Sadržaj
54 odnosi: Akumulator, Alfa, Alkemija, Alotropija, Aminokiselina, Antoine Laurent de Lavoisier, Žigica, Barut, Beta (slovo), Cinabarit, Cistein, Dušik, Elektricitet, Fluorovodik, Fosilna goriva, Fungicid, Gips, Halkopirit, Herman Frasch, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Kaučuk, Kisele kiše, Kisik, Klor, Klorovodik, Klorsulfonska kiselina, Krutine, Metionin, Mohsova ljestvica, Nafta, Njemačka, Olovni sjajnik, Pirit, Prirodni plin, Sfalerit, Silicij, Sjedinjene Američke Države, Sulfati, Sulfidi, Sulfit, Sumporasta kiselina, Sumporna kiselina, Sumporov(IV) oksid, Sumporov(VI) oksid, Sumporovodik, Tioli, Toluen, Toplina, Ugljen, Ugljik, ... Proširite indeks (4 više) »
- Industrijski minerali
Akumulator
Akumulator, električni (lat. accumulare: nakupljati, nagomilati) je sekundarni električni članak, naprava (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se električna energija pretvara u kemijsku (punjenje akumulatora), ostaje u njoj pohranjena i zatim se, prema potrebi, može nanovo pretvoriti u električnu (pražnjenje).
Pogledaj Sumpor i Akumulator
Alfa
Alfa (grčki srednji rod: Άλφα; veliko slovo Α; malo slovo α) prvo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1.
Pogledaj Sumpor i Alfa
Alkemija
Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.
Pogledaj Sumpor i Alkemija
Alotropija
8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.
Pogledaj Sumpor i Alotropija
Aminokiselina
Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).
Pogledaj Sumpor i Aminokiselina
Antoine Laurent de Lavoisier
Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.
Pogledaj Sumpor i Antoine Laurent de Lavoisier
Žigica
Zapaljena žigica Žigica (ili šibica).
Pogledaj Sumpor i Žigica
Barut
Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.
Pogledaj Sumpor i Barut
Beta (slovo)
Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.
Pogledaj Sumpor i Beta (slovo)
Cinabarit
Cinabarit ili rumenica (lat. cinnabari od grč. ϰıννάβαρı od arap. zinjafar) je heksagonski mineral crvene boje i najvažnija ruda žive, živin(II) sulfid, HgS.
Pogledaj Sumpor i Cinabarit
Cistein
L-cistein Cistein (Cys, C) (2-amino-3-sulfanilpropanska kiselina) je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem.
Pogledaj Sumpor i Cistein
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Pogledaj Sumpor i Dušik
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Pogledaj Sumpor i Elektricitet
Fluorovodik
Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.
Pogledaj Sumpor i Fluorovodik
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Pogledaj Sumpor i Fosilna goriva
Fungicid
peronospore. Fungicid (lat. fungus: gljiva) je kemijsko sredstvo za zaštitu bilja (pesticid) koje u određenoj koncentraciji sprječava rast ili uništava gljivice uzročnike gljivičnih bolesti (mikoza).
Pogledaj Sumpor i Fungicid
Gips
Gips ili sadra je vrsta minerala koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 2, što znači da je na toj skali drugi najmekši mineral, odmah poslije talka.
Pogledaj Sumpor i Gips
Halkopirit
Halkopirit je mineral kemijskog sastava CuFeS2, tetragonskog kristalnog sustava, tvrdoće 31/2 - 4, i zlatno, mjedenožute boje sa zelenkastocrnim trakom.
Pogledaj Sumpor i Halkopirit
Herman Frasch
Herman Frasch (25. prosinca 1851. (Oberrot bei Gaildorfu Württemberg) - 1. svibnja 1914. (Pariz) bio je kemičar, rudarski inženjer i izumitelj poznat po svom radu s naftom i sumporom.
Pogledaj Sumpor i Herman Frasch
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Sumpor i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Kaučuk
Dobivanje sirovog kaučuka iz drveta Kaučuk (indian. kao.
Pogledaj Sumpor i Kaučuk
Kisele kiše
Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).
Pogledaj Sumpor i Kisele kiše
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Sumpor i Kisik
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Pogledaj Sumpor i Klor
Klorovodik
Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.
Pogledaj Sumpor i Klorovodik
Klorsulfonska kiselina
Klorsulfonska kiselina (klor + sulfonska kiselina, ClSO3H, HSO3Cl (tradicionalna formula), SO2(OH)Cl) jetka je bezbojna, higroskopna, slabo žućkasta tekućina oštra mirisa.
Pogledaj Sumpor i Klorsulfonska kiselina
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Pogledaj Sumpor i Krutine
Metionin
Metionin Metionin (Met, M) je α-aminokiselina kemijske formule HO2CCH(NH2)CH2CH2SCH3.
Pogledaj Sumpor i Metionin
Mohsova ljestvica
Mohsova ljestvica je niz od deset minerala poredanih po tvrdoći koji se koristi za procjenu relativne tvrdoće drugih minerala ili tvari.
Pogledaj Sumpor i Mohsova ljestvica
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Pogledaj Sumpor i Nafta
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Sumpor i Njemačka
Olovni sjajnik
Galenit Galenit ili olovni sjajnik je prirodni mineral kemijske formule PbS, dakle, olovni sulfid.
Pogledaj Sumpor i Olovni sjajnik
Pirit
Pirit Pirit je mineral sumpora kemijske formule FeS2.
Pogledaj Sumpor i Pirit
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Pogledaj Sumpor i Prirodni plin
Sfalerit
Sfalerit Sfalerit je sulfidni mineral kemijskog sastava (Zn,Fe)S (cinkov sulfid).
Pogledaj Sumpor i Sfalerit
Silicij
Silicij (lat. silex.
Pogledaj Sumpor i Silicij
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Sumpor i Sjedinjene Američke Države
Sulfati
Sulfati su minerali koji sadrže anion (SO4)2-.
Pogledaj Sumpor i Sulfati
Sulfidi
Sulfidi su spojevi kovina prijelaznih elemenata i polukovina sa sumporom.
Pogledaj Sumpor i Sulfidi
Sulfit
Sulfitni ion Sulfiti su soli i esteri sumporaste odnosno sulfitne kiseline.
Pogledaj Sumpor i Sulfit
Sumporasta kiselina
Sumporasta kiselina (sulfitna kiselina) je slaba, skoro pa nepostojana kiselina formule H2SO3.
Pogledaj Sumpor i Sumporasta kiselina
Sumporna kiselina
Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.
Pogledaj Sumpor i Sumporna kiselina
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Pogledaj Sumpor i Sumporov(IV) oksid
Sumporov(VI) oksid
Sumporov(VI) oksid (sumporov trioksid, SO3) je lako hlapljiva tekućina, koja pri temperaturama nižim od 16,8 °C prelazi u duge, ledu slične higroskopne kristale.
Pogledaj Sumpor i Sumporov(VI) oksid
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Pogledaj Sumpor i Sumporovodik
Tioli
Tioli (grč.: sumpor + alkohol; tioalkoholi) su organski spojevi, sumporni analogni alkoholi s općom formulom R-SH (R.
Pogledaj Sumpor i Tioli
Toluen
7H8 Toluen Toluen (po IUPAC-Nomenklaturi Metilbenzen, metilbenzol, toluol, fenilmetan) je aromatski ugljikovodik (C7H8, C6H5-CH3) po svojstvima sličan benzenu.
Pogledaj Sumpor i Toluen
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.
Pogledaj Sumpor i Toplina
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Pogledaj Sumpor i Ugljen
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Sumpor i Ugljik
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Pogledaj Sumpor i Ugljikov(IV) oksid
Urea
Urea Urea (novolat. 2)2, H2N-CO-NH2, CH4N2O, CON2H4, (NH2)2CO), NH2CONH2) je diamid ugljične kiseline. Urea je glavni otpadni proizvod deaminacije aminokiselina u sisavaca.
Pogledaj Sumpor i Urea
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Sumpor i Voda
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Sumpor i Vodik
Vidi također
Industrijski minerali
- Škriljevac
- Andaluzit
- Arhitektonski kamen
- Azbest
- Dijamant
- Dolomit
- Feldspat
- Fluorit
- Fosfati
- Gips
- Gnajs
- Grafit
- Granati
- Granit
- Halit
- Kianit
- Korund
- Kvarc
- Natrijev bentonit
- Natron
- Nefelin
- Olivin
- Pješčenjak
- Plavac (kamen)
- Sillimanit
- Sumpor
- Tinjac
- Vapnenac
- Zeoliti