Brže od pregledniku!
26 odnosi: Šverceri hlapić (1999.), Crno-bijeli svijet (televizijska serija), Dolina sunca (telenovela), Film, Glumac, Hrvatska, Kazalište, Libertango (2009.), Mamutica (televizijska serija), Ne daj se, Nina, Obični ljudi (televizijska serija), Pod sretnom zvijezdom (telenovela), Ponos Ratkajevih, Pula, Televizija, Zauvijek susjedi, 1978., 1999., 2005., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2015., 31. prosinca.
Šverceri hlapić (1999.)
Šverceri hlapić je film iz 1999.
Novi!!: Romina Vitasović i Šverceri hlapić (1999.) · Vidi više »
Crno-bijeli svijet (televizijska serija)
Crno-bijeli svijet je hrvatska dramsko-humoristična TV serija, koja je naziv dobila po istoimenome hitu grupe „Prljavo kazalište”.
Novi!!: Romina Vitasović i Crno-bijeli svijet (televizijska serija) · Vidi više »
Dolina sunca (telenovela)
Dolina sunca hrvatska je telenovela koju je napisala Diana Pečkaj Vuković.
Novi!!: Romina Vitasović i Dolina sunca (telenovela) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Romina Vitasović i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Romina Vitasović i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Romina Vitasović i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Romina Vitasović i Kazalište · Vidi više »
Libertango (2009.)
Libertango je nezavisni hrvatski srednjemetražni igrani film iz 2009.
Novi!!: Romina Vitasović i Libertango (2009.) · Vidi više »
Mamutica (televizijska serija)
Mamutica je hrvatska kriminalistička serija koja je s emitiranjem krenula 15. studenog 2008. godine na HRT-u. Emitirala se jednom tjedno, subotom u večernjem terminu.
Novi!!: Romina Vitasović i Mamutica (televizijska serija) · Vidi više »
Ne daj se, Nina
Ne daj se, Nina je hrvatska TV serija snimljena po licenci jedne od najuspješnijih kolumbijskih telenovela Yo soy Betty, la fea, autora Fernanda Gaitana.
Novi!!: Romina Vitasović i Ne daj se, Nina · Vidi više »
Obični ljudi (televizijska serija)
Obični ljudi je hrvatska telenovela koju je napisala Jelena Veljača.
Novi!!: Romina Vitasović i Obični ljudi (televizijska serija) · Vidi više »
Pod sretnom zvijezdom (telenovela)
"Pod sretnom zvijezdom" je hrvatska telenovela autorice Diane Pečkaj Vuković.
Novi!!: Romina Vitasović i Pod sretnom zvijezdom (telenovela) · Vidi više »
Ponos Ratkajevih
Ponos Ratkajevih povijesna je telenovela producentske tvrtke AVA.
Novi!!: Romina Vitasović i Ponos Ratkajevih · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Romina Vitasović i Pula · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Romina Vitasović i Televizija · Vidi više »
Zauvijek susjedi
Zauvijek susjedi dnevna je humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 24. rujna 2007. na programu Nova TV.
Novi!!: Romina Vitasović i Zauvijek susjedi · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Romina Vitasović i 1978. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Romina Vitasović i 1999. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Romina Vitasović i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Romina Vitasović i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Romina Vitasović i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Romina Vitasović i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Romina Vitasović i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Romina Vitasović i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Romina Vitasović i 2015. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Romina Vitasović i 31. prosinca · Vidi više »
