Brže od pregledniku!
29 odnosi: Arktički krug, Bosna i Hercegovina, Drvar, Finska, Gradonačelnik, Harbin, Inarijskolaponski jezik, Južnolaponski jezik, Karelija, Kassel, Köppenova klasifikacija klime, Kiruna, Laponski jezici, Lordi, Murmansk, Olsztyn, Polarna svjetlost, Posijeci-i-spali, Pridobivanje drva, Prirodni resursi, Rt, Saami, Sjevernoatlantska struja, Sjevernolaponski jezik, Skoltskolaponski jezik, Spaljena zemlja, Tanja Poutiainen, Vesprim, 1960..
Arktički krug
Zemljopisna karta Arktika, s arktičkim krugom (plava kružnica) Arktički krug ili Sjeverni polarni krug najsjeverniji je od 5 najvažnijih apstraktnih krugova, odnosno paralela na Zemlji.
Novi!!: Rovaniemi i Arktički krug · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Rovaniemi i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Drvar
Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.
Novi!!: Rovaniemi i Drvar · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Rovaniemi i Finska · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Rovaniemi i Gradonačelnik · Vidi više »
Harbin
Harbin (mandžurijski: ᡥᠠᠯᠪᡳᠨ; kineski: 哈尔滨, pinyin: Hārbīn) je glavni i najveći grad kineske pokrajine Heilongjiang, na sjeveroistoku Kine.
Novi!!: Rovaniemi i Harbin · Vidi više »
Inarijskolaponski jezik
Inarijskolaponski jezik (izvorno anarâškielâ, fin. inarinsaame, ISO 639-3: smn), istočnolaponski jezik kojim na području krajnjeg sjevera Finske između jezera Inarija i norveške granice govori 300 ljudi (popis iz 2001.) od 700 etničkih inarijskih Laponaca (M. Krauss, 1995.). Većina govornika živi u području općine Utsjokija.
Novi!!: Rovaniemi i Inarijskolaponski jezik · Vidi više »
Južnolaponski jezik
Južnolaponski jezik (ISO 639-3: sma), laponski jezik kojim govori 600 ljudi, od toga 300 u švedskoj Laponiji (Krauss, 1995.): općina Vilhelmina; okruzi Dalarna (Idre), Jämtland (općina Härjedalen); 300 u Norveškoj, općina Hattfjelldal i Wefsen.
Novi!!: Rovaniemi i Južnolaponski jezik · Vidi više »
Karelija
Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.
Novi!!: Rovaniemi i Karelija · Vidi više »
Kassel
Kassel je sa 193.803 stanovnika treći po veličini grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessenu, iza Frankfurta na Majni i Wiesbadena.
Novi!!: Rovaniemi i Kassel · Vidi više »
Köppenova klasifikacija klime
Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.
Novi!!: Rovaniemi i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »
Kiruna
Kiruna je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Švedskoj u županiji Norrbotten u pokrajini Lappland.
Novi!!: Rovaniemi i Kiruna · Vidi više »
Laponski jezici
Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.
Novi!!: Rovaniemi i Laponski jezici · Vidi više »
Lordi
Lordi je finski hard rock/heavy metal sastav koji je s pjesmom "Hard Rock Hallelujah" pobijedio na glazbenom natjecanju na Euroviziji 2006. donijevši time Finskoj njezinu prvu pobjedu.
Novi!!: Rovaniemi i Lordi · Vidi više »
Murmansk
100px Arktičkom oceanu Murmanska kovanica Murmansk (ruski: Му́рманск, samijski: Murmanska) je grad na sjeveru Rusije, u Murmanskoj oblasti, na Fenoskandiji, korijenu poluotoka Kole.
Novi!!: Rovaniemi i Murmansk · Vidi više »
Olsztyn
Olsztyn (njemački: Allenstein) je grad u Varminsko-mazurskom vojvodstvu u Poljskoj na rijeci Łyni.
Novi!!: Rovaniemi i Olsztyn · Vidi više »
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Novi!!: Rovaniemi i Polarna svjetlost · Vidi više »
Posijeci-i-spali
Jhum čestica dobivena paljenjem šume, Arunachal Pradesh, Indija Posijeci-i-spali (slash-and-burn, swidden; 'shifting cultivation'), najznačajnija metoda dobivanja obradivog tla raširen kod većine agrarnih plemena tropskog pojasa kišnih šuma.
Novi!!: Rovaniemi i Posijeci-i-spali · Vidi više »
Pridobivanje drva
Sječa stabala ručnim pilama u prošlosti. Pridobivanje drva dio je eksploatacije šuma, a obuhvaća sječu stabala, njihovu transformaciju u šumske proizvode te micanje stabala ili dijelova stabala iz šume (od panja) do korisnika, prerađivača drva ili tržišta šumskim proizvodima.
Novi!!: Rovaniemi i Pridobivanje drva · Vidi više »
Prirodni resursi
Kišna šuma kao prirodni resurs. More kao prirodni resurs. Prirodni resursi ili prirodna bogatstva mogu se klasificirati na različite načine.
Novi!!: Rovaniemi i Prirodni resursi · Vidi više »
Rt
Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.
Novi!!: Rovaniemi i Rt · Vidi više »
Saami
Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.
Novi!!: Rovaniemi i Saami · Vidi više »
Sjevernoatlantska struja
Sjevernoatlantska struja (u anglo-literaturi je nalazimo kao "North Atlantic Current, North Atlantic Drift i North Atlantic Sea Movement) je snažna topla morska struja, koja je nastavak Golfske struje prema sjeveroistoku.
Novi!!: Rovaniemi i Sjevernoatlantska struja · Vidi više »
Sjevernolaponski jezik
Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15 000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1 700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4 000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.
Novi!!: Rovaniemi i Sjevernolaponski jezik · Vidi više »
Skoltskolaponski jezik
Skoltskolaponski jezik (koltasaamski, koltski, loparski, koltskolapski; ISO 639-3: sms) jedan od 11 laponskih jezika kojim govore skoltski Laponci na istoku Laponije, istočno od jezera Inarija u Finskoj i Rusiji.
Novi!!: Rovaniemi i Skoltskolaponski jezik · Vidi više »
Spaljena zemlja
povlačenju spaljuje naftna polja u Kuvajtu. Spaljena zemlja naziv je za vojnu strategiju kojom se - tijekom napredovanja ili povlačenja namjerno uništava sve što bi moglo poslužiti neprijatelju.
Novi!!: Rovaniemi i Spaljena zemlja · Vidi više »
Tanja Poutiainen
Tanja Poutiainen (Rovaniemi, 6. travnja 1980.) je finska alpska skijašica, osvajačica srebrnog odličja sa ZOI 2006. u veleslalomu.
Novi!!: Rovaniemi i Tanja Poutiainen · Vidi više »
Vesprim
Vesprim (u hrvatskim izvorima također i Besprim)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Rovaniemi i Vesprim · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Rovaniemi i 1960. · Vidi više »
