Brže od pregledniku!
41 odnosi: Beograd, Bihać, Bosna i Hercegovina, Croatia Records, Danska, Doboj, Dublin, Festival zabavne glazbe Split, Irska, Korčula, Maribor, Neum, Novi Sad, Opatijski festival, Pjesma Eurovizije, Pjevanje, Teška industrija (sastav), Travnik, Vaš šlager sezone, Vejle, 1950., 1967., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1990., 1995., 1997., 1999., 2001., 2002., 8. ožujka.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Beograd · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Bihać · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Croatia Records · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Danska · Vidi više »
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Doboj · Vidi više »
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Dublin · Vidi više »
Festival zabavne glazbe Split
Festival zabavne glazbe Split ili jednostavnije Splitski festival jedan je od najpopularnijih festivala lakih nota u Hrvata, koji se već 57 godina održava svakog ljeta u Splitu.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Festival zabavne glazbe Split · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Irska · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Korčula · Vidi više »
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Maribor · Vidi više »
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Neum · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Novi Sad · Vidi više »
Opatijski festival
Opatija Opatijski festival, punog imena Dani jugoslavenske zabavne muzike, bio osnovan kao festival jugoslavenske radio difuzije 1958.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Opatijski festival · Vidi više »
Pjesma Eurovizije
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Pjesma Eurovizije · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Pjevanje · Vidi više »
Teška industrija (sastav)
Teška industrija je bosanskohercegovački rock-sastav osnovan 1974.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Teška industrija (sastav) · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Travnik · Vidi više »
Vaš šlager sezone
Vaš šlager sezone je najpoznatiji bosanskohercegovački festival zabavne glazbe, koji se od druge polovice 1960-ih do 1999. održavao u Sarajevu.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Vaš šlager sezone · Vidi više »
Vejle
Vejle Vejle je glavni grad danske regije Južna Danska.
Novi!!: Seid Memić Vajta i Vejle · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1950. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1967. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1990. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 2002. · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: Seid Memić Vajta i 8. ožujka · Vidi više »
