Brže od pregledniku!
55 odnosi: Ana Anastazija, Đurđevi stupovi, Bar (grad), Bizant, Bogumilstvo, Crkvenoslavenski jezik, Crna Gora, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Feudalizam, Fridrik I. Barbarossa, Grčka, Hilandar, Humska zemlja, Ibar, Katoličanstvo, Kotor, Kraljevina Ugarska, Križari, Kuršumlija, Latinski jezik, Manuel I. Komnen, Metohija, Morava (Srbija), Nemanjići, Njemačka, Podgorica, Povijest Srbije, Pravoslavlje, Raška, Raška (država), Relikvija, Sard, Skadar, Srpski jezik, Stefan Prvovenčani, Studenica, Svač, Sveta Gora, Sveti Sava, Trebinje, Ulcinj, Vazal, Zavida, Zetska država, 1113., 1166., 1180., 1185., 1186., ..., 1189., 1190., 1196., 1199., 13. veljače. Proširite indeks (5 više) »
Ana Anastazija
Ana od Srbije (srpski Ана) (? – 22. lipnja 1200.) bila je velika županica Srbije kao supruga velikog župana Stefana Nemanje (Стефан Немања).
Novi!!: Stefan Nemanja i Ana Anastazija · Vidi više »
Đurđevi stupovi
Đurđevi stupovi (srpski: Ђурђеви ступови) je manastir (samostan) Srpske pravoslavne crkve posvećen Svetom Jurju (светом Ђорђу) koji je osnovao veliki srpski župan Stefan Nemanja na brdu iznad Novog Pazara, u Starom Rasu.
Novi!!: Stefan Nemanja i Đurđevi stupovi · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Stefan Nemanja i Bar (grad) · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Stefan Nemanja i Bizant · Vidi više »
Bogumilstvo
Bogumilstvo je bilo gnostička vjerska sekta koju je osnovao svećenik Bogomil u Prvom Bugarskom Carstvu u vrijeme vladavine cara Petra I. u 10.
Novi!!: Stefan Nemanja i Bogumilstvo · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Stefan Nemanja i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Stefan Nemanja i Crna Gora · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Stefan Nemanja i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Stefan Nemanja i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Stefan Nemanja i Feudalizam · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Stefan Nemanja i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Stefan Nemanja i Grčka · Vidi više »
Hilandar
Hilandar Hilandar je srpski, pravoslavni samostan na Svetoj gori u Grčkoj.
Novi!!: Stefan Nemanja i Hilandar · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Stefan Nemanja i Humska zemlja · Vidi više »
Ibar
Ibar je rijeka u južnom dijelu Srbije, istočnom dijelu Crne Gore i sjevernom djelu Kosova, ukupne dužine 276 km.
Novi!!: Stefan Nemanja i Ibar · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Stefan Nemanja i Katoličanstvo · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Stefan Nemanja i Kotor · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Stefan Nemanja i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Stefan Nemanja i Križari · Vidi više »
Kuršumlija
Kuršumlija (ćirilično: Куршумлија) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Stefan Nemanja i Kuršumlija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Stefan Nemanja i Latinski jezik · Vidi više »
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Novi!!: Stefan Nemanja i Manuel I. Komnen · Vidi više »
Metohija
Zemljovid Metohije i Kosova Metohija (alb. Rrafshi i Dukagjinit) je velika visoravan i naziv za područje koje pokriva zapadni dio Kosova.
Novi!!: Stefan Nemanja i Metohija · Vidi više »
Morava (Srbija)
Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.
Novi!!: Stefan Nemanja i Morava (Srbija) · Vidi više »
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Novi!!: Stefan Nemanja i Nemanjići · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Stefan Nemanja i Njemačka · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Stefan Nemanja i Podgorica · Vidi više »
Povijest Srbije
Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.
Novi!!: Stefan Nemanja i Povijest Srbije · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Stefan Nemanja i Pravoslavlje · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Stefan Nemanja i Raška · Vidi više »
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Novi!!: Stefan Nemanja i Raška (država) · Vidi više »
Relikvija
Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.
Novi!!: Stefan Nemanja i Relikvija · Vidi više »
Sard
*Sard (Turska).
Novi!!: Stefan Nemanja i Sard · Vidi više »
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Novi!!: Stefan Nemanja i Skadar · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Stefan Nemanja i Srpski jezik · Vidi više »
Stefan Prvovenčani
Stefan Nemanjić (Стефан Немањић), poznat i kao Stefan Prvov(j)enčani (oko 1165. – 24. rujna 1228.), bio je raški veliki župan od 1196.
Novi!!: Stefan Nemanja i Stefan Prvovenčani · Vidi više »
Studenica
Manastir Studenica (srpski: Манастир Студеница) je samostan Srpske crkve koji se nalazi 39 km jugozapadno od Kraljeva, u središnjoj Srbiji.
Novi!!: Stefan Nemanja i Studenica · Vidi više »
Svač
''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.
Novi!!: Stefan Nemanja i Svač · Vidi više »
Sveta Gora
Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.
Novi!!: Stefan Nemanja i Sveta Gora · Vidi više »
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Novi!!: Stefan Nemanja i Sveti Sava · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Stefan Nemanja i Trebinje · Vidi više »
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Novi!!: Stefan Nemanja i Ulcinj · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Stefan Nemanja i Vazal · Vidi više »
Zavida
Zavida (srpska ćirilica: Завида) — poznat i kao Beli Uroš (Бели Урош) — bio je srpski plemić koji je živio u 12.
Novi!!: Stefan Nemanja i Zavida · Vidi više »
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Novi!!: Stefan Nemanja i Zetska država · Vidi više »
1113.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1113. · Vidi više »
1166.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1166. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1180. · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1185. · Vidi više »
1186.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1186. · Vidi više »
1189.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1189. · Vidi više »
1190.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1190. · Vidi više »
1196.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1196. · Vidi više »
1199.
Bez opisa.
Novi!!: Stefan Nemanja i 1199. · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Stefan Nemanja i 13. veljače · Vidi više »
