Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sumpor

Indeks Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

54 odnosi: Akumulator, Alfa, Alkemija, Alotropija, Aminokiselina, Antoine Laurent de Lavoisier, Žigica, Barut, Beta (slovo), Cinabarit, Cistein, Dušik, Elektricitet, Fluorovodik, Fosilna goriva, Fungicid, Gips, Halkopirit, Herman Frasch, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Kaučuk, Kisele kiše, Kisik, Klor, Klorovodik, Klorsulfonska kiselina, Krutine, Metionin, Mohsova ljestvica, Nafta, Njemačka, Olovni sjajnik, Pirit, Prirodni plin, Sfalerit, Silicij, Sjedinjene Američke Države, Sulfati, Sulfidi, Sulfit, Sumporasta kiselina, Sumporna kiselina, Sumporov(IV) oksid, Sumporov(VI) oksid, Sumporovodik, Tioli, Toluen, Toplina, Ugljen, Ugljik, ..., Ugljikov(IV) oksid, Urea, Voda, Vodik. Proširite indeks (4 više) »

Akumulator

Akumulator, električni (lat. accumulare: nakupljati, nagomilati) je sekundarni električni članak, naprava (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se električna energija pretvara u kemijsku (punjenje akumulatora), ostaje u njoj pohranjena i zatim se, prema potrebi, može nanovo pretvoriti u električnu (pražnjenje).

Novi!!: Sumpor i Akumulator · Vidi više »

Alfa

Alfa (grčki srednji rod: Άλφα; veliko slovo Α; malo slovo α) prvo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1.

Novi!!: Sumpor i Alfa · Vidi više »

Alkemija

Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.

Novi!!: Sumpor i Alkemija · Vidi više »

Alotropija

8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.

Novi!!: Sumpor i Alotropija · Vidi više »

Aminokiselina

Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).

Novi!!: Sumpor i Aminokiselina · Vidi više »

Antoine Laurent de Lavoisier

Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.

Novi!!: Sumpor i Antoine Laurent de Lavoisier · Vidi više »

Žigica

Zapaljena žigica Žigica (ili šibica).

Novi!!: Sumpor i Žigica · Vidi više »

Barut

Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.

Novi!!: Sumpor i Barut · Vidi više »

Beta (slovo)

Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.

Novi!!: Sumpor i Beta (slovo) · Vidi više »

Cinabarit

Cinabarit ili rumenica (lat. cinnabari od grč. ϰıννάβαρı od arap. zinjafar) je heksagonski mineral crvene boje i najvažnija ruda žive, živin(II) sulfid, HgS.

Novi!!: Sumpor i Cinabarit · Vidi više »

Cistein

L-cistein Cistein (Cys, C) (2-amino-3-sulfanilpropanska kiselina) je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem.

Novi!!: Sumpor i Cistein · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Sumpor i Dušik · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Sumpor i Elektricitet · Vidi više »

Fluorovodik

Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.

Novi!!: Sumpor i Fluorovodik · Vidi više »

Fosilna goriva

Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.

Novi!!: Sumpor i Fosilna goriva · Vidi više »

Fungicid

peronospore. Fungicid (lat. fungus: gljiva) je kemijsko sredstvo za zaštitu bilja (pesticid) koje u određenoj koncentraciji sprječava rast ili uništava gljivice uzročnike gljivičnih bolesti (mikoza).

Novi!!: Sumpor i Fungicid · Vidi više »

Gips

Gips ili sadra je vrsta minerala koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 2, što znači da je na toj skali drugi najmekši mineral, odmah poslije talka.

Novi!!: Sumpor i Gips · Vidi više »

Halkopirit

Halkopirit je mineral kemijskog sastava CuFeS2, tetragonskog kristalnog sustava, tvrdoće 31/2 - 4, i zlatno, mjedenožute boje sa zelenkastocrnim trakom.

Novi!!: Sumpor i Halkopirit · Vidi više »

Herman Frasch

Herman Frasch (25. prosinca 1851. (Oberrot bei Gaildorfu Württemberg) - 1. svibnja 1914. (Pariz) bio je kemičar, rudarski inženjer i izumitelj poznat po svom radu s naftom i sumporom.

Novi!!: Sumpor i Herman Frasch · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Sumpor i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Kaučuk

Dobivanje sirovog kaučuka iz drveta Kaučuk (indian. kao.

Novi!!: Sumpor i Kaučuk · Vidi više »

Kisele kiše

Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).

Novi!!: Sumpor i Kisele kiše · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Sumpor i Kisik · Vidi više »

Klor

Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.

Novi!!: Sumpor i Klor · Vidi više »

Klorovodik

Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.

Novi!!: Sumpor i Klorovodik · Vidi više »

Klorsulfonska kiselina

Klorsulfonska kiselina (klor + sulfonska kiselina, ClSO3H, HSO3Cl (tradicionalna formula), SO2(OH)Cl) jetka je bezbojna, higroskopna, slabo žućkasta tekućina oštra mirisa.

Novi!!: Sumpor i Klorsulfonska kiselina · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Novi!!: Sumpor i Krutine · Vidi više »

Metionin

Metionin Metionin (Met, M) je α-aminokiselina kemijske formule HO2CCH(NH2)CH2CH2SCH3.

Novi!!: Sumpor i Metionin · Vidi više »

Mohsova ljestvica

Mohsova ljestvica je niz od deset minerala poredanih po tvrdoći koji se koristi za procjenu relativne tvrdoće drugih minerala ili tvari.

Novi!!: Sumpor i Mohsova ljestvica · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Sumpor i Nafta · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Sumpor i Njemačka · Vidi više »

Olovni sjajnik

Galenit Galenit ili olovni sjajnik je prirodni mineral kemijske formule PbS, dakle, olovni sulfid.

Novi!!: Sumpor i Olovni sjajnik · Vidi više »

Pirit

Pirit Pirit je mineral sumpora kemijske formule FeS2.

Novi!!: Sumpor i Pirit · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Sumpor i Prirodni plin · Vidi više »

Sfalerit

Sfalerit Sfalerit je sulfidni mineral kemijskog sastava (Zn,Fe)S (cinkov sulfid).

Novi!!: Sumpor i Sfalerit · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Novi!!: Sumpor i Silicij · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Sumpor i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sulfati

Sulfati su minerali koji sadrže anion (SO4)2-.

Novi!!: Sumpor i Sulfati · Vidi više »

Sulfidi

Sulfidi su spojevi kovina prijelaznih elemenata i polukovina sa sumporom.

Novi!!: Sumpor i Sulfidi · Vidi više »

Sulfit

Sulfitni ion Sulfiti su soli i esteri sumporaste odnosno sulfitne kiseline.

Novi!!: Sumpor i Sulfit · Vidi više »

Sumporasta kiselina

Sumporasta kiselina (sulfitna kiselina) je slaba, skoro pa nepostojana kiselina formule H2SO3.

Novi!!: Sumpor i Sumporasta kiselina · Vidi više »

Sumporna kiselina

Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.

Novi!!: Sumpor i Sumporna kiselina · Vidi više »

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Novi!!: Sumpor i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »

Sumporov(VI) oksid

Sumporov(VI) oksid (sumporov trioksid, SO3) je lako hlapljiva tekućina, koja pri temperaturama nižim od 16,8 °C prelazi u duge, ledu slične higroskopne kristale.

Novi!!: Sumpor i Sumporov(VI) oksid · Vidi više »

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Novi!!: Sumpor i Sumporovodik · Vidi više »

Tioli

Tioli (grč.: sumpor + alkohol; tioalkoholi) su organski spojevi, sumporni analogni alkoholi s općom formulom R-SH (R.

Novi!!: Sumpor i Tioli · Vidi više »

Toluen

7H8 Toluen Toluen (po IUPAC-Nomenklaturi Metilbenzen, metilbenzol, toluol, fenilmetan) je aromatski ugljikovodik (C7H8, C6H5-CH3) po svojstvima sličan benzenu.

Novi!!: Sumpor i Toluen · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Sumpor i Toplina · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Novi!!: Sumpor i Ugljen · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Novi!!: Sumpor i Ugljik · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Sumpor i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Urea

Urea Urea (novolat. 2)2, H2N-CO-NH2, CH4N2O, CON2H4, (NH2)2CO), NH2CONH2) je diamid ugljične kiseline. Urea je glavni otpadni proizvod deaminacije aminokiselina u sisavaca.

Novi!!: Sumpor i Urea · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Sumpor i Voda · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Sumpor i Vodik · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »