAS, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Konjica, Koplje, Legija časti, Napoleonski ratovi, Pariz, Pješaštvo, Popis francuskih predsjednika, Popis francuskih vladara, Prvi svjetski rat, Sablja, Satnija, Vojna odora, Vojna postrojba, 14. lipnja, 1789., 1807., 1808., 1812., 1830., 1848., 1870., 1880., 1926., 1954..
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Španjolska · Vidi više »
Burgos
Burgos je općina i grad u sjevernoj Španjolskoj.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Burgos · Vidi više »
Córdoba (Španjolska)
Córdoba je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Córdoba (Španjolska) · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Domaći konj · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Drugi svjetski rat · Vidi više »
FAMAS
FAMAS (fra. Fusil d'Assaut de la Manufacture d'Armes de Saint-Étienne; hrv. jurišna puška tvornice oružja Saint-Étienne) je francuska jurišna puška bullpup dizajna koju je proizvodila vojna industrija MAS iz francuskog grada Saint-Étiennea.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i FAMAS · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Francuski jezik · Vidi više »
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Konjica · Vidi više »
Koplje
Srednjovjekovna koplja Koplje je pješačko ili konjaničko hladno oružje na motki.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Koplje · Vidi više »
Legija časti
Legija časti, službeno Nacionalni red Legije časti (francuski: Ordre National de la Légion d’honneur), najviše je francusko odlikovanje koje je ustanovio Napoleon Bonaparte - 19. svibnja 1802., tada samo Prvi konzul Prve republike, kao priznanje za vojne ili civilne zasluge bez obzira na podrijetlo, vjersku pripadnost ili mjesto rođenja (domovinu) primatelja (u to doba to je bila revolucionarna zamisao, potpuno u skladu s idejama Francuske revolucije) pod uvjetom da je kandidat za odlikovanje privržen temeljnim idejama Francuske revolucije: slobodi, jednakosti i bratstvu.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Legija časti · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Pariz · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Pješaštvo · Vidi više »
Popis francuskih predsjednika
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Popis francuskih predsjednika · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Sablja
Francuska sablja iz 19-og stoljeća Sablja je hladno oružje slično maču koje ima zakrivljenu oštricu.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Sablja · Vidi više »
Satnija
Satnija je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Satnija · Vidi više »
Vojna odora
Pripadnici u odorama svojih vojski Vojne odore, kao unaprijed određen oblik odijevanja, prerasle su službeno propisanu odjeću, koja označuje pripadnost osobe određenoj postrojbi, ogranku ili vojnim snagama, povijesno gledano u novije vrijeme.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Vojna odora · Vidi više »
Vojna postrojba
Vojna postrojba ili vojna jedinica je organizacijska cjelina u granama, rodovima i službama oružanih snaga, namijenjena za obavljanje borbenih i neborbenih zadaća.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i Vojna postrojba · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 14. lipnja · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1789. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1808. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1812. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1830. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1848. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1870. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1880. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1926. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Republikanska garda (Francuska) i 1954. · Vidi više »
