Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Spiralna opruga

Indeks Spiralna opruga

Učvršćenje spiralnih opruga: a) unutarnji kraj opruge učvršćen, vanjski pokretljiv, b) vanjski kraj opruge učvršćen, unutarnji pokretljiv. Nemirnica se sastoji od spiralne opruge (1), regulatora (2) i zamašnjaka ispod. Spiralna opruga izrađuje se od žice s kružnim ili pravokutnim presjekom, najčešće u obliku Arhimedove spirale, tako da je razmak među zavojima jednak (konstantan).

Sadržaj

  1. 25 odnosi: Arhimedova spirala, Žica, Čelik za opruge, Bronca, DIN, Električna struja, Energija, Kinetička energija, Kut, Legura, Mehanički sat, Mehanizam, Mjed, Mjerni instrument, Moment sile, Navoj, Opruga, Opterećenje, Potencijalna energija, Precizna mehanika, Sila, Spojka, Trenje, Valjanje, Zamašnjak.

Arhimedova spirala

polarnom koordinatnom sustavu. Arhimedova spirala (po Arhimedu) je ravninska transcendentna krivulja koja nastaje kada se točka stalnom (konstantnom) brzinom v udaljuje od ishodišta po zraci koja obilazi ishodište stalnom kutnom brzinom ω.

Pogledaj Spiralna opruga i Arhimedova spirala

Žica

Žica Žica je metalni cilindrični objekt, obično kružnog presjeka, duljine mnogo većeg od promjera, zbog čega je savitljiva, ali može podnijeti vlačno naprezanje.

Pogledaj Spiralna opruga i Žica

Čelik za opruge

nemirnici sata. Tlačna zavojna torzijska opruga. Čelik za opruge ili opružni čelik je vrsta konstrukcijskog čelika koji ima glavni zahtjev da pod djelovanjem radnog opterećenja postigne traženu elastičnu deformaciju.

Pogledaj Spiralna opruga i Čelik za opruge

Bronca

Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).

Pogledaj Spiralna opruga i Bronca

DIN

Logo njemačkog instituta za normizaciju Sjedište njemačkog Instituta za standardizaciju na ''DIN-trgu'' u Berlin-Tiergartenu Sjedište njemačkog Instituta za standardizaciju u Berlin-Tiergartenu pogled s istoka DIN je kratica njemačkog standarda (DIN-Norm) i istoimenog instituta Deutsches Institut für Normung koji propisuje standarde u Njemačkoj; pripisivalo mu se i značenje »Deutsche Industrie-Norm« i »Das ist Norm«.

Pogledaj Spiralna opruga i DIN

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Pogledaj Spiralna opruga i Električna struja

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Spiralna opruga i Energija

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Pogledaj Spiralna opruga i Kinetička energija

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Pogledaj Spiralna opruga i Kut

Legura

Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.

Pogledaj Spiralna opruga i Legura

Mehanički sat

vrijeme. Sat s njihalom (klatnom) ili ura njihalica iz 1904., vrlo pouzdana vrsta mehaničkog sata. Zupčasti prekidač koju je konstruirao John Harrison oko 1722. Mehanički sat je mjerni instrument ili uređaj koji koristi mehanički mehanizam koji mjeri protok vremena.

Pogledaj Spiralna opruga i Mehanički sat

Mehanizam

podvozja zrakoplova. Jedan od najjednostavnijih mehanizama je zglobni četverokut. http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). mehanizma iz Antikitere. Wattovih mehanizama. Wattovog planetarnog prijenosnika. Mehanizam sa zupčastom letvom.

Pogledaj Spiralna opruga i Mehanizam

Mjed

Mjedena kocka uz uzorke cinka i bakra Mjed (ili mesing; tombak) je slitina bakra i cinka, iako može sadržavati i manje količine drugih metala (Sn, Fe, Mn, Ni, Al i Si).

Pogledaj Spiralna opruga i Mjed

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad.

Pogledaj Spiralna opruga i Mjerni instrument

Moment sile

trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.

Pogledaj Spiralna opruga i Moment sile

Zavojnica Metrički navoj s trokutastim profilom ISO Cijevni navoj Trapezni navoj Pilasti navoj Navoj je osnovni dio vijka i matice preko kojega se prenose spojne sile.

Pogledaj Spiralna opruga i Navoj

Opruga

zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova.

Pogledaj Spiralna opruga i Opruga

Opterećenje

gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.

Pogledaj Spiralna opruga i Opterećenje

Potencijalna energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).

Pogledaj Spiralna opruga i Potencijalna energija

Precizna mehanika

Presjek kroz džepni mehanički sat, gdje se vide glavni dijelovi. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. točkasto zavarivanje. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Precizna mehanika, finomehanika ili finomehanička tehnika je znanstvena i tehnička grana koja se kao grana strojarstva bavi proučavanjem, konstrukcijom i proizvodnjom finomehaničkih proizvoda (sastavnih dijelova, mjernih instrumenata, aparata i strojeva), kao i izborom i primjenom prikladnih tehnoloških postupaka.

Pogledaj Spiralna opruga i Precizna mehanika

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Pogledaj Spiralna opruga i Sila

Spojka

prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. tarne spojke. Spojka, u strojarstvu općenito, je rastavljivi spojni strojni dio.

Pogledaj Spiralna opruga i Spojka

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Pogledaj Spiralna opruga i Trenje

Valjanje

Prikaz rada uzdužnog valjanja. Valjani komad uvlači se u zazor zbog sila trenja između valjaka koji se okteću u suprotnim pravcima. Pri tome se valjanom komadu smanjuje visina, povećava širina i duljina, a presjek dobiva oblik otvora (kalibra) između valjaka. Valjanje profila. Žica dobivena valjanjem.

Pogledaj Spiralna opruga i Valjanje

Zamašnjak

parnoj lokomotivi iz 1802. Izgled današnjeg automobilskog zamašnjaka. Zamašnjak je teški kotač koji, kada se zavrti, velikim momentom tromosti ili inercije ublažuje nemirni rad stroja (zbog udarnih opterećenja drobilica, alatnih ili valjaoničkih strojeva i drugo), nakupljenom kinetičkom energijom svladava mrtve točke strojeva (na primjer parnoga stroja), ili služi za stabilizaciju gibanja vozila, satelita, projektila i drugo (zvrk).

Pogledaj Spiralna opruga i Zamašnjak