Brže od pregledniku!
12 odnosi: Čakovec, Francuska ženska rukometna reprezentacija, Hrvatska, Južnokorejska ženska rukometna reprezentacija, Karlovac, Mađarska ženska rukometna reprezentacija, Poreč, Rijeka, Split, Svjetska prvenstva u rukometu za žene, Zagreb, 2003..
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Čakovec · Vidi više »
Francuska ženska rukometna reprezentacija
Francuska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Francusku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Francuska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Hrvatska · Vidi više »
Južnokorejska ženska rukometna reprezentacija
Južnokorejska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Južnu Koreju u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Južnokorejska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Karlovac · Vidi više »
Mađarska ženska rukometna reprezentacija
Mađarska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Mađarska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Poreč · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Rijeka · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Split · Vidi više »
Svjetska prvenstva u rukometu za žene
Svjetska prvenstva u rukometu za žene se održavaju od 1957.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Svjetska prvenstva u rukometu za žene · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i Zagreb · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003. i 2003. · Vidi više »
