Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Sjeveroistočnokavkaski jezici

Indeks Sjeveroistočnokavkaski jezici

Sjeveroistočni kavkaski jezici (takođen nazivani nahsko-dagestanski, dagestanski su jezična porodica s monogim jezicima koji se govore na Kavkazu. Ukupno 29 jezika Ova porodica je poznata po kompleksnoj fonologiji (do 60 suglasnika ili do 30 samoglasnika u nekim jezicima), imenskim klasama, ergativnoj strukturi rečenice i velikom broju padeža.

Sadržaj

  1. 20 odnosi: Agulski jezik, Ahvahski jezik, Andijski jezik, Arčinski jezik, Avarski jezik, Avarsko-andsko-didojski jezici, Botlihski jezik, Buduhski jezik, Cezijski jezici, Dagestanski jezici, Gramatički rod, Hurijski jezik, Hvaršinski jezik, Inguški jezik, Kavkaz, Lezginski jezici, Lezginski jezik, Nahski jezici, Padež, Urartski jezik.

  2. Jezici Azerbajdžana
  3. Sjeveroistočni kavkaski jezici

Agulski jezik

Agulski jezik (aghul, aghul-ch’al, agul; ISO 639-3: agx), jedan od tri istočnolezginska jezika, šire lezginske skupine istočnokavkaskih jezika, kojim govori preko 28 300 Lezgina (2002 Census) u Ruskoj Federaciji, poglavito u agulskom distriktu na jugoistoku Dagestana, a nešto i u Moskvi, Stavropoljski kraj i u Azerbajdžanu.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Agulski jezik

Ahvahski jezik

Ahvahski jezik (axvax, ashvado, ’aqwalazul, ghahvalal; akhvakh; ISO 639-3: akv), jezik iz jugozapadnog Dagestana, Rusija, kojom govori 6 500 ljudi (2006 Koryakov), pripadnika etničke grupe Ahvaha.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Ahvahski jezik

Andijski jezik

Andijski jezik (andi, andii, qwannab, andiy, qandisel; ISO 639-3: ani), jedan od osam andijskih jezika, sjevernokavkaske jezične porodice kojim se služe Andinci iz jugozapadnog Dagestana u Rusiji.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Andijski jezik

Arčinski jezik

Arčinski jezik (archi, archin, archintsy, arshashdib, archsel, archib; ISO 639-3: aqc), jezik s juga Dagestana kojim govore Arčinci, narod lezginske jezične skupine, šire istočnokavkaske skupine sjevernokavkaskih jezika Govori se u osam sela uz rijeku Risor.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Arčinski jezik

Avarski jezik

Avarski jezik (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: ava), najvažniji jezik avarsko-andijske skupine kojim govore etnički Avarci iz zapadnog Dagestana, te manjim dijelom (44 000) u Azerbajdžanu u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u Kazahstanu i Turskoj.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Avarski jezik

Avarsko-andsko-didojski jezici

Avarsko-andsko-didojski jezici, ogranak kavkaskih jezika iz Dagestana, Rusija i Azerbajdžana.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Avarsko-andsko-didojski jezici

Botlihski jezik

Botlihski jezik (ISO 639-3: bph; ruski Ботлихский язык, botlix, buykhadi), kavkaski jezik sjeveroistočne porodice kojim govori oko 5.500 Botliha (2006 Koryakov) u zapadnom Dagestanu, poglavito u selima Buikhe, Ashino.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Botlihski jezik

Buduhski jezik

Buduški jezik (ISO 639-3: bdk), jezik malenog naroda Buduha kojim govori oko 1 000 ljudi (1990) od 1 000 etničkih pripadnika (1990 A. Kibrik) koji žive u regiji Quba u Azerbajdžanu.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Buduhski jezik

Cezijski jezici

Cezijski jezici (didojski jezici), ogranak istočnokavkaskih jezika iz Rusije.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Cezijski jezici

Dagestanski jezici

Dagestanski jezici (istočnokavkaski jezici), kavkaski jezici koji zajedno s nahskim jezicima čine nahsko-dagestanske ili sjeveroistočnokavkaske jezike.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Dagestanski jezici

Gramatički rod

Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Gramatički rod

Hurijski jezik

Hurijski ili huritski (het. hurlili; ISO 639-3: xhu) jezik je uobičajeni naziv za jezik Hurijaca, naroda koji je živio u sjevernoj Mezopotamiji između 230. pr. Kr. do oko 1000. pr. Kr. Hurijski je bio jezik kraljevstva Mitani u sjevernoj Mezopotamiji.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Hurijski jezik

Hvaršinski jezik

Hvaršinski jezik (khvarshi, atl’ilqo, khvarshin, xvarshi; ISO 639-3: khv), cezijski jezik šire sjeveroistočne kavkaske skupine sjevernokavkaskih jezika, kojim govori 1 870 ljudi (Hvaršinci) (2002 Census); etničkih 500 (1990 A. E. Kibrik) na jugozapadu Dagestana, Rusija.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Hvaršinski jezik

Inguški jezik

Inguški (ГІалгІай Ğalğaj (izg.; ISO 639-3: inh) je jezik kojim govore Inguši u Ingušetiji (prikavkaska republika u sastavu Rusije) i okolnim krajevima. 413 000 govornika u Rusiji (2002 popis). Zajedno s čečenskim i još nekim jezicima pripada u nahsku skupinu sjeveroistočnih kavkaskih jezika.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Inguški jezik

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Kavkaz

Lezginski jezici

Lezginski jezici, skupina od (9) kavkaskih jezika iz Rusije i Azerbajdžana.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Lezginski jezici

Lezginski jezik

Sjevernom Kavkazu. Lezginski jezik je jezik koji pripada sjeveroistočnokavkaskim jezicima.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Lezginski jezik

Nahski jezici

Nahski jezici, malena skupina od tri jezika koja je dio šire skupine sjeveroistočnih kavkaskih ili nahsko-dagestanskih jezika.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Nahski jezici

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Padež

Urartski jezik

Urartski natpis na klinastom pismu Urartski jezik (ISO 639-3: xur; također nazivan i vanski, u starijoj literaruri turanski, kaldejski) je uvriježen naziv za jezik koji se govorio na području drevne kraljevine Urartu oko jezera Van u danjašnoj Turskoj.

Pogledaj Sjeveroistočnokavkaski jezici i Urartski jezik

Vidi također

Jezici Azerbajdžana

Sjeveroistočni kavkaski jezici

Također poznat kao Sjeveroistočni kavkaski jezici.