Brže od pregledniku!
33 odnosi: Astronomska jedinica, Atmosfera, Četvorni metar, Charles Greeley Abbot, Claude Pouillet, Egzobaza, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Globalno zatopljenje, Klimatske promjene, Kutni promjer, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Mjerni instrument, Os, Pirheliometar, Postotak, Površina, Radijacija, Radijan, Staklenički plinovi, Stupanj (kut), Sunčev ciklus, Sunčeva svjetlost, Sunčeve pjege, Sunce, Svjetlosna jakost, Svjetlost, Umjetni satelit, Valna duljina, Vat, Vrijeme (fizika), Zemlja, Zemljina atmosfera.
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Astronomska jedinica · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Atmosfera · Vidi više »
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Četvorni metar · Vidi više »
Charles Greeley Abbot
Charles Greeley Abbot (31. svibnja 1872. -, 17. prosinca 1973.), američki astrofizičar.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Charles Greeley Abbot · Vidi više »
Claude Pouillet
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). Claude Pouillet (Cusance, 16. veljače 1790. – Pariz, 13. lipnja 1868.), francuski fizičar.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Claude Pouillet · Vidi više »
Egzobaza
Egzobaza ili termopauza je granični sloj između termosfere i egzosfere Egzobaza ili termopauza je granični sloj Zemljine atmosfere, između termosfere i egzosfere.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Egzobaza · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Energija · Vidi više »
Globalno zatopljenje
Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. Ledenjak Grinnell 1938. Ledenjak Grinnell 2009. Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja. Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Globalno zatopljenje · Vidi više »
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Klimatske promjene · Vidi više »
Kutni promjer
Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Kutni promjer · Vidi više »
Međuvladin panel o klimatskim promjenama
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (engleski: Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) nastao je 1988. na poticaj Ujedinjenih naroda, Svjetske meteorološke organizacije i Programa za okolinu UN-a (UNEP) da bi procijenio rizik od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Međuvladin panel o klimatskim promjenama · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Mjerni instrument · Vidi više »
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Os · Vidi više »
Pirheliometar
Pirheliometar, istraživački tip. vlažnosti zraka, (7) kabel. Pirheliometar ili aktinometar je mjerni instrument kojim se mjeri koliko neko zračenje može zagrijati tvar.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Pirheliometar · Vidi više »
Postotak
U matematici, postotak je način izražavanja broja kao razmjernog dijela na 100.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Postotak · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Površina · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Radijacija · Vidi više »
Radijan
Radijan (znak: rad) mjerna je jedinica za kut.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Radijan · Vidi više »
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Staklenički plinovi · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Sunčev ciklus · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Sunčeve pjege · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Sunce · Vidi više »
Svjetlosna jakost
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Svjetlosna jakost · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Svjetlost · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Umjetni satelit · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Valna duljina · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Vat · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Sunčeva konstanta i Zemljina atmosfera · Vidi više »
