Brže od pregledniku!
48 odnosi: Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Željko Karaula, Budisavljevići, Demokratska Federativna Jugoslavija, Dragovan Šepić, Dušan Simović, Hrvatska, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvoje Matković, Ivan Šubašić, Josip Broz Tito, Julije Budisavljević, Kapela svetih apostola Petra i Pavla na Mirogoju, Kraljevina Jugoslavija, Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Petar II. Karađorđević, Požega, Samostalna demokratska stranka, Savez komunista Jugoslavije, Seljačko-demokratska koalicija, Sile Osovine, Sporazum Cvetković–Maček, Svetozar Pribićević, Travanjski rat, Trojni pakt, Veleizdajnički proces, Zagreb, Zdenko Radelić, 1. siječnja, 15. travnja, 1883., 1906., 1909., 1918., 1936., 1939., 1941., 1944., 1945., 1958., 1968., 2. ožujka, 24. ožujka, 30. studenoga, 5. ožujka, 7. ožujka.
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Željko Karaula
*Željko Karaula (slikar).
Novi!!: Srđan Budisavljević i Željko Karaula · Vidi više »
Budisavljevići
Josipa II. Habzburškog u Beču, 26. srpnja 1787. godine Franje II. Budisavljevići su poznata graničarska i svećenička obitelj Srba u Hrvatskoj pretežito naseljenih u Lici.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Budisavljevići · Vidi više »
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »
Dragovan Šepić
Dragovan Šepić (Buzet, 15. prosinca 1907. – Zagreb, 12. veljače 1997.) hrvatski povjesničar i pravnik, akademik.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Dragovan Šepić · Vidi više »
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Dušan Simović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Hrvoje Matković · Vidi više »
Ivan Šubašić
Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Ivan Šubašić · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Josip Broz Tito · Vidi više »
Julije Budisavljević
Julije Budisavljević (Požega, 2. ožujka 1882. Innsbruck, 5. svibnja 1981.) je bio hrvatski kirurg i humanitarac.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Julije Budisavljević · Vidi više »
Kapela svetih apostola Petra i Pavla na Mirogoju
Kapela svetih apostola Petra i Pavla na Mirogoju je kapela na zagrebačkom groblju Mirogoj, u vlasništvu Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Kapela svetih apostola Petra i Pavla na Mirogoju · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) osnovan je odlukom Drugoga zasjedanja AVNOJ-a 30. studenoga 1943. godine.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Srđan Budisavljević i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Petar II. Karađorđević · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Požega · Vidi više »
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Samostalna demokratska stranka · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Sile Osovine · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Travanjski rat · Vidi više »
Trojni pakt
Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, ''nakayoshi san-goku'') Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Trojni pakt · Vidi više »
Veleizdajnički proces
Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Veleizdajnički proces · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Zagreb · Vidi više »
Zdenko Radelić
Zdenko Radelić (Maribor, 20. svibnja 1954.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Srđan Budisavljević i Zdenko Radelić · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1. siječnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 15. travnja · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1883. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1906. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1909. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1918. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1945. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1958. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 1968. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 2. ožujka · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 24. ožujka · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 30. studenoga · Vidi više »
5. ožujka
5.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 5. ožujka · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Srđan Budisavljević i 7. ožujka · Vidi više »
