Brže od pregledniku!
27 odnosi: Abraham, Aleksandar Sever, Auxerre, Štrigova, Crkva, Grmljavina, Hrvatska, Isus, Kalist I., Karlo II., zapadnofranački kralj, Katolička Crkva, Kršćanstvo, Nikola I., Papa, Poncijan, Pravoslavlje, Rim, Skulptura, Sveta Cecilija, Sveti Urban (Štrigova), 217., 222., 23. svibnja, 230., 235., 25. svibnja, 862..
Abraham
Caravaggio: ''Abraham žrtvuje Izaka'' Abraham (hebr. אברהם) je prema Bibliji praotac židovskog naroda, a smješta se u razdoblje između 2000. i 1300. pr. Kr. Pripada mu povlašteno mjesto u tzv.
Novi!!: Urban I. i Abraham · Vidi više »
Aleksandar Sever
Aleksandar Sever Aleksandar Sever, rimski car (222. – 235.). Sin Julije Mameje i Elagabalov rođak.
Novi!!: Urban I. i Aleksandar Sever · Vidi više »
Auxerre
Toranj sa satom Auxerre je francuski grad iz pokrajine Bourgogne (Burgundija) u sjeverno-središnjoj Francuskoj između Pariza i Dijona.
Novi!!: Urban I. i Auxerre · Vidi više »
Štrigova
Štrigova - središte naselja Štrigova je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Urban I. i Štrigova · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Urban I. i Crkva · Vidi više »
Grmljavina
grmljavinske oluje. Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnoga luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka).
Novi!!: Urban I. i Grmljavina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Urban I. i Hrvatska · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Urban I. i Isus · Vidi više »
Kalist I.
Kalist I., papa od 217. do 222.
Novi!!: Urban I. i Kalist I. · Vidi više »
Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo II.
Novi!!: Urban I. i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Urban I. i Katolička Crkva · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Urban I. i Kršćanstvo · Vidi više »
Nikola I.
* Nikola I., ruski car.
Novi!!: Urban I. i Nikola I. · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Urban I. i Papa · Vidi više »
Poncijan
Poncijan, papa od 21. srpnja 230. do 28. rujna 235.
Novi!!: Urban I. i Poncijan · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Urban I. i Pravoslavlje · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Urban I. i Rim · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Urban I. i Skulptura · Vidi više »
Sveta Cecilija
Sveta Cecilija (lat. Sancta Caecilia; Rim, 3. stoljeće), također i Cecilija Rimska (lat. Caecilia Romana), Rimljanka, katolička svetica, misionarka i mučenica.
Novi!!: Urban I. i Sveta Cecilija · Vidi više »
Sveti Urban (Štrigova)
Sveti Urban je naselje u sastavu Općine Štrigova, u Međimurskoj županiji.
Novi!!: Urban I. i Sveti Urban (Štrigova) · Vidi više »
217.
Bez opisa.
Novi!!: Urban I. i 217. · Vidi više »
222.
Bez opisa.
Novi!!: Urban I. i 222. · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Urban I. i 23. svibnja · Vidi više »
230.
Bez opisa.
Novi!!: Urban I. i 230. · Vidi više »
235.
Bez opisa.
Novi!!: Urban I. i 235. · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Urban I. i 25. svibnja · Vidi više »
862.
Bez opisa.
Novi!!: Urban I. i 862. · Vidi više »
