Sadržaj
46 odnosi: Ana Anastazija, Đurđevi stupovi, Bar (grad), Bizant, Bogumilstvo, Crkvenoslavenski jezik, Crna Gora, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Feudalizam, Fridrik I. Barbarossa, Grčka, Hilandar, Humska zemlja, Ibar, Katoličanstvo, Kotor, Kraljevina Ugarska, Križari, Kuršumlija, Latinski jezik, Manuel I. Komnen, Metohija, Morava (Srbija), Nemanjići, Njemačka, Podgorica, Povijest Srbije, Pravoslavlje, Raška, Raška (država), Relikvija, Sard, Skadar, Srpski jezik, Stefan Prvovenčani, Studenica, Svač, Sveta Gora, Sveti Sava, Trebinje, Ulcinj, Vazal, Zavida, Zetska država, 13. veljače.
- Nemanjići
Ana Anastazija
Ana od Srbije (srpski Ана) (? – 22. lipnja 1200.) bila je velika županica Srbije kao supruga velikog župana Stefana Nemanje (Стефан Немања).
Pogledaj Stefan Nemanja i Ana Anastazija
Đurđevi stupovi
Đurđevi stupovi (srpski: Ђурђеви ступови) je manastir (samostan) Srpske pravoslavne crkve posvećen Svetom Jurju (светом Ђорђу) koji je osnovao veliki srpski župan Stefan Nemanja na brdu iznad Novog Pazara, u Starom Rasu.
Pogledaj Stefan Nemanja i Đurđevi stupovi
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Pogledaj Stefan Nemanja i Bar (grad)
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Stefan Nemanja i Bizant
Bogumilstvo
Bogumilstvo je bilo gnostička vjerska sekta koju je osnovao svećenik Bogomil u Prvom Bugarskom Carstvu u vrijeme vladavine cara Petra I. u 10.
Pogledaj Stefan Nemanja i Bogumilstvo
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Pogledaj Stefan Nemanja i Crkvenoslavenski jezik
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Stefan Nemanja i Crna Gora
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Stefan Nemanja i Dubrovnik
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Stefan Nemanja i Dukljansko Kraljevstvo
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Pogledaj Stefan Nemanja i Feudalizam
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Pogledaj Stefan Nemanja i Fridrik I. Barbarossa
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Stefan Nemanja i Grčka
Hilandar
Hilandar Hilandar je srpski, pravoslavni samostan na Svetoj gori u Grčkoj.
Pogledaj Stefan Nemanja i Hilandar
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Stefan Nemanja i Humska zemlja
Ibar
Ibar je rijeka u južnom dijelu Srbije, istočnom dijelu Crne Gore i sjevernom djelu Kosova, ukupne dužine 276 km.
Pogledaj Stefan Nemanja i Ibar
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Stefan Nemanja i Katoličanstvo
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Pogledaj Stefan Nemanja i Kotor
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Stefan Nemanja i Kraljevina Ugarska
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Pogledaj Stefan Nemanja i Križari
Kuršumlija
Kuršumlija (ćirilično: Куршумлија) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.
Pogledaj Stefan Nemanja i Kuršumlija
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Stefan Nemanja i Latinski jezik
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Pogledaj Stefan Nemanja i Manuel I. Komnen
Metohija
Zemljovid Metohije i Kosova Metohija (alb. Rrafshi i Dukagjinit) je velika visoravan i naziv za područje koje pokriva zapadni dio Kosova.
Pogledaj Stefan Nemanja i Metohija
Morava (Srbija)
Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.
Pogledaj Stefan Nemanja i Morava (Srbija)
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Pogledaj Stefan Nemanja i Nemanjići
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Stefan Nemanja i Njemačka
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Pogledaj Stefan Nemanja i Podgorica
Povijest Srbije
Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.
Pogledaj Stefan Nemanja i Povijest Srbije
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Stefan Nemanja i Pravoslavlje
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Pogledaj Stefan Nemanja i Raška
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Pogledaj Stefan Nemanja i Raška (država)
Relikvija
Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.
Pogledaj Stefan Nemanja i Relikvija
Sard
*Sard (Turska).
Pogledaj Stefan Nemanja i Sard
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Pogledaj Stefan Nemanja i Skadar
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Stefan Nemanja i Srpski jezik
Stefan Prvovenčani
Stefan Nemanjić (Стефан Немањић), poznat i kao Stefan Prvov(j)enčani (oko 1165. – 24. rujna 1228.), bio je raški veliki župan od 1196.
Pogledaj Stefan Nemanja i Stefan Prvovenčani
Studenica
Manastir Studenica (srpski: Манастир Студеница) je samostan Srpske crkve koji se nalazi 39 km jugozapadno od Kraljeva, u središnjoj Srbiji.
Pogledaj Stefan Nemanja i Studenica
Svač
''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.
Pogledaj Stefan Nemanja i Svač
Sveta Gora
Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.
Pogledaj Stefan Nemanja i Sveta Gora
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Pogledaj Stefan Nemanja i Sveti Sava
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Stefan Nemanja i Trebinje
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Pogledaj Stefan Nemanja i Ulcinj
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Pogledaj Stefan Nemanja i Vazal
Zavida
Zavida (srpska ćirilica: Завида) — poznat i kao Beli Uroš (Бели Урош) — bio je srpski plemić koji je živio u 12.
Pogledaj Stefan Nemanja i Zavida
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Pogledaj Stefan Nemanja i Zetska država
13. veljače
13.
Pogledaj Stefan Nemanja i 13. veljače
Vidi također
Nemanjići
- Ana Anastazija
- Ana Angelina Komnena Duka
- Ana Basaraba
- Ana Terter
- Ana-Neda
- Beloslava
- Brnjača
- Elizabeta Arpadović
- Elizabeta Nemanjić
- Eudokija Angelina
- Helena Duka Angelina
- Jelena Anžujska
- Jelena Bugarska
- Jelena Nemanjić Šubić
- Katarina Arpadović
- Kneginja Milica
- Komnena Nemanjić
- Konstancija Morosini
- Marija Angelina Dukaina Paleologina
- Marija Paleolog (kraljica)
- Nemanjići
- Nemanjići – rađanje kraljevine
- Raška (država)
- Sava II.
- Simonida
- Stefan Dečanski
- Stefan Dragutin
- Stefan Konstantin
- Stefan Milutin
- Stefan Nemanja
- Stefan Prvovenčani
- Stefan Radoslav
- Stefan Uroš I.
- Stefan Uroš IV. Dušan
- Stefan Uroš V.
- Stefan Vladislav II.
- Sveti Sava
- Teodora Smilec
- Teodora-Evdokija
- Tomaida Orsini
- Urošica
- Vladislav Nemanjić
- Zorica (kraljevna)
Također poznat kao Stefan Nemnja.