Brže od pregledniku!
34 odnosi: Biskupija, Bonifacije VIII., Franjo, Hrvatska, Kolumbija, Korčula (grad), Korčulanska biskupija, Lav XII., Medellín (Antioquia, Kolumbija), Pavao de Gratiis, Pavao III., Splitsko-makarska nadbiskupija, Stefan Nemanja, Ston, Sufragan, 1300., 1541., 16. veljače, 18. listopada, 1828., 19. svibnja, 1933., 1970., 1971., 1983., 1987., 2. lipnja, 2000., 2001., 24. travnja, 29. prosinca, 5. veljače, 800., 877..
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Stonska biskupija i Biskupija · Vidi više »
Bonifacije VIII.
Bonifacije VIII., papa od 24. prosinca 1294. do 11. listopada 1303. godine.
Novi!!: Stonska biskupija i Bonifacije VIII. · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Stonska biskupija i Franjo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stonska biskupija i Hrvatska · Vidi više »
Kolumbija
Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.
Novi!!: Stonska biskupija i Kolumbija · Vidi više »
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Stonska biskupija i Korčula (grad) · Vidi više »
Korčulanska biskupija
Korčulanska biskupija bila je povijesna biskupija, na području današnje Dubrovačke biskupije, sa središtem u Korčuli.
Novi!!: Stonska biskupija i Korčulanska biskupija · Vidi više »
Lav XII.
Lav XII. lat.
Novi!!: Stonska biskupija i Lav XII. · Vidi više »
Medellín (Antioquia, Kolumbija)
Medellín (službeno: Municipio de Medellin; španjolski) je drugi po veličini grad u Kolumbiji i glavni grad departmana Antioquia.
Novi!!: Stonska biskupija i Medellín (Antioquia, Kolumbija) · Vidi više »
Pavao de Gratiis
Pavao de Gratiis (tal. Paolo de Gratiis, r. ? - Ston, 1652.), hrvatski katolički biskup.
Novi!!: Stonska biskupija i Pavao de Gratiis · Vidi više »
Pavao III.
Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.
Novi!!: Stonska biskupija i Pavao III. · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Stonska biskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Stonska biskupija i Stefan Nemanja · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Stonska biskupija i Ston · Vidi više »
Sufragan
Sufragan je u Katoličkoj Crkvi nadbiskupu ili metropolitu podređeni biskup i/ili biskupija.
Novi!!: Stonska biskupija i Sufragan · Vidi više »
1300.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1300. · Vidi više »
1541.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1541. · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Stonska biskupija i 16. veljače · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Stonska biskupija i 18. listopada · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1828. · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: Stonska biskupija i 19. svibnja · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1933. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1971. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 1987. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Stonska biskupija i 2. lipnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Stonska biskupija i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Stonska biskupija i 2001. · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Stonska biskupija i 24. travnja · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Stonska biskupija i 29. prosinca · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Stonska biskupija i 5. veljače · Vidi više »
800.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 800. · Vidi više »
877.
Bez opisa.
Novi!!: Stonska biskupija i 877. · Vidi više »
