Sadržaj
24 odnosi: Agaton, Alkibijad, Amfora, Andron, Antički Rim, Aulos, Barbari, Cambridge University Press, Dioniz, Etruščani, Etrurska umjetnost, Krater (posuda), Ksenofont, Latinski jezik, Louvre, Oboa, Oinohoa, Paestum, Platon, Reljef (umjetnost), Stara Grčka, Starogrčka književnost, Starogrčka umjetnost, Triklinij.
Agaton
Agaton, papa od 27. lipnja 678. do 10. siječnja 681. godine.
Pogledaj Simpozij i Agaton
Alkibijad
'''Alkibijad''' Alkibijad je rođen oko 450. pr. Kr. u Ateni; umro je 404. pr. Kr. u Melisi (Melissa), Mala Azija današnja Anatolija u zapadnoj Turskoj.
Pogledaj Simpozij i Alkibijad
Amfora
Amfora je antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom.
Pogledaj Simpozij i Amfora
Andron
Andrōn (grčki: andrōn), ili andronitis (andrōnitis), je dio grčke kuće koja je rezervirana za muškarce, za razliku od gineceja (gynaikeion), ženske odaje.
Pogledaj Simpozij i Andron
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Simpozij i Antički Rim
Aulos
Svirač aulosa Aulos je prethodnik instrumenta koji se danas naziva oboa.
Pogledaj Simpozij i Aulos
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Pogledaj Simpozij i Barbari
Cambridge University Press
Cambridge University Press je akademska izdavačka kuća iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Simpozij i Cambridge University Press
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Pogledaj Simpozij i Dioniz
Etruščani
Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda.
Pogledaj Simpozij i Etruščani
Etrurska umjetnost
Zidna slika iz tzv. ''Grobnice leoparda'' iz 480. pr. Kr., Monterozzi, Tarkvinija, Italija. Etrurska umjetnost je umjetnost drevnog naroda Etruščana (Etruraca) koji su živjeli u središnjoj Italiji od 9.
Pogledaj Simpozij i Etrurska umjetnost
Krater (posuda)
Krater (grč. Κρατήρ) je naziv za veću antičku posudu širokoga otvora, obično s dvije drške, izrađenu od metala (bronce) ili keramike, koja je služila za miješanje vina i vode.
Pogledaj Simpozij i Krater (posuda)
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr.
Pogledaj Simpozij i Ksenofont
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Simpozij i Latinski jezik
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Pogledaj Simpozij i Louvre
Oboa
njem. Oboe, Hoboe fr. hautbois еn. oboe rus. гобой --> Oboa Oboa je drveni puhački instrument s dvostrukim jezičkom od trske.
Pogledaj Simpozij i Oboa
Oinohoa
Vrč slikara Šuvalova Oinohoa (grčki: οἰνοχόη) metalni je ili keramički vrč kojim se ulijevalo vino u čaše.
Pogledaj Simpozij i Oinohoa
Paestum
Paestum je latinsko ime grčko-rimskog grada u talijanskoj regiji Campania, te je kao spomenik povijesti i kulture zaštićen i dio je UNESCO-ove svjetske baštine Nacionalnog parka Cilento.
Pogledaj Simpozij i Paestum
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Simpozij i Platon
Reljef (umjetnost)
Firentinske katedrale kombinira visoki reljef likova na pozadini u niskom reljefu Reljef u umjetnosti je skulptura koja je integralno vezana za podlogu, te ne predstavlja samostalnu cjelinu, nego je dio većeg umjetničkog sklopa.
Pogledaj Simpozij i Reljef (umjetnost)
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Simpozij i Stara Grčka
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Simpozij i Starogrčka književnost
Starogrčka umjetnost
Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.
Pogledaj Simpozij i Starogrčka umjetnost
Triklinij
Reprodukcija triklinija Triklinij (množina: triclinia) formalna je blagovaonica u rimskoj zgradi.
Pogledaj Simpozij i Triklinij