51 odnosi: Amper, Bankarstvo, Baterija, Brzojav, Cres, Crtica (razdvojba), Elastičnost, Električna snaga, Električna struja, Električni vod, Električni vodič, Elektromagnet, Elektromagnetizam, Elektronička pošta, Galvanski elementi, Grčki jezik, Guglielmo Marconi, Hans Christian Ørsted, Heinrich Rudolf Hertz, Hrvatska, Impuls, Kod, Kontakt (elektrotehnika), Kotva, Kovine, Magnetizacija, Mehanizam, Morseov kod, Nürnberg, Papir, Pol, Poluga, Pomorski promet, Proizvodnja električne energije, Radiovalovi, Samuel Finley Breese Morse, Signal, Sušak, Tehnika, Tekst, Telefonija, Telegram, Telekomunikacija, Tipkovnica, Točka, Uzemljenje, Vir (otok), Zagreb, Znak, Znamenka, ..., 1837.. Proširite indeks (1 više) »
Amper
Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.
Novi!!: Telegrafija i Amper · Vidi više »
Bankarstvo
Bankarstvo ili bankarski sustav označava kombinaciju opskrbe novcem, posredovanje kreditima, opsluživanje platnog prometa, te posluživanje javnih i privatnih tvrtki sredstvima plaćanja.
Novi!!: Telegrafija i Bankarstvo · Vidi više »
Baterija
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. Nekoliko vrsti baterija. Lijevo gore: akubaterija za fotoaparat. Baterije bazirane na srebrovu oksidu. Baterija ili električna baterija (fra. batterie), u elektrotehnici, je spoj (obično serijski) dvaju ili više istosmjernih i istovrsnih izvora električne energije u kojima se kemijska, toplinska, sunčeva ili nuklearna energija pretvara u električnu energiju (galvanska i akumulatorska baterija, termoelektrična baterija, sunčana ili fotoelektrična baterija, nuklearna, atomska ili izotopna baterija).
Novi!!: Telegrafija i Baterija · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Telegrafija i Brzojav · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Telegrafija i Cres · Vidi više »
Crtica (razdvojba)
*crtica – kraće književno djelo.
Novi!!: Telegrafija i Crtica (razdvojba) · Vidi više »
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Telegrafija i Elastičnost · Vidi više »
Električna snaga
Dalekovodni stupovi predviđeni za nošenje i zatezanje dalekovoda. indukcijski ili asinkroni elektromotor. Električna žarulja. električnim otporom. Ako se grafički s pomoću dužina prikažu radna snaga ''P .
Novi!!: Telegrafija i Električna snaga · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Telegrafija i Električna struja · Vidi više »
Električni vod
Električni vod u zaštitnoj plastičnoj cijevi. Ugradnja električnih vodova. Električni vod je skup od jednog ili više električnih vodiča, električnih izolatora i različite druge opreme koja služi za prijenos, raspodjelu, razvođenje i priključivanje električne energije ili u telekomunikacijske svrhe (prijenos i razvođenje analognih ili digitalnih signala u javnim i posebnim mrežama, te telekomunikacijskim instalacijama u građevinama i drugim objektima).
Novi!!: Telegrafija i Električni vod · Vidi više »
Električni vodič
bakra danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim instalacijama zgrada, jer se mogu lako savijati. Alučel (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za dalekovode. Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći.
Novi!!: Telegrafija i Električni vodič · Vidi više »
Elektromagnet
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Elektromagnet. Elektromagnet je naprava koja pokazuje magnetska svojstva samo dok njome teče električna struja.
Novi!!: Telegrafija i Elektromagnet · Vidi više »
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.
Novi!!: Telegrafija i Elektromagnetizam · Vidi više »
Elektronička pošta
adrese e-pošte Elektronička pošta, e-pošta ili e-mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih poruka i priloženih dokumenata računalnim komunikacijskim mrežama, najčešće internetom.
Novi!!: Telegrafija i Elektronička pošta · Vidi više »
Galvanski elementi
žablji mišići trzaju ako su u dodiru s dvjema različitim kovinama.David Ames Wells, ''The science of common things: a familiar explanation of the first principles of physical science. For schools, families, and young students.'', Publisher Ivison, Phinney, Blakeman, 1859, 323 pages (http://books.google.co.uk/books?id.
Novi!!: Telegrafija i Galvanski elementi · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Telegrafija i Grčki jezik · Vidi više »
Guglielmo Marconi
Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. – Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar.
Novi!!: Telegrafija i Guglielmo Marconi · Vidi više »
Hans Christian Ørsted
magnetizma. Hans Christian Ørsted (Rudkøbing, 14. kolovoza 1777. – Kopenhagen, 9. ožujka 1851.), danski fizičar i kemičar.
Novi!!: Telegrafija i Hans Christian Ørsted · Vidi više »
Heinrich Rudolf Hertz
Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.
Novi!!: Telegrafija i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Telegrafija i Hrvatska · Vidi više »
Impuls
Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.
Novi!!: Telegrafija i Impuls · Vidi više »
Kod
Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) komuniciraju.
Novi!!: Telegrafija i Kod · Vidi više »
Kontakt (elektrotehnika)
Kontakt u elektrotehici označava stanje koje nastaje dodirom dvaju vodiča.
Novi!!: Telegrafija i Kontakt (elektrotehnika) · Vidi više »
Kotva
električnog zvonca. električnog zvonca. Kotva, u elektromagnetu, dio uređaja izrađen od feromagnetičnoga materijala (najčešće od željeza) koji je tako smješten da se može pomicati djelovanjem magnetne sile.
Novi!!: Telegrafija i Kotva · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Telegrafija i Kovine · Vidi više »
Magnetizacija
Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Histerezna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Magnetizacija (oznaka M) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuje razlika između jakosti magnetskoga polja u vakuumu i u nekom sredstvu.
Novi!!: Telegrafija i Magnetizacija · Vidi više »
Mehanizam
podvozja zrakoplova. Jedan od najjednostavnijih mehanizama je zglobni četverokut. http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). mehanizma iz Antikitere. Wattovih mehanizama. Wattovog planetarnog prijenosnika. Mehanizam sa zupčastom letvom. Mehanizam (engl. mechanism, prema grč. μηχανή: stroj) je mehanička naprava ili njezin dio koji se sastoji od pokretnih dijelova, međusobno tako povezanih da se pokretanjem jednoga uzrokuje gibanje ostalih; služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu vrstu gibanja.
Novi!!: Telegrafija i Mehanizam · Vidi više »
Morseov kod
Morseov kod se može slati i preko svjetlosnih signala što se često radi u mornarici Morseov kod ili šifra, koju je izmislio Samuel Morse, jedan je od najpoznatijih brzojavnih (telegrafskih) kodova ili šifara.
Novi!!: Telegrafija i Morseov kod · Vidi više »
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Telegrafija i Nürnberg · Vidi više »
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.
Novi!!: Telegrafija i Papir · Vidi više »
Pol
Pol (od lat. polus .
Novi!!: Telegrafija i Pol · Vidi više »
Poluga
jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Novi!!: Telegrafija i Poluga · Vidi više »
Pomorski promet
Luka u Hamburgu Pomorski promet je najvažniji na Zemlji i prenosi 4/5 svjetske trgovine.
Novi!!: Telegrafija i Pomorski promet · Vidi više »
Proizvodnja električne energije
Izmjenični sinkroni električni generator s četiri para polova na rotoru. Leclansheov članak (baterija). Proizvodnja električne energije koristi električnu potencijalnu energiju koja nastaje odvajanjem elektrona iz elektronskih omotača atoma.
Novi!!: Telegrafija i Proizvodnja električne energije · Vidi više »
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Novi!!: Telegrafija i Radiovalovi · Vidi više »
Samuel Finley Breese Morse
'''Samuel Morse''' Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 27. travnja 1791. – New York, 2. travnja 1872.), američki slikar i izumitelj.
Novi!!: Telegrafija i Samuel Finley Breese Morse · Vidi više »
Signal
*Signal je informacija koja prolazi određenim medijem.
Novi!!: Telegrafija i Signal · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Telegrafija i Sušak · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Telegrafija i Tehnika · Vidi više »
Tekst
Tekst (lat. textum: tkivo) je ograničena, povezana izjava pisanim jezikom, u širem smislu, i nepisanim jezikom, kao što je pjesma, film ili kazalište.
Novi!!: Telegrafija i Tekst · Vidi više »
Telefonija
mobilnih telefona. Presjek kroz Bellov telefon. Izgled Bellovog telefona. Ugljeni mikrofon. Rijeci. Model nepokretnog telefona ''Ericsson DBH 1001'' iz 1931., s bakelitnim kućištem i ručkom. ''pametnog'' telefona. IP-telefon. Telefonija je prijenos govora na daljinu.
Novi!!: Telegrafija i Telefonija · Vidi više »
Telegram
* brzojav odnosno brzojavka.
Novi!!: Telegrafija i Telegram · Vidi više »
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Novi!!: Telegrafija i Telekomunikacija · Vidi više »
Tipkovnica
Tipkovnica Tipkovnica je skup tipaka koje su organizirane u jednu cjelinu, a njihova svrha je omogućiti slanje signala nekom stroju ili uređaju.
Novi!!: Telegrafija i Tipkovnica · Vidi više »
Točka
Točka može značiti.
Novi!!: Telegrafija i Točka · Vidi više »
Uzemljenje
Tipični štapni uzemljivač ukopan u tlu. Uzemljenje spojno s vodovodnim cijevima. Uzemljenje, u užem smislu, je vodljivi spoj neke točke električne mreže, dijela električnog postrojenja ili pojedinih električnih uređaja s tlom (zemljom) preko uzemljivača (vodiča vrlo malog otpora i vrlo velike nazivne struje).
Novi!!: Telegrafija i Uzemljenje · Vidi više »
Vir (otok)
Otok Vir (talijanski Puntadura) je otok u Hrvatskoj.
Novi!!: Telegrafija i Vir (otok) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Telegrafija i Zagreb · Vidi više »
Znak
wikipedije. Znak je predstavljanje predmeta koje podrazumijeva vezu između sebe i dotičnog predmeta.
Novi!!: Telegrafija i Znak · Vidi više »
Znamenka
Arapske znamenke dekadskog brojevnog sustava Znamenka je znak kojim se prikazuju brojevi u položajnim brojevnim sustavima.
Novi!!: Telegrafija i Znamenka · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Telegrafija i 1837. · Vidi više »