Brže od pregledniku!
50 odnosi: Agesilaj II., Ahemenidsko Carstvo, Anabaza, Antička Teba (Grčka), Antika, Aristokracija, Arkadija, Artakserkso II., Atena (polis), Atičko narječje, Bitka kod Kunakse, Bitka kod Leuktre, Delfi, Demokracija, Deset tisuća, Etnografija, Filozof, Filozofija, Geografija, Grčka mitologija, Grčki jezik, Grci, Jonsko narječje, Kir Mlađi, Kir Veliki, Knjiga, Konji, Korint, Likurg (spartanski zakonodavac), Lovački pas, Muza, Olimpija, Peloponeski rat, Peloponez, Pergam, Poezija, Poljoprivreda, Povijest, Povjesničar, Proza, Roman, Sokrat, Sparta, Stara Grčka, Starogrčka književnost, Tukidid, 371. pr. Kr., 4. stoljeće pr. Kr., 401. pr. Kr., 411. pr. Kr..
Agesilaj II.
Agesilaj II, (grčki: Ἀγησίλαος) spartanski kralj iz loze Euripontida, (444. – 360. pr. Kr.) sin je Arhidama II. i njegove druge žene Eupolije.
Novi!!: Ksenofont i Agesilaj II. · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Ksenofont i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Anabaza
Pohod Ksenofonta i grčkih plaćenika Anabaza (Ἀνάβασις, Anabasis, grč. uspinjanje) djelo je grčkog pisca Ksenofonta.
Novi!!: Ksenofont i Anabaza · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Ksenofont i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Ksenofont i Antika · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Ksenofont i Aristokracija · Vidi više »
Arkadija
Geografski položaj grčke pokrajine '''Arkadije'''. Arkadija je pokrajina u središnjem dijelu Peloponeza, Grčka.
Novi!!: Ksenofont i Arkadija · Vidi više »
Artakserkso II.
Artakserkso II.
Novi!!: Ksenofont i Artakserkso II. · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Ksenofont i Atena (polis) · Vidi više »
Atičko narječje
Atičko grčko narječje bilo je prestižno narječje starogrčkoga jezika kojime se govorilo u Atici, uključujući i Atenu, u doba klasične grčke u 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Od tadašnjih grčkih narječja najsličnije je kasnijim oblicima grčkoga jezika.
Novi!!: Ksenofont i Atičko narječje · Vidi više »
Bitka kod Kunakse
Bitka kod Kunakse odigrala se 3. rujna 401. pr. Kr. između maloazijskih satrapija predvođenih Kirom Mlađim koje su se pobunile protiv Artakserksa II., Kirovog brata i vladara Perzijskog Carstva koji je na došao na perzijski tron tri godine ranije.
Novi!!: Ksenofont i Bitka kod Kunakse · Vidi više »
Bitka kod Leuktre
Bitka kod Leuktre u kojoj su se sukobili Spartanci i Tebanska vojska, odigrala se 371. godine prije Krista.
Novi!!: Ksenofont i Bitka kod Leuktre · Vidi više »
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Novi!!: Ksenofont i Delfi · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Ksenofont i Demokracija · Vidi više »
Deset tisuća
Pohod Ksenofonta i ''Deset tisuća'' Deset tisuća je naziv koji povjesničari koriste za grupu plaćeničkih vojnika uglavnom iz Grčke, koje je unajmio Kir Mlađi u svom pokušaju da preotme perzijsko prijestolje svomu bratu Artakserksu II. Njihov pohod u bitci kod Kunakse i povratak natrag u Grčku (401. – 399. pr. Kr.) zabilježio je Ksenofont (jedan od vođa pohoda) u svom djelu „Anabaza“.
Novi!!: Ksenofont i Deset tisuća · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Ksenofont i Etnografija · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Ksenofont i Filozof · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Ksenofont i Filozofija · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Ksenofont i Geografija · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Ksenofont i Grčka mitologija · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Ksenofont i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Ksenofont i Grci · Vidi više »
Jonsko narječje
Jonsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 11.
Novi!!: Ksenofont i Jonsko narječje · Vidi više »
Kir Mlađi
Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.
Novi!!: Ksenofont i Kir Mlađi · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Ksenofont i Kir Veliki · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Ksenofont i Knjiga · Vidi više »
Konji
Konji (lat. Equidae) su porodica sisavaca iz reda neparnoprstaša, u kojoj se danas nalazi samo jedan živući rod, Equus.
Novi!!: Ksenofont i Konji · Vidi više »
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Novi!!: Ksenofont i Korint · Vidi više »
Likurg (spartanski zakonodavac)
Likurg Likurg (Grčki:, Lukoûrgos; (950 pr. Kr.) spartanski zakonodavac i začetnik spartanskog vojničkog društva. Prema predaji Spartanci su ga uzeli kao zakonodavca i tvorca ustava kako bi spriječili česte nemire u državi. Građani s jedne strane nisu željeli apsolutnu moć dvaju kraljeva koji su formalno bili na čelu države, a s druge aristokrati nikako ne bi prihvatili demokraciju. Likurg odlazi u Delfe gdje traži mišljenje proročišta. Dobiva odgovor da mu Apolon daje moć i da će imati ustav bolji od bilo kojeg postojećeg. Tako potkrepljeni zakoni nazivaju se retra i smatraju sankcijama ili zakonima od bogova dobivenima. Retra tako zabranjuje pisane zakone pa se cjelokupno zakonodavstvo prenosi usmenom predajom. Cijelo društvo postalo je podređeno disciplini i boljitku države. Spartijatima je bilo zabranjeno baviti se bilo čime doli vještinama koje bi od njih načinile dobre vojnike. U tu svrhu, djecu Spartanaca Likurg nije smatrao vlasništvom očeva već države. Od najranije mladosti djeca Spartanaca oduzimala bi se roditeljima i započinjala agogu, strog državni odgoj kojim su učeni disciplini, pokornosti, vojnoj vještini i neustrašivosti. Jedna retra odnosi se na vojevanje i zabranjuje česte vojne pohode protiv istih neprijatelja kako ovi ne bi postali iskusni u ratovanju sa Spartancima. Neki suvremeni povjesničari smatraju da je ustrojstvo Sparte vrlo blisko ostvarenju komunizma. Ponajprije što jednom od prvih reformi oduzima aristokratima zemljišta i ponovno ga dijeli ravnopravno među svim građanima. Osim te lako je pronaći i druge sličnosti s komunizmom; praktično je ukinut novac. Onaj koji se koristio u Sparti bio je bezvrijedan bilo gdje drugdje. Nije bio izrađen od uobičajenih plemenitih kovina već od običnog željeza, a po lijevanju hladili su ga u octu kako bi bio neupotrebljiv za ponovno pretapanje. Također, da podstakne zajedništvo, Likurg zabranjuje obroke kod kuće. Svi Spartanci hrane se u zajedničkim blagovaonicama bez obzira na status ili ugled otklanjajući dodatno zavist. Zakoni u Sparti omogućili su ženama slobodu neviđenu bilo gdje u tadašnjem grčkom svijetu. Mogle su se baviti sportom (hrvanjem, trčanjem te bacanjem koplja i diska) i to u grčkom stilu, bez odjeće. Ako spartanska žena nakon nekog vremena u braku ne bi zanijela bilo joj je dopušteno da ode od muža i pronađe nekoga s kime će dobiti dijete. Naravno, niti jedno od ovih dopuštanja nije bilo inspirirano feminizmom već željom za dobivanjem što zdravijeg i boljeg potomstva koje će državi omogućiti daljnji napredak. Grčko društvo u potpunosti je bilo robovlasničko, no Sparta je bila posebno okrutna prema svojim robovima - helotima. Nisu pripadali pojedincu već su bili u vlasništvu države i raspoređivani su prema zemljištima. Sa zemlje koju su obrađivali morali su davati utvrđen dio državi, a višak su koristili za vlastitu egzistenciju. Prema Plutarhu, višak je bio itekako teško dostići. Helota je bilo barem deset puta više od Spartanaca pa su ovi držali ih u neprestanom strahu i disciplini, a od tuda dolazi i izreka: "Slobodan čovjek je u Sparti slobodniji više nego igdje, ali je i rob više rob nego igdje." Predaja kaže da Likurg pred kraj života još jednom odlazi do Delfskog proročišta kako bi dobio savjet. Pri odlasku dobiva zakletvu sugrađana kako neće nikako dirati u zakone do njegova povratka. Proročište mu odgovara da su sada zakoni dobri i da se Sparti ništa neće dogoditi dok ih se drži. Tada Likurg odlući ne vratiti se u Spartu već umire u tuđini kako bi Spartance zauvijek obavezala zakletva o nepromjenjivosti zakona. Utjecaj Likurga vidljiv je i u djelima Platona, Diogena i Zenona koji hvale njegove zakone i njihovu čistoću. Kategorija:Starogrčki državnici Kategorija:Sparta.
Novi!!: Ksenofont i Likurg (spartanski zakonodavac) · Vidi više »
Lovački pas
glavatom patkom. Lovački pas je pojam koji obuhvaća skupinu pasmina domaćih pasa koje se koriste u različitim područjima lova.
Novi!!: Ksenofont i Lovački pas · Vidi više »
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Novi!!: Ksenofont i Muza · Vidi više »
Olimpija
Olimpija (grčki: Ολυμπία), je bilo svetište u antičkoj Grčkoj i današnji grad u prefekture Elidi.
Novi!!: Ksenofont i Olimpija · Vidi više »
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Novi!!: Ksenofont i Peloponeski rat · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Ksenofont i Peloponez · Vidi više »
Pergam
Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.
Novi!!: Ksenofont i Pergam · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Ksenofont i Poezija · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Ksenofont i Poljoprivreda · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ksenofont i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Ksenofont i Povjesničar · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Ksenofont i Proza · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Ksenofont i Roman · Vidi više »
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Novi!!: Ksenofont i Sokrat · Vidi više »
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Novi!!: Ksenofont i Sparta · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Ksenofont i Stara Grčka · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Ksenofont i Starogrčka književnost · Vidi više »
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Novi!!: Ksenofont i Tukidid · Vidi više »
371. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ksenofont i 371. pr. Kr. · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ksenofont i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
401. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ksenofont i 401. pr. Kr. · Vidi više »
411. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ksenofont i 411. pr. Kr. · Vidi više »
