Brže od pregledniku!
24 odnosi: Aškenazi, Židovi, Židovska općina Rijeka, Beograd, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Gorski kotar, Hrvatska, Inženjer, Istra, Kvarnerski zaljev, Moderna arhitektura, Opatija, Rijeka, Roš hašana, Sefardi, Sinagoga, Split, Sredozemlje, 19. stoljeće, 1903., 1930., 1945., 20. stoljeće.
Aškenazi
Albert Einstein je aškenaski Židov. Aškenazi (hebr. אַשְכְּנַזִים, doslovno: "Nijemci") su Židovi čiji predci potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, za razliku od Sefarda koji su iz Španjolske i Sjeverne Afrike.
Novi!!: Riječka sinagoga i Aškenazi · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Riječka sinagoga i Židovi · Vidi više »
Židovska općina Rijeka
Židovska općina Rijeka je vjerska organizacija građana Hrvatske židovskog podrijetla.
Novi!!: Riječka sinagoga i Židovska općina Rijeka · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Riječka sinagoga i Beograd · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Riječka sinagoga i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Riječka sinagoga i Dubrovnik · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Riječka sinagoga i Gorski kotar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Riječka sinagoga i Hrvatska · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: Riječka sinagoga i Inženjer · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Riječka sinagoga i Istra · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Riječka sinagoga i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Moderna arhitektura
Frank Lloyd Wright, ''Fallingwater'', 1937., Pennsylvania, SAD Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Moderna arhitektura se uglavnom odlikuje jednostavnim formama, izostankom ukrasa, i stvaranjem lijepih oblika samim konstrukcijskim elementima.
Novi!!: Riječka sinagoga i Moderna arhitektura · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Riječka sinagoga i Opatija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Riječka sinagoga i Rijeka · Vidi više »
Roš hašana
250px Roš hašana (aškenaski izgovor: Rauš hašono, Roiš hašono; jidiš: Rošhešune, hebrejski: ראֹשׁ הַשָּׁנָה, glava godine, početak godine) je litugijska židovska Nova godina.
Novi!!: Riječka sinagoga i Roš hašana · Vidi više »
Sefardi
Sefardi (hebrejski ספרדי) su podgrupa Židova, koji potječu s Pirenejskog poluotoka (današnja Španjolska i Portugal).
Novi!!: Riječka sinagoga i Sefardi · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: Riječka sinagoga i Sinagoga · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Riječka sinagoga i Split · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Riječka sinagoga i Sredozemlje · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Riječka sinagoga i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka sinagoga i 1903. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka sinagoga i 1930. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka sinagoga i 1945. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Riječka sinagoga i 20. stoljeće · Vidi više »
