Komunikacija

267 odnosi: Adolf Hitler, Afrika, Albanija, Aleksandar I. Karađorđević, Aleksandar Ranković, Alojzije Stepinac, Andrija Hebrang (otac), Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Ateizam, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., Austrougarska vojska, Autokracija, Azija, Šestosiječanjska diktatura, Ženevske konvencije, Životopisni izvori o Titu, Čerkezi, Četnici, Bačka, Balista, Banat, Baranja (regija), Beč, Bečko Novo Mjesto, Beograd, Bijela kuća, Bitka na Neretvi, Bleiburška tragedija, Bojište, Bosna i Hercegovina, Branko Mamula, Branko Mikulić, Bratstvo i jedinstvo, Brijunski plenum, Bruno Bušić, Bugarska, Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije, Crvena armija, Dan mladosti, Dara Janeković, Demokratska Federativna Jugoslavija, Desant na Drvar, Dimitrije Ljotić, Disident, Doživotni predsjednik, Domobranstvo, Domovinski rat, Dragoljub (Draža) Mihailović, Državnik, Drugi svjetski rat, ..., Edvard Kardelj, Egipat, Etničko čišćenje, Europska unija, Franjo Tuđman, Gamal Abdel Naser, Gerilsko ratovanje, Goli otok, Građanski rat, Grčka, Havana, Helsinki, Herta Haas, Hladni rat, Hrčak (portal), Hrvatska, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko zagorje, Indija, Informbiro, Istarska enciklopedija, Istočna Europa, Istra, Italija, Ivan Šubašić, Ivan Gošnjak, Ivan Krajačić, Ivan Ribar, Ivo Lola Ribar, Jajce, Jasper Ridley, Josif Staljin, Josip Čižinski, Josip Mrzljak, Jovanka Broz, Južna Amerika, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Jugoslavija (razdvojba), Kamnik, Karađorđevo, Katolička Crkva, Kazanj, Kominterna, Komunistička partija Hrvatske, Komunizam, Kondotjer, Kosovo, Kosta Nađ, Kralj, Kraljevica, Kraljevina Jugoslavija, Kult ličnosti, Kumrovec, Kungur, Lazar Koliševski, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ljubljana, London, Luks (pas), Mađarska, Maršal, Maršal Jugoslavije, Marksizam, Matija Gubec, Međimurje (regija), Međunarodni monetarni fond, Milan Grol, Milan Nedić, Milovan Đilas, Miroslav Krleža, Moša Pijade, Musliman, Nacionalizam, Nacionalkomunizam, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, NATO, Nezavisna Država Hrvatska, Nikita Hruščov, Obznana, Oktobarska revolucija, Omsk, Opća i nacionalna enciklopedija, Pad komunizma, Partizani, Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu, Partizanski zločini u Gračanima, Pat Nixon, Pavle Đurišić, Petar II. Karađorđević, Petar Stambolić, Plzeň, Pokret nesvrstanih, Politbiro, Političar, Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije, Predsjedništvo SFRJ, Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije, Predsjednik, Prijepor, Prvi sisački partizanski odred, Prvi svjetski rat, Radničko samoupravljanje, Raspad SFRJ, Represija, Revolucija, Rezolucija Informbiroa, Richard Nixon, Rijeka, Rimski ugovori (1941.), Rusi, Rusko Carstvo, Samobor, Sankt-Peterburg, Savez komunista Jugoslavije, Savezni ministar obrane SFRJ, Seljačka buna, Sibir, Sile Osovine, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slavonija, Slovenci, Slovenija, Smederevska Palanka, Smrt Josipa Broza Tita, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sovjetska intervencija u Afganistanu, Sovjetski Savez, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srijem, Stjepan Radić, Sveučilišni računski centar, Tito i staljinizam, Totalitarizam, Travanjski rat, UDBA, Ural (gorje), Uskrs, Ustaše, Ustav, Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, Varšavski ugovor, Veliko Trojstvo, Veselin Đuranović, Vladimir Žerjavić, Vladimir Dedijer, Vladko Maček, Volksdeutsche, 1. rujna, 10. travnja, 14. siječnja, 1573., 1892., 1907., 1911., 1915., 1920., 1921., 1927., 1928., 1929., 1937., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1948., 1950-ih, 1950., 1951., 1953., 1955., 1956., 1960-ih, 1961., 1964., 1966., 1968., 1970-ih, 1970., 1971., 1974., 1975., 1978., 1979., 1980., 1991., 1995., 1999., 2. listopada, 20. stoljeće, 2000., 22. lipnja, 25. ožujka, 25. prosinca, 25. svibnja, 25. veljače, 29. studenoga, 30. studenoga, 31. prosinca, 4. kolovoza, 4. srpnja, 4. svibnja, 5. listopada, 5. siječnja, 6. siječnja, 7. ožujka, 7. svibnja, 8. svibnja. Proširite indeks (217 više) » « Stisni indeks

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Josip Broz Tito i Adolf Hitler · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Afrika · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Josip Broz Tito i Albanija · Vidi više »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Josip Broz Tito i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Novi!!: Josip Broz Tito i Aleksandar Ranković · Vidi više »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Josip Broz Tito i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Andrija Hebrang (otac)

Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.

Novi!!: Josip Broz Tito i Andrija Hebrang (otac) · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Novi!!: Josip Broz Tito i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ateizam · Vidi više »

Atentat u Narodnoj skupštini 1928.

Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.

Novi!!: Josip Broz Tito i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Vidi više »

Austrougarska vojska

Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.

Novi!!: Josip Broz Tito i Austrougarska vojska · Vidi više »

Autokracija

Autokracija (starogrč. αυτοκρατία, autos.

Novi!!: Josip Broz Tito i Autokracija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Josip Broz Tito i Azija · Vidi više »

Šestosiječanjska diktatura

''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.

Novi!!: Josip Broz Tito i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »

Ženevske konvencije

Izvorni dokument Prve ženevske konvencije. Ženevske konvencije sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u Ženevi, (Švicarska), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ženevske konvencije · Vidi više »

Životopisni izvori o Titu

O Titu je naravno u doba socijalističke Jugoslavije postojala nepregledna literatura.

Novi!!: Josip Broz Tito i Životopisni izvori o Titu · Vidi više »

Čerkezi

Čerkezi Čerkezi su narod u srednjem i sjeverozapadnom Kavkazu, zvani nekada i Cirkasijci.

Novi!!: Josip Broz Tito i Čerkezi · Vidi više »

Četnici

Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Četnici · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bačka · Vidi više »

Balista

Balista koja je koristila projektile od 26 kilograma. Najveća balista je imala projektil od 78 kilograma, a možda i više.Werner Soedel, Vernard Foley: “Ancient Catapults”, ''Scientific American'', Vol. 240, No. 3 (March 1979), p.120-128 (121ff.) Laka prijenosna balista zvala se ''skorpion''. Vrhovi strijela koji su se koristili za balistu. Replika balista. Balista koja je izbacivala kamene kugle. Balista (lat. ballista, prema grč. βαλλίζω: izbacujem) je starorimska bacačka sprava, bacač kamenja (okovanih balvana, bačava sa zapaljivom smolom i slično) lučnom ubacnom putanjom; rabio se pri napadaju i opsadi na kopnu i moru.

Novi!!: Josip Broz Tito i Balista · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Banat · Vidi više »

Baranja (regija)

Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.

Novi!!: Josip Broz Tito i Baranja (regija) · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Josip Broz Tito i Beč · Vidi više »

Bečko Novo Mjesto

Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Josip Broz Tito i Beograd · Vidi više »

Bijela kuća

Bijela kuća (eng. the White House) naziv je službene rezidencije Predsjednika SAD-a u Washingtonu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bijela kuća · Vidi više »

Bitka na Neretvi

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bitka na Neretvi · Vidi više »

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bleiburška tragedija · Vidi više »

Bojište

Zapadno bojište 1915-16. Bojište, bitnica ili bojno polje je kopneni, morski i zračni prostor koji jest ili koji može biti obuhvaćen borbenim djelovanjima, a koji je po svojim zemljopisnim osobinama odvojeno od drugih područja (prirodnim zaprekama, udaljenošću i sl.), pri čemu se promjena situacije u tom prostoru ne će neposredno odraziti na stanje na inim prostorima (bojištima).

Novi!!: Josip Broz Tito i Bojište · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Branko Mamula

Ulaz u bivšu "Mamulinu vilu" u Opatiji 1991. godine, na kojem piše ''Mamula is gone''. Branko Mamula (Slavsko Polje, kod Vrginmosta, 30. svibnja 1921. – Tivat, 19. listopada 2021.), admiral flote,August Kovačec, gl.

Novi!!: Josip Broz Tito i Branko Mamula · Vidi više »

Branko Mikulić

Branko Mikulić (Podgrađe, 10. lipnja 1928. - Sarajevo, 12. travnja 1994.), visokopozicionirani dužnosnik SR Bosne i Hercegovine i osmi po redu predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Branko Mikulić · Vidi više »

Bratstvo i jedinstvo

"Čuvajmo bratstvo i jedinstvo, kao zjenicu oka svog", natpis u Mostaru. Bratstvo i jedinstvo (srpska ćirilica: Братство и јединство, makedonski: Братство и единство, slovenski: Bratstvo in enotnost, albanski: Bashkim dhe Vëllazërim, mađarski: Testvériség és egység) je bio poznati slogan i dogma Saveza komunista Jugoslavije, skovan za vrijeme Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji (od 1941. do 1945.), a kasnije i jedan od gesla SFR Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bratstvo i jedinstvo · Vidi više »

Brijunski plenum

Brijunski plenum je naziv za IV.

Novi!!: Josip Broz Tito i Brijunski plenum · Vidi više »

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bruno Bušić · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Josip Broz Tito i Bugarska · Vidi više »

Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije

Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ) je bio najviši rukovodeći organ u Savezu komunista Jugoslavije (SKJ) između dva Kongresa.

Novi!!: Josip Broz Tito i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Josip Broz Tito i Crvena armija · Vidi više »

Dan mladosti

Spomenik na stadionu Partizana u Beogradu Dan mladosti je bila priredba i sastavni dio kulta ličnosti u čast Josipa Broza Tita u SFR Jugoslaviji.

Novi!!: Josip Broz Tito i Dan mladosti · Vidi više »

Dara Janeković

Dara Janeković Darinka Dara Janeković (Stepanovićevo, Novi Sad 1. prosinca 1924. – 30. srpnja 2021.) bila je hrvatska novinarka i publicistkinja.

Novi!!: Josip Broz Tito i Dara Janeković · Vidi više »

Demokratska Federativna Jugoslavija

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.

Novi!!: Josip Broz Tito i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »

Desant na Drvar

Desant na Drvar pokušaj je zarobljavanja živog ili likvidacije vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.

Novi!!: Josip Broz Tito i Desant na Drvar · Vidi više »

Dimitrije Ljotić

Dimitrije Ljotić (srp.Димитрије Љотић) (Beograd, 12. kolovoza 1891. – Ajdovščina, 23. travnja 1945.), srpski političar i suradnik njemačkih nacista.

Novi!!: Josip Broz Tito i Dimitrije Ljotić · Vidi više »

Disident

Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.

Novi!!: Josip Broz Tito i Disident · Vidi više »

Doživotni predsjednik

Josip Broz Tito (1953.—1980.) Doživotni predsjednik ili predsjednik bez ograničenja trajanja mandata je šef države koji vlada do smrti.

Novi!!: Josip Broz Tito i Doživotni predsjednik · Vidi više »

Domobranstvo

*Hrvatsko domobranstvo, jedno od nekoliko formacija tijekom 19.

Novi!!: Josip Broz Tito i Domobranstvo · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Josip Broz Tito i Domovinski rat · Vidi više »

Dragoljub (Draža) Mihailović

Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.

Novi!!: Josip Broz Tito i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »

Državnik

Državnik je pojam koji označuje političara (živog ili mrtvog), za koga se može reći da je učinio (ili da čini) nešto korisno (ili značajno) za državu kojoj je na čelu, bilo u funkciji predsjednika, premijera ili nekoj drugoj odgovarajućoj ulozi.

Novi!!: Josip Broz Tito i Državnik · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Josip Broz Tito i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Edvard Kardelj

Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.

Novi!!: Josip Broz Tito i Edvard Kardelj · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Josip Broz Tito i Egipat · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Novi!!: Josip Broz Tito i Etničko čišćenje · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Josip Broz Tito i Europska unija · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Josip Broz Tito i Franjo Tuđman · Vidi više »

Gamal Abdel Naser

Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.

Novi!!: Josip Broz Tito i Gamal Abdel Naser · Vidi više »

Gerilsko ratovanje

Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.

Novi!!: Josip Broz Tito i Gerilsko ratovanje · Vidi više »

Goli otok

Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.

Novi!!: Josip Broz Tito i Goli otok · Vidi više »

Građanski rat

Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.

Novi!!: Josip Broz Tito i Građanski rat · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Josip Broz Tito i Grčka · Vidi više »

Havana

Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.

Novi!!: Josip Broz Tito i Havana · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Josip Broz Tito i Helsinki · Vidi više »

Herta Haas

Herta Haas, 1943 Herta Haas (Maribor, 29. ožujka 1914. – Beograd, 5. ožujka 2010.A.Be./VLM,, vecernji.hr, 9. ožujka 2010., pristupljeno 26. prosinca 2016.), jedna od četiri službeno priznatih žena Josipa Broza Tita.

Novi!!: Josip Broz Tito i Herta Haas · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Josip Broz Tito i Hladni rat · Vidi više »

Hrčak (portal)

Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.

Novi!!: Josip Broz Tito i Hrčak (portal) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Josip Broz Tito i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko zagorje

Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Josip Broz Tito i Hrvatsko zagorje · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Josip Broz Tito i Indija · Vidi više »

Informbiro

Informbiro franc.

Novi!!: Josip Broz Tito i Informbiro · Vidi više »

Istarska enciklopedija

Istarska enciklopedija jednosveščana je enciklopedija koje daje cjelovit prikaz istarskoga poluotoka, od Preluka kraj Rijeke do Milja (Muggie) kraj Trsta.

Novi!!: Josip Broz Tito i Istarska enciklopedija · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Josip Broz Tito i Istočna Europa · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Josip Broz Tito i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Italija · Vidi više »

Ivan Šubašić

Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ivan Šubašić · Vidi više »

Ivan Gošnjak

Ivan Gošnjak (Ogulin, 10. lipnja 1909. – Beograd, 9. veljače 1980.) bio je španjolski borac, partizanski zapovjednik i general Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ivan Gošnjak · Vidi više »

Ivan Krajačić

Ivan Krajačić zvani Stevo (Poljane kraj Nove Gradiške, 29. kolovoza 1906. – Zagreb, 10. rujna 1986.) bio je prijeratni hrvatski komunist, prvi načelnik hrvatske Ozne (1944.-1946.), zatim ministar unutrašnjih poslova NR Hrvatske (1946. - 1953.), te predsjednik Sabora SR Hrvatske od 1963. do 1967. godine.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ivan Krajačić · Vidi više »

Ivan Ribar

'''Dr. Ivan Ribar''' (lijevo) i Tito (desno) 13. lipnja 1943. za bitke na Sutjesci. Ivan Ribar (Vukmanić kraj Karlovca, 21. siječnja 1881. - Zagreb, 2. veljače 1968.), bivši hrvatski i jugoslavenski političar.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ivan Ribar · Vidi više »

Ivo Lola Ribar

Ivo Lola Ribar (Zagreb, 23. travnja 1916. – Glamočko polje, 27. studenoga 1943.), bio je jugoslavenski i hrvatski političar (član KPJ), partizanski dužnosnik, narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ivo Lola Ribar · Vidi više »

Jajce

Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Josip Broz Tito i Jajce · Vidi više »

Jasper Ridley

Jasper Ridley (West Hothly, Sussex, 25. svibnja 1920. – 1. srpnja 2004.), britanski književnik Studirao pravo na Sorboni (Pariz) i Magdalen Collegeu (Oxford).

Novi!!: Josip Broz Tito i Jasper Ridley · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Josip Broz Tito i Josif Staljin · Vidi više »

Josip Čižinski

Josip Čižinski (Čižinsky), poznatiji pod imenom Milan Gorkić (Sarajevo, 19. veljače 1904. – SSSR (Sibir) 1.studenoga 1937.), bio je jugoslavenski političar-komunist.

Novi!!: Josip Broz Tito i Josip Čižinski · Vidi više »

Josip Mrzljak

Josip Mrzljak (Vukovar, 19. siječnja 1944.), hrvatski katolički svećenik, drugi biskup varaždinski.

Novi!!: Josip Broz Tito i Josip Mrzljak · Vidi više »

Jovanka Broz

Tita Jovanka Broz 1971. godine Jovanka Budisavljević Broz (Pećane, 7. prosinca 1924. − Beograd, 20. listopada 2013.) je bila jugoslavenska partizanka i žena bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Novi!!: Josip Broz Tito i Jovanka Broz · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Novi!!: Josip Broz Tito i Južna Amerika · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Josip Broz Tito i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata

Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.

Novi!!: Josip Broz Tito i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Josip Broz Tito i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Kamnik

Kamnik (njemački: Stein in Oberkrain) je grad i središte istoimene općine u središnjoj Sloveniji, sjeverno od Ljubljane.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kamnik · Vidi više »

Karađorđevo

Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Josip Broz Tito i Karađorđevo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Josip Broz Tito i Katolička Crkva · Vidi više »

Kazanj

Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kazanj · Vidi više »

Kominterna

Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kominterna · Vidi više »

Komunistička partija Hrvatske

Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Josip Broz Tito i Komunizam · Vidi više »

Kondotjer

Paolo Ucello, '''Kondotjer Sir John Hawkwood''', freska iz 1436., 820 × 514 cm, Firentinska katedrala. Kondotjer, (od talijanskog condottiere, četovođa) je, prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku:;1.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kondotjer · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kosovo · Vidi više »

Kosta Nađ

Konstantin – Kosta Nađ (mađarski: Kosztá Nagy; 13. svibnja 1911. – 19. studenog 1986.) bio je sudionik Španjolskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, general armije JNA i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kosta Nađ · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kralj · Vidi više »

Kraljevica

Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kraljevica · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kult ličnosti

Kult ličnosti ili kult osobnosti javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog političkog vođe društvenog napretka.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kult ličnosti · Vidi više »

Kumrovec

Kumrovec je naselje i općina u Hrvatskom zagorju.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kumrovec · Vidi više »

Kungur

Kungur je grad na jugoistoku Permskog kraja u Rusiji.

Novi!!: Josip Broz Tito i Kungur · Vidi više »

Lazar Koliševski

Lazar Koliševski Spomenik Koliševskom u rodnom gradu. Lazar Koliševski (Sveti Nikole, 12. veljače 1914. – Skoplje, 6. lipnja 2000.), makedonski i jugoslavenski političar.

Novi!!: Josip Broz Tito i Lazar Koliševski · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Josip Broz Tito i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ljubljana · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Josip Broz Tito i London · Vidi više »

Luks (pas)

Luks je bio njemački ovčar koji je tijekom 1942. i 1943. godine pripadao Josipu Brozu Titu, Vrhovnom komandantu Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Luks (pas) · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Josip Broz Tito i Mađarska · Vidi više »

Maršal

Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.

Novi!!: Josip Broz Tito i Maršal · Vidi više »

Maršal Jugoslavije

Oznaka čina u JNA. Maršal Jugoslavije je najviše vojno zvanje SFR Jugoslavije koje je uvedeno na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 29. studenog 1943., te dodijeljeno Josipu Brozu Titu za genijalno rukovođenje operacijama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, i za sposobnost i ustrajnost koju je pokazao u njenom stvaranju i vojničkom i političkom dizanju.

Novi!!: Josip Broz Tito i Maršal Jugoslavije · Vidi više »

Marksizam

Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Marksizam · Vidi više »

Matija Gubec

Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.

Novi!!: Josip Broz Tito i Matija Gubec · Vidi više »

Međimurje (regija)

Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.

Novi!!: Josip Broz Tito i Međimurje (regija) · Vidi više »

Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.

Novi!!: Josip Broz Tito i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »

Milan Grol

Milan Grol, (Beograd, 31. kolovoza 1876. – Beograd, 3. prosinca 1952.), srpski književni kritičar, dramaturg i političar.

Novi!!: Josip Broz Tito i Milan Grol · Vidi više »

Milan Nedić

Milan Nedić (srpski: Милан Недић, Grocka, Beograd, 2. rujna 1878. – Beograd, 4. veljače 1946.) bio je srpski političar i general vojske Kraljevine Jugoslavije, najpoznatiji kao vođa marionetske vlade u Srbiji pod okupacijom Trećeg Reicha u Drugome svjetskom ratu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Milan Nedić · Vidi više »

Milovan Đilas

Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.

Novi!!: Josip Broz Tito i Milovan Đilas · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Josip Broz Tito i Miroslav Krleža · Vidi više »

Moša Pijade

Antuna Augustinčića Moša Pijade (Beograd, 4. siječnja 1890. – Pariz, 15. siječnja 1957.) bio je srbijanski i jugoslavenski političar, prevoditelj, slikar, likovni kritičar i novinar židovskog podrijetla.

Novi!!: Josip Broz Tito i Moša Pijade · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Josip Broz Tito i Musliman · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Josip Broz Tito i Nacionalizam · Vidi više »

Nacionalkomunizam

Nacionalkomunizam ili nacional-komunizam označava razne oblike spoja nacionalističke i komunističke ideologije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Nacionalkomunizam · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Josip Broz Tito i NATO · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964.

Novi!!: Josip Broz Tito i Nikita Hruščov · Vidi više »

Obznana

''Obznana'' Riječ obznana izvedena je iz glagola obznaniti, tj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Obznana · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Josip Broz Tito i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Omsk

Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.

Novi!!: Josip Broz Tito i Omsk · Vidi više »

Opća i nacionalna enciklopedija

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.

Novi!!: Josip Broz Tito i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »

Pad komunizma

Pad komunizma, Miroljubljive revolucije 1989 ili Slom komunizma izrazi su kojima se opisuje niz događaja koji su u jesen 1989. u Srednjoj i Istočnoj Europi doveli do ukidanja tamošnjih jednostranačkih komunističkih režima i njihove zamjene višestranačkim demokratskim sustavima.

Novi!!: Josip Broz Tito i Pad komunizma · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Josip Broz Tito i Partizani · Vidi više »

Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu

Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu su ratni zločini koje je počinila Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Josip Broz Tito i Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »

Partizanski zločini u Gračanima

Partizanski zločini u Gračanima označavaju ubijanja ratnih zarobljenika i civila koji su počinili pripadnici narodnooslobodilačke vojska Jugoslavije u razdoblju od 10.

Novi!!: Josip Broz Tito i Partizanski zločini u Gračanima · Vidi više »

Pat Nixon

Thelma Catherine "Pat" Ryan Nixon (Nevada, 16. ožujka 1912. – New Jersey, 22. lipnja 1993.) je bila supruga 37.

Novi!!: Josip Broz Tito i Pat Nixon · Vidi više »

Pavle Đurišić

Pavle Đurišić Pavle Đurišić (Podgorica, 9. srpnja 1909. – Lijevče polje, 12. travnja 1945.), srpski sudionik Drugog svjetskog rata iz Crne Gore, četnički vojvoda, ratni zločinac.

Novi!!: Josip Broz Tito i Pavle Đurišić · Vidi više »

Petar II. Karađorđević

Petar II.

Novi!!: Josip Broz Tito i Petar II. Karađorđević · Vidi više »

Petar Stambolić

Petar Stambolić (Brezova pokraj Ivanjice, 12. srpnja 1912. – Beograd, 21. rujna 2007.), Narodni heroj Jugoslavije, visokopozicionirani dužnosnik SR Srbije, drugi predsjednik Saveznog izvršnog vijeća i četvrti po redu predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Petar Stambolić · Vidi više »

Plzeň

Plzeň (njem. Pilsen) grad je na zapadu Češke sa 170.936 stanovnika.

Novi!!: Josip Broz Tito i Plzeň · Vidi više »

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Novi!!: Josip Broz Tito i Pokret nesvrstanih · Vidi više »

Politbiro

Politbiro (politički biro) je izvršni, operativni dio određenog obično višeg rukovodećeg tijela političke partije ili druge političke ili društvene organizacije i ima određene nadležnosti i obično statutom predviđene obveze, a sprovodi njegove odluke i stavove te obavlja tekuće poslove između dvije sjednice, a u praksi mnogih partija uzdiže se u nositelja političke inicijative i usmjerivača cijele organizacije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Politbiro · Vidi više »

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Političar · Vidi više »

Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije

Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije · Vidi više »

Predsjedništvo SFRJ

Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.

Novi!!: Josip Broz Tito i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »

Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije

Ustanova Predsjednika Predsjedništva SFRJ ustanovljena je nakon Titove smrti 1980. godine.

Novi!!: Josip Broz Tito i Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije · Vidi više »

Predsjednik

Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Predsjednik · Vidi više »

Prijepor

Prijepor ili latinizam Kontroverza (lat: contra protiv ili obrnuto; versus usmjereno, ili "okrenuo u suprotnom smjeru") označava duže trajući spor odnosno raspravu koja se često vodi u javnosti.

Novi!!: Josip Broz Tito i Prijepor · Vidi više »

Prvi sisački partizanski odred

Siska. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska.

Novi!!: Josip Broz Tito i Prvi sisački partizanski odred · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Josip Broz Tito i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Radničko samoupravljanje

Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.

Novi!!: Josip Broz Tito i Radničko samoupravljanje · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Josip Broz Tito i Raspad SFRJ · Vidi više »

Represija

Represija (lat.: re „natrag, povratak, „iznova; primere „tiskati“, „gurati“) je sinonim za ugnjetavanje, potiskavanje, tlačenje.

Novi!!: Josip Broz Tito i Represija · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Josip Broz Tito i Revolucija · Vidi više »

Rezolucija Informbiroa

Rezolucija Informbiroa, punim nazivom Jugoslavenska kompartija u rukama špijuna i ubojica je naziv dokumenta donijetoga 28.

Novi!!: Josip Broz Tito i Rezolucija Informbiroa · Vidi više »

Richard Nixon

Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.

Novi!!: Josip Broz Tito i Richard Nixon · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Rijeka · Vidi više »

Rimski ugovori (1941.)

Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Josip Broz Tito i Rusi · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Josip Broz Tito i Rusko Carstvo · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Samobor · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Josip Broz Tito i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savezni ministar obrane SFRJ

Savezni sekretar za narodnu obranu (odnosno ministar obrane) u vrijeme SFRJ (druge Jugoslavije) bio je po ustroju, činu i ovlastima najistaknutija djelatna vojna osoba, dok je Glavni stožer JNA bio u formacijskom sastavu Saveznog sekretarijata narodne obrane (SSNO) kao najviše stručno i stožerno tijelo.

Novi!!: Josip Broz Tito i Savezni ministar obrane SFRJ · Vidi više »

Seljačka buna

Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.

Novi!!: Josip Broz Tito i Seljačka buna · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sibir · Vidi više »

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sile Osovine · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sisak · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Slavonija · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Josip Broz Tito i Slovenci · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Josip Broz Tito i Slovenija · Vidi više »

Smederevska Palanka

Smederevska Palanka (srpska ćirilica: Смедеревска Паланка) je naselje i središte istoimene općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Josip Broz Tito i Smederevska Palanka · Vidi više »

Smrt Josipa Broza Tita

Pogrebna povorka kroz Beograd. Kuća cvijeća, Titov mauzolej. Titov grob unutar mauzoleja. Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, preminuo je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, u 15:05.

Novi!!: Josip Broz Tito i Smrt Josipa Broza Tita · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije

Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji. Relativno velik broj članova u to doba su činili strani radnici, odnosno pripadnici njemačke narodnosti. Zbog toga, kao i zbog službenog austromarksističkog stava, bila je relativno marginalizirana. Međutim početkom 20. stoljeća počela se je postupno rasti i širiti u druge dijelove Hrvatske, pogotovo Sisak, gdje je 1910. njezinim članom postao i Josip Broz Tito. U razdoblju od 1902. do početka prvog svjetskog rata je imala i svoje glasilo, dnevni list Slobodnu riječ. Stranka je bila zabranjenom odmah po izbijanju Prvoga svjetskoga rata. Prije kraja Prvoga svjetskog rata austromarksizam je napušten, ali se stranka nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS ubrzo raspala, pri čemu je dio članova 1919. prešao u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Poziv na ujedinjenje nisu prihvatili ni vodstva Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, niti Srpsko-bunjevački agitacioni odbor iz Vojvodine, a ni socijalisti iz Slovenije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Josip Broz Tito i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Sovjetska intervencija u Afganistanu

Sovjetska intervencija u Afganistanu naziv je za devetogodišnje sovjetsko učešće je ratu između protumarksističkih i marksističkih snaga u Afganistanu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sovjetska intervencija u Afganistanu · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Josip Broz Tito i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Josip Broz Tito i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Josip Broz Tito i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Srijem · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Josip Broz Tito i Stjepan Radić · Vidi više »

Sveučilišni računski centar

Zgrada CARNeta i Srca Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (skraćeno: Srce) najstarija je infrastrukturna ustanova hrvatske akademske i znanstvene zajednice u području izgradnje i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

Novi!!: Josip Broz Tito i Sveučilišni računski centar · Vidi više »

Tito i staljinizam

Josip Broz Tito boravio je u Rusiji, odnosno SSSR, 1915-1920.

Novi!!: Josip Broz Tito i Tito i staljinizam · Vidi više »

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Novi!!: Josip Broz Tito i Totalitarizam · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Josip Broz Tito i Travanjski rat · Vidi više »

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Novi!!: Josip Broz Tito i UDBA · Vidi više »

Ural (gorje)

Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ural (gorje) · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Josip Broz Tito i Uskrs · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ustaše · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ustav · Vidi više »

Ustav Jugoslavije iz 1974. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.

Novi!!: Josip Broz Tito i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Josip Broz Tito i Varšavski ugovor · Vidi više »

Veliko Trojstvo

Veliko Trojstvo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Broz Tito i Veliko Trojstvo · Vidi više »

Veselin Đuranović

Veselin Đuranović (Donji Martinići kod Danilovgrada, 17. svibnja 1925. – Podgorica, 30. kolovoza 1997.), visokopozicionirani dužnosnik SR Crne Gore, šesti predsjednik Saveznog izvršnog vijeća i sedmi predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije.

Novi!!: Josip Broz Tito i Veselin Đuranović · Vidi više »

Vladimir Žerjavić

Vladimir Žerjavić (Križ, 2. kolovoza 1912.- Zagreb, 5. rujna 2001.), hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak UN-a. Široj javnosti postao je poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubitcima bivše Jugoslavije u 2. svjetskom ratu.

Novi!!: Josip Broz Tito i Vladimir Žerjavić · Vidi više »

Vladimir Dedijer

Vladimir Dedijer (Beograd, 4. veljače 1914. – Boston, 30. studenog 1990.) narodni heroj Jugoslavije, akademik, publicist i novinar.

Novi!!: Josip Broz Tito i Vladimir Dedijer · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Josip Broz Tito i Vladko Maček · Vidi više »

Volksdeutsche

Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.

Novi!!: Josip Broz Tito i Volksdeutsche · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1. rujna · Vidi više »

10. travnja

10.

Novi!!: Josip Broz Tito i 10. travnja · Vidi više »

14. siječnja

14.

Novi!!: Josip Broz Tito i 14. siječnja · Vidi više »

1573.

1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1573. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1892. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1907. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1911. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1915. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1921. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1929. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1945. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1948. · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1950-ih · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1951. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1955. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1956. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1960-ih · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1961. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1964. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1966. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1968. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1970-ih · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1975. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1980. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1991. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1995. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Josip Broz Tito i 1999. · Vidi više »

2. listopada

2.

Novi!!: Josip Broz Tito i 2. listopada · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Josip Broz Tito i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Josip Broz Tito i 2000. · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: Josip Broz Tito i 22. lipnja · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: Josip Broz Tito i 25. ožujka · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Josip Broz Tito i 25. prosinca · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Josip Broz Tito i 25. svibnja · Vidi više »

25. veljače

25.

Novi!!: Josip Broz Tito i 25. veljače · Vidi više »

29. studenoga

29.

Novi!!: Josip Broz Tito i 29. studenoga · Vidi više »

30. studenoga

30.

Novi!!: Josip Broz Tito i 30. studenoga · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Josip Broz Tito i 31. prosinca · Vidi više »

4. kolovoza

4.

Novi!!: Josip Broz Tito i 4. kolovoza · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Josip Broz Tito i 4. srpnja · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: Josip Broz Tito i 4. svibnja · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: Josip Broz Tito i 5. listopada · Vidi više »

5. siječnja

5.

Novi!!: Josip Broz Tito i 5. siječnja · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: Josip Broz Tito i 6. siječnja · Vidi više »

7. ožujka

7.

Novi!!: Josip Broz Tito i 7. ožujka · Vidi više »

7. svibnja

7.

Novi!!: Josip Broz Tito i 7. svibnja · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Josip Broz Tito i 8. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Josip Broz, Tito.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni