Brže od pregledniku!
228 odnosi: AK Poreč Motorsport, Albanci, Altijež, Antonci (Poreč), Aristokracija, August, Austrija, Austro-Ugarska, Šeraje, Športska dvorana Žatika, Štifanići, Šušnjići, Žbandaj, Žontuja, Žontujić, Čakavski sabor, Červar, Červar-Porat, Čuši, Bašarinka, Baderna, Bankarstvo, Banki, Barbaran, Baredine (jama), Barok, Biskup, Bizant, Blagdanići, Boćarski klub Istra Poreč, Bonaci, Bor (biljni rod), Borgonja, Bosna i Hercegovina, Bratovići, Brčići (Poreč), Buići (Poreč), Bura, Butaceja, Cancini, Castrum, Celzij, Conrad Grünenberg, Crkva, Crvenica, Dekovići, Domovinski rat, Dračevac, Eufrazije, Eufrazijeva bazilika, ..., Europa, Filipini (Poreč), Fjord, Franjevci, Fuškulin, Funtana, Garbina, Giostra – Porečki povijesni festival, Gotika, Grad, Grožđe, Gulići, Hotel, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski leksikon, Istarska županija, Istarsko proljeće, Istočni Goti, Istra, Italija, Ivan Jakovčić, Jahta, Jakići Gorinji, Jasenovica (Poreč), Jehnići, Jugo, Juraj Dobrila, Jurići (Poreč), Kaštelir-Labinci, Kadumi, Karbula, Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda, Katun (Poreč), Kirmenjak, KK Poreč, Klima, Kolonija, Kolovoz, Korado Korlević, Kosinožići, Kršćanstvo, Kreta, Kronologija starog Rima, Kukci (Poreč), Kvarc, Ladrovići, Latinski jezik, Limski zaljev, Ljeto, Ljubljana, Maestral, Makija, Malvazija, Marija Terezija Austrijska, Marina, Marino Baldini, Maslina, Matulini, Merlot, Mičetići, Mihatovići, Mihelići, Mirna, Mletačka Republika, Montižana, Motodrom Poreč, Mušalež, Mugeba, Nadmorska visina, Nadvojvoda, Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski, Naturizam, Neptun (mitologija), Neven Kovačević (arhitekt), NK Jadran Poreč, Nova Vas (Poreč), Novigrad, Oborina, Parentium, Parenzana, Pazin, Pazinčica, Pljočkanje, Poljoprivreda, Poluotok, Poreč, Porečka biskupija, Porečka i Pulska biskupija, Poreština, Prapovijest, Promet, Pula, Radmani, Radoši kod Žbandaja, Rakovci, Rally Poreč, Regata (otok), Rižanska skupština, Ribarstvo, Rijeka, Rimska mitologija, Rimsko Carstvo, RK Poreč, Romanika, Ružići (Poreč), Rupeni, Safarel, Siječanj, Slovenci, Slovenija, Srbi, Sredozemlje, Starići, Stranići kod Nove Vasi, SUPer Surfers Challenge Poreč – Lanterna, Sveti Lovreč, Sveti Mauro, Sveti Nikola (otok kod Poreča), Svjetska serija odbojke na pijesku, Svjetska serija odbojke na pijesku u Hrvatskoj, Svjetski streličarski kup u Hrvatskoj, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009., Talijani, Talijanski jezik, Tar-Vabriga, Teran, Trg, Trgovina, Trofej Poreč, Trst, Turizam, Turizam u Hrvatskoj, UNESCO, Valkarin, Veleniki, Venecija, Višnjan, Vižinada, Vino, Vlaga, Vržnaveri, Vrsar, Vrvari, WTC-ove triatlonske utrke u Hrvatskoj, Zagreb, Zaljev, Zračna luka, 1. stoljeće, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1410., 1486., 1630., 1667., 1797., 18. stoljeće, 1806., 1844., 1845., 1861., 1866., 1867., 1868., 19. stoljeće, 1902., 1910., 1935., 1970-ih, 1991., 1994., 1997., 2. stoljeće pr. Kr., 3. stoljeće, 476., 5. stoljeće, 539., 6. stoljeće. Proširite indeks (178 više) »
AK Poreč Motorsport
Autoklub Poreč Motorsport, hrvatski automobilistički klub iz Poreča.
Novi!!: Poreč i AK Poreč Motorsport · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Poreč i Albanci · Vidi više »
Altijež
Altijež je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, između Funtane i Poreča.
Novi!!: Poreč i Altijež · Vidi više »
Antonci (Poreč)
Antonci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Antonci (Poreč) · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Poreč i Aristokracija · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Poreč i August · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Poreč i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Poreč i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šeraje
Šeraje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Šeraje · Vidi više »
Športska dvorana Žatika
Sportska dvorana "Žatika" višenamjenska je športska dvorana u Poreču.
Novi!!: Poreč i Športska dvorana Žatika · Vidi više »
Štifanići
Štifanići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Štifanići · Vidi više »
Šušnjići
Šušnjići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Šušnjići · Vidi više »
Žbandaj
Žbandaj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Žbandaj · Vidi više »
Žontuja
Žontuja je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, južno of Poreča.
Novi!!: Poreč i Žontuja · Vidi više »
Žontujić
Žontujić (Galijot) je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, južno of Poreča.
Novi!!: Poreč i Žontujić · Vidi više »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Poreč i Čakavski sabor · Vidi više »
Červar
Črvar ili Červar naselje je u Republici Hrvatskoj u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Červar · Vidi više »
Červar-Porat
Červar-Porat je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Červar-Porat · Vidi više »
Čuši
Čuši je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Čuši · Vidi više »
Bašarinka
Bašarinka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Bašarinka · Vidi više »
Baderna
Baderna (tal. Mompaderno) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Baderna · Vidi više »
Bankarstvo
Bankarstvo ili bankarski sustav označava kombinaciju opskrbe novcem, posredovanje kreditima, opsluživanje platnog prometa, te posluživanje javnih i privatnih tvrtki sredstvima plaćanja.
Novi!!: Poreč i Bankarstvo · Vidi više »
Banki
Banki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Banki · Vidi više »
Barbaran
Barbaran je nenaseljeni otočić kod Poreča, sjeverno od otoka Svetog Nikole i porečke luke i zapadno od porečkog poluotoka.
Novi!!: Poreč i Barbaran · Vidi više »
Baredine (jama)
Detalj iz jame Jama Baredine geomorfološki je spomenik prirode i prvi speleološki lokalitet na hrvatskom dijelu poluotoka Istre uređen za turističku namjenu, za posjete otvoren od 1995. godine.
Novi!!: Poreč i Baredine (jama) · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Poreč i Barok · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Poreč i Biskup · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Poreč i Bizant · Vidi više »
Blagdanići
Blagdanići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Blagdanići · Vidi više »
Boćarski klub Istra Poreč
Boćarski klub Istra Poreč je boćarski klub iz Poreča.
Novi!!: Poreč i Boćarski klub Istra Poreč · Vidi više »
Bonaci
Bonaci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Bonaci · Vidi više »
Bor (biljni rod)
Bor (lat. Pinus), velik i značajan biljni rod iz porodice borovki, jedini rod u potporodici Pinoideae.
Novi!!: Poreč i Bor (biljni rod) · Vidi više »
Borgonja
Borgonja (francuski: Gamay) je jedna od najstarijih poznatih sorti grožđa.
Novi!!: Poreč i Borgonja · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Poreč i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bratovići
Bratovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Bratovići · Vidi više »
Brčići (Poreč)
Brčići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Brčići (Poreč) · Vidi više »
Buići (Poreč)
Buići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Buići (Poreč) · Vidi više »
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Novi!!: Poreč i Bura · Vidi više »
Butaceja
Butaceja je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, južno of Poreča.
Novi!!: Poreč i Butaceja · Vidi više »
Cancini
Cancini je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Cancini · Vidi više »
Castrum
Model rimskog vojnog logora u Bonnu Castrum (lat. izg. kȁstrum) naziv je za utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor.
Novi!!: Poreč i Castrum · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Poreč i Celzij · Vidi više »
Conrad Grünenberg
ugarskoga kralja, djelo Conrada Grünenberga. Conrad Grünenberg, poznat i pod imenima Konrad von Grünenberg i Konrad Grünemberg (? – 1494.), bio je stanovnik Konstanza koji se bavio heraldikom.
Novi!!: Poreč i Conrad Grünenberg · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Poreč i Crkva · Vidi više »
Crvenica
Istri Crvenica (tal. terra rossa) je vrsta tla karakteristična za suptropske i sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobivaju znatnu količinu padalina.
Novi!!: Poreč i Crvenica · Vidi više »
Dekovići
Dekovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Dekovići · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Poreč i Domovinski rat · Vidi više »
Dračevac
Dračevac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Dračevac · Vidi više »
Eufrazije
Gospi nudi model bazilike. Eufrazije (lat. Euphrasius i Eufrasius, grč. Εὐφρασίος), porečki biskup (Trakija, kraj V. ili poč. VI.st. – ? Poreč, oko 560.). O njegovu životu ima malo povijesnim podataka.
Novi!!: Poreč i Eufrazije · Vidi više »
Eufrazijeva bazilika
Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju.
Novi!!: Poreč i Eufrazijeva bazilika · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Poreč i Europa · Vidi više »
Filipini (Poreč)
Filipini je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Filipini (Poreč) · Vidi više »
Fjord
Fjord u Sunnmøreu, Norveška Fjord je dugački morski rukavac s tri strane okružen kopnom najčešće sa strmim padinama.
Novi!!: Poreč i Fjord · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Poreč i Franjevci · Vidi više »
Fuškulin
Fuškulin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Fuškulin · Vidi više »
Funtana
Funtana (tal. Fontane) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Poreč i Funtana · Vidi više »
Garbina
Garbina je malo naselje u blizini Poreča.
Novi!!: Poreč i Garbina · Vidi više »
Giostra – Porečki povijesni festival
Giostra 2008. Giostra – Porečki povijesni festival je hrvatski povijesni festival koji se u Poreču.
Novi!!: Poreč i Giostra – Porečki povijesni festival · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Poreč i Gotika · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Poreč i Grad · Vidi više »
Grožđe
Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.
Novi!!: Poreč i Grožđe · Vidi više »
Gulići
Gulići (tal. Gulli) su bivše naseljeno mjesto u sastavu grada Poreča, Istarska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Poreč i Gulići · Vidi više »
Hotel
Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.
Novi!!: Poreč i Hotel · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Poreč i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski leksikon
Hrvatski leksikon je leksikon koji u dva sveska obrađuje nacionalne teme vezane uz Hrvatsku i Hrvate.
Novi!!: Poreč i Hrvatski leksikon · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Poreč i Istarska županija · Vidi više »
Istarsko proljeće
Istarsko proljeće (engl. Istrian Spring Trophy), je višednevna etapna biciklistička utrka koja se svake godine održava u Hrvatskoj/Istri.
Novi!!: Poreč i Istarsko proljeće · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Poreč i Istočni Goti · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Poreč i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Poreč i Italija · Vidi više »
Ivan Jakovčić
Ivan Jakovčić (Poreč, 15. studenog 1957.), bivši predsjednik IDS-a, od 2014.zastupnik u Europskom parlamentu.
Novi!!: Poreč i Ivan Jakovčić · Vidi više »
Jahta
Motorna jahta Jedrilica Jahta (izvedenica engleske riječi yacht, potječe od nizozemske riječi jacht) je manje ili veće plovilo koje služi za rekreaciju, šport i nautički turizam.
Novi!!: Poreč i Jahta · Vidi više »
Jakići Gorinji
Jakići II (Jakići Gorinji DZS. Pristupljeno 16. ožujka 2018. godine) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Jakići Gorinji · Vidi više »
Jasenovica (Poreč)
Jasenovica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Jasenovica (Poreč) · Vidi više »
Jehnići
Jehnići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Jehnići · Vidi više »
Jugo
Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).
Novi!!: Poreč i Jugo · Vidi više »
Juraj Dobrila
Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: Poreč i Juraj Dobrila · Vidi više »
Jurići (Poreč)
Jurići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Jurići (Poreč) · Vidi više »
Kaštelir-Labinci
Kaštelir-Labinci (tal. Castellier-Santa Domenica) je općina u Istarskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Poreč i Kaštelir-Labinci · Vidi više »
Kadumi
Kadumi je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Kadumi · Vidi više »
Karbula
Karbula je nenaseljeni otočić kod Poreča, sjeverno od otoka Svetog Nikole, te zapadno od lukobrana grada Poreča.
Novi!!: Poreč i Karbula · Vidi više »
Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda
Nadvojvoda Karlo Ludovik Josip Marija Austrijski (30. srpnja 1833. – 19. svibnja 1896.) bio je mlađi brat cara Franje Josipa, i otac nadvojvode Franje Ferdinanda čije je ubojstvo označilo početak Prvoga svjetskog rata, te djed posljednjega cara, Karla I.
Novi!!: Poreč i Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda · Vidi više »
Katun (Poreč)
Katun je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Katun (Poreč) · Vidi više »
Kirmenjak
Kirmenjak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Kirmenjak · Vidi više »
KK Poreč
Košarkaški klub "Poreč" (KK "Poreč"; Poreč) je muški košarkaški klub iz Poreča, Istarska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Poreč i KK Poreč · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Poreč i Klima · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Poreč i Kolonija · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Poreč i Kolovoz · Vidi više »
Korado Korlević
'''Korado Korlević''' Korado Korlević (Poreč, 19. rujna 1958.) poznati je hrvatski učitelj i astronom iz Višnjana u Istri.
Novi!!: Poreč i Korado Korlević · Vidi više »
Kosinožići
Kosinožići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Kosinožići · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Poreč i Kršćanstvo · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Poreč i Kreta · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Poreč i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Kukci (Poreč)
Kukci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Kukci (Poreč) · Vidi više »
Kvarc
Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.
Novi!!: Poreč i Kvarc · Vidi više »
Ladrovići
Ladrovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Ladrovići · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Poreč i Latinski jezik · Vidi više »
Limski zaljev
Satelitska snimka Limski kanal - pogled prema zapadu Pogled na istočni dio Limskog zaljeva, prema Vrhu Lima. Limski zaljev (udomaćeno Limski kanal) je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja.
Novi!!: Poreč i Limski zaljev · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Poreč i Ljeto · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Poreč i Ljubljana · Vidi više »
Maestral
A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). klase optimist). Bf). Maestral (tal. maestrale od lat. magistralis: glavni vjetar) je stalni vlažni ljetni vjetar umjerene jačine (najčešće od 5 do 8 m/s - od 18 do 30 km/h), koji na hrvatskoj obali Jadrana puše iz sjeverozapadnog i zapadnoga smjera.
Novi!!: Poreč i Maestral · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Poreč i Makija · Vidi više »
Malvazija
Malvazija je naziv za cijelu grupu sorti i podrazumijeva uglavnom bijelo grožđe, tj.
Novi!!: Poreč i Malvazija · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Poreč i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Marina
Marina Žut na Kornatima Marina je vrsta pristaništa.
Novi!!: Poreč i Marina · Vidi više »
Marino Baldini
Marino Baldini (Poreč, 12. srpnja 1963.), hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti, lokalni dužnosnik i zastupnik u Europskom parlamentu.
Novi!!: Poreč i Marino Baldini · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Poreč i Maslina · Vidi više »
Matulini
Matulini je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Matulini · Vidi više »
Merlot
Novigrada Istarskog Merlot je crna sorta grožđa i popularno vino u kojemu se obično mogu prepoznati naznake crnog ribiza i šljive.
Novi!!: Poreč i Merlot · Vidi više »
Mičetići
Mičetići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Mičetići · Vidi više »
Mihatovići
Mihatovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Mihatovići · Vidi više »
Mihelići
Mihelići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Mihelići · Vidi više »
Mirna
Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen) je rijeka u Hrvatskoj, najduža rijeka u županiji Istarskoj dužine 53 km.
Novi!!: Poreč i Mirna · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Poreč i Mletačka Republika · Vidi više »
Montižana
Montižana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Montižana · Vidi više »
Motodrom Poreč
Motodrom Poreč, karting pista u neposrednoj blizini Poreča, na sjevernoj strani Poreča, na glavnoj cesti Poreč – Tar.
Novi!!: Poreč i Motodrom Poreč · Vidi više »
Mušalež
Mušalež je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Mušalež · Vidi više »
Mugeba
Mugeba je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Mugeba · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Poreč i Nadmorska visina · Vidi više »
Nadvojvoda
Nadvojvoda (ženski oblik nadvojvotkinja; njem. Erzherzog, ženski oblik Erzherzogin; lat. archidux, ženski oblik archiducissa), visoka titula plemstva u rangu iznad vojvode, a ispod kralja, uglavnom u uporabi u Habsburškoj i Habsburško-lorenskoj kući.
Novi!!: Poreč i Nadvojvoda · Vidi više »
Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski
Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski (njem. Erzherzog Karl Stephan von Österreich; 5. rujna 1860. – 7. travnja 1933.), član kuće Habsburga i veliki admiral u Austrougarskoj ratnoj mornarici.
Novi!!: Poreč i Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski · Vidi više »
Naturizam
Max Koch, ''Freilicht'', 1897. Naturizam ili nudizam je kulturni i politički pokret zasnovan na ideji promoviranja i podržavanju društvenog nudizma u privatnosti i javnosti.
Novi!!: Poreč i Naturizam · Vidi više »
Neptun (mitologija)
Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.
Novi!!: Poreč i Neptun (mitologija) · Vidi više »
Neven Kovačević (arhitekt)
Neven Kovačević (Stari Grad, 7. svibnja 1928. – Zagreb 14. travnja 2020.) je hrvatski arhitekt, urbanist i prostorni planer.
Novi!!: Poreč i Neven Kovačević (arhitekt) · Vidi više »
NK Jadran Poreč
NK Jadran Poreč je nogometni klub iz Poreča.
Novi!!: Poreč i NK Jadran Poreč · Vidi više »
Nova Vas (Poreč)
Nova Vas je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Nova Vas (Poreč) · Vidi više »
Novigrad
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Novi!!: Poreč i Novigrad · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Poreč i Oborina · Vidi više »
Parentium
Popis svjetske kulturne baštine. Parentium je antičko naselje na području današnjega Poreča.
Novi!!: Poreč i Parentium · Vidi više »
Parenzana
Austrijska parna lokomotiva U.37 na koparskom kolodvoru Kolodvorska zgrada u Poreču Parenzana (Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, TPC) je uskotračna željeznička pruga koja je povezivala Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom.
Novi!!: Poreč i Parenzana · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Poreč i Pazin · Vidi više »
Pazinčica
Pazinčica je stalni vodotok i najduža rječica ponornica u Istri dužine oko 18 km.
Novi!!: Poreč i Pazinčica · Vidi više »
Pljočkanje
Pljočkanje, pločkanje ili prahćanje tradicijska je igra na otvorenom nastala prilikom čuvanja stoke.
Novi!!: Poreč i Pljočkanje · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Poreč i Poljoprivreda · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Poreč i Poluotok · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Poreč i Poreč · Vidi više »
Porečka biskupija
Porečka biskupija je povijesna biskupija na području Hrvatske.
Novi!!: Poreč i Porečka biskupija · Vidi više »
Porečka i Pulska biskupija
Porečka i Pulska biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Poreču i Puli.
Novi!!: Poreč i Porečka i Pulska biskupija · Vidi više »
Poreština
Poreština, zemljopisno-povijesni naziv za dio zapadne Istre između ušća rijeke Mirne na sjeveru i Limskoga zaljeva (kanala) na jugu.
Novi!!: Poreč i Poreština · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Poreč i Prapovijest · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Poreč i Promet · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Poreč i Pula · Vidi više »
Radmani
Radmani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Radmani · Vidi više »
Radoši kod Žbandaja
Radoši kod Žbandaja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Radoši kod Žbandaja · Vidi više »
Rakovci
Rakovci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Rakovci · Vidi više »
Rally Poreč
Rally Poreč je hrvatsko automobilističko reli natjecanje.
Novi!!: Poreč i Rally Poreč · Vidi više »
Regata (otok)
Regata je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, južno of Poreča, ispred plaže Plave Lagune.
Novi!!: Poreč i Regata (otok) · Vidi više »
Rižanska skupština
Rižanska skupština (Rižanski placit), sabor koji je 804. godine sazvao franački car Karlo Veliki i njegov sin Pipin kako bi se riješili sporovi među stanovništvom u Istri izazvani nezadovoljstvom Istrana novom vlašću u razdoblju kada Istra prelazi iz bizantske pod franačku vlast.
Novi!!: Poreč i Rižanska skupština · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Poreč i Ribarstvo · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Poreč i Rijeka · Vidi više »
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Novi!!: Poreč i Rimska mitologija · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Poreč i Rimsko Carstvo · Vidi više »
RK Poreč
RK Poreč je rukometni klub iz Poreča osnovan 20. lipnja 1968. godine.
Novi!!: Poreč i RK Poreč · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Poreč i Romanika · Vidi više »
Ružići (Poreč)
Ružići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Ružići (Poreč) · Vidi više »
Rupeni
Rupeni je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Rupeni · Vidi više »
Safarel
Safarel (Sarafel) je nenaseljeni otočić s južne strane luke Poreč, između otoka Sv. Nikole i kopna.
Novi!!: Poreč i Safarel · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Poreč i Siječanj · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Poreč i Slovenci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Poreč i Slovenija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Poreč i Srbi · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Poreč i Sredozemlje · Vidi više »
Starići
Starići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Starići · Vidi više »
Stranići kod Nove Vasi
Stranići kod Nove Vasi je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Stranići kod Nove Vasi · Vidi više »
SUPer Surfers Challenge Poreč – Lanterna
SUPer Surfers Challenge Poreč – Lanterna je prva hrvatska SUP utrka Elite ranga, prva SUP utrka u Hrvatskoj na kojoj su se natjecali profesionalni veslači na dasci, prva hrvatska SUP utrka u Euro Tour kalendaru.
Novi!!: Poreč i SUPer Surfers Challenge Poreč – Lanterna · Vidi više »
Sveti Lovreč
Sveti Lovreč (talijanski: San Lorenzo del Pasenatico) gradić je i istoimena općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Poreč i Sveti Lovreč · Vidi više »
Sveti Mauro
Sveti Mauro (Mavro, Mavar, lat. Maurus) (?, III.st. – ? Poreč, oko 304.), svetac i biskup, prvi poznati biskup Porečke biskupije.
Novi!!: Poreč i Sveti Mauro · Vidi više »
Sveti Nikola (otok kod Poreča)
Svjetionik na sjevernom dijelu otoka Sv. Nikole i otočić Barbaran. Sveti Nikola je nenaseljeni otočić jugozapadno od središta Poreča, od kojega je udaljen samo 400 metara.
Novi!!: Poreč i Sveti Nikola (otok kod Poreča) · Vidi više »
Svjetska serija odbojke na pijesku
Svjetska serija odbojke na pijesku Do 2016.
Novi!!: Poreč i Svjetska serija odbojke na pijesku · Vidi više »
Svjetska serija odbojke na pijesku u Hrvatskoj
Svjetska serija odbojke na pijesku u Hrvatskoj međunarodno je natjecanje koje je dio FIVB-ove Svjetske serije (''World Tour'').
Novi!!: Poreč i Svjetska serija odbojke na pijesku u Hrvatskoj · Vidi više »
Svjetski streličarski kup u Hrvatskoj
Svjetski streličarski kup, odnosno Archery World Cup održan je u Hrvatskoj u nekoliko navrata, među kojima se izdvaja prvo izdanje koje je bilo dio prve sezone u povijesti tog natjecanja.
Novi!!: Poreč i Svjetski streličarski kup u Hrvatskoj · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. je 21.
Novi!!: Poreč i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009. · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Poreč i Talijani · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Poreč i Talijanski jezik · Vidi više »
Tar-Vabriga
Tar-Vabriga (tal. Torre-Abrega) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Poreč i Tar-Vabriga · Vidi više »
Teran
Teran je autohtona istarska vinska sorta grožđa i crno vino koje se iz nje proizvodi.
Novi!!: Poreč i Teran · Vidi više »
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Novi!!: Poreč i Trg · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Poreč i Trgovina · Vidi više »
Trofej Poreč
Trofej Poreč (engl. Poreč Trophy), kroz povijest poznat i pod nazivima Trofej Plava Laguna, G.P. Istra (engl. G.P. Istria), Trofej Rivijera (engl. Trophy Riviera) i G.P. Umag, je jednodnevna cestovna utrka koja se održava u Poreču.
Novi!!: Poreč i Trofej Poreč · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Poreč i Trst · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Poreč i Turizam · Vidi više »
Turizam u Hrvatskoj
Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.
Novi!!: Poreč i Turizam u Hrvatskoj · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Poreč i UNESCO · Vidi više »
Valkarin
Valkarin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Valkarin · Vidi više »
Veleniki
Veleniki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Veleniki · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Poreč i Venecija · Vidi više »
Višnjan
Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Poreč i Višnjan · Vidi više »
Vižinada
Vižinada (tal. Visinada) općina je u Hrvatskoj, na sjeverozapadu Istre.
Novi!!: Poreč i Vižinada · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Poreč i Vino · Vidi više »
Vlaga
tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.
Novi!!: Poreč i Vlaga · Vidi više »
Vržnaveri
Vržnaveri je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Vržnaveri · Vidi više »
Vrsar
Vrsar (tal. Orsera) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Poreč i Vrsar · Vidi više »
Vrvari
Vrvari (također poznati pod imenom Varvari) su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Poreč i Vrvari · Vidi više »
WTC-ove triatlonske utrke u Hrvatskoj
Triatlonske utrke u kalendaru World Triathlon Corporationa (WTC) na više lokacija u Hrvatskoj.
Novi!!: Poreč i WTC-ove triatlonske utrke u Hrvatskoj · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Poreč i Zagreb · Vidi više »
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Novi!!: Poreč i Zaljev · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Poreč i Zračna luka · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 12. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 13. stoljeće · Vidi više »
1410.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1410. · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1486. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1630. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1667. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1797. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 18. stoljeće · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1806. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1844. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1845. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1861. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1868. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 19. stoljeće · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1902. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1910. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1935. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Poreč i 1970-ih · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Poreč i 1997. · Vidi više »
2. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 2. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 3. stoljeće · Vidi više »
476.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 476. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 5. stoljeće · Vidi više »
539.
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 539. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poreč i 6. stoljeće · Vidi više »
