Brže od pregledniku!
49 odnosi: A posteriori, A priori, Agnosticizam, Besmislica, Biće, Bit (filozofija), Blaise Pascal, Bog, Bogoslovlje, Deizam, Dijalektika, Dualizam (filozofija), Duša, Egzistencija, Filozofija, Gibanje, Gottfried Leibniz, Herbert Spencer, Ideja, Immanuel Kant, Inteligencija, Intuicija, Iskustvo, Jean-Jacques Rousseau, Karl Barth, Kategorički imperativ, Kauzalnost, Kreacionizam, Logos, Metafizika, Moral, Ontologija, Organ, Panteizam, Paul Sabatier, Platon, Pozitivizam, Predodređenje, Psiha (psihologija), Razum, René Descartes, Spoznaja, Svemir, Telos, Toma Akvinski, Urođeno ponašanje, Vjera, Zakon, 1710..
A posteriori
A posteriori (lat. za "ono što dolazi poslije"; a priori za "ono što dolazi prije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje je iskustveno doživljeno i empirijski provjereno.
Novi!!: Teodiceja i A posteriori · Vidi više »
A priori
A priori (lat. za "ono što dolazi prije"; a posteriori za "ono što dolazi poslije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje iskustveno nije doživljeno i empirijski nije provjereno.
Novi!!: Teodiceja i A priori · Vidi više »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Novi!!: Teodiceja i Agnosticizam · Vidi više »
Besmislica
Besmislica, nesmisao ili (latinizam) apsurd (od istog značenja kao absurdus "proturječno" u prenesenom smislu "nesposobno, nespretno") odnosi se na nešto što je glupost ili bez smisla.
Novi!!: Teodiceja i Besmislica · Vidi više »
Biće
Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.
Novi!!: Teodiceja i Biće · Vidi više »
Bit (filozofija)
Bit (lat. essentia) ili suština u filozofiji jest ono što tvori postojanu prirodu neke stvari, temelj, njezino određenje.
Novi!!: Teodiceja i Bit (filozofija) · Vidi više »
Blaise Pascal
Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.
Novi!!: Teodiceja i Blaise Pascal · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Teodiceja i Bog · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Teodiceja i Bogoslovlje · Vidi više »
Deizam
Deizam, filozofsko-religijsko stajalište po kojem Bog postoji i stvorio je svijet, ali nakon stvaranja više ne utječe na povijest i događaje u svijetu.
Novi!!: Teodiceja i Deizam · Vidi više »
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Novi!!: Teodiceja i Dijalektika · Vidi više »
Dualizam (filozofija)
Dualizam u filozofiji označava mišljenje – oprečno monizmu – da postoje dvije iskonske, ravnopravne i nesvodljive kategorije stvarnosti (dva osnovna modaliteta, dvije iskonske "supstancije", dva konstitutivna principa svega, što postoji): duh i tvar, odnosno ideja i materija.
Novi!!: Teodiceja i Dualizam (filozofija) · Vidi više »
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Novi!!: Teodiceja i Duša · Vidi više »
Egzistencija
Egzistencija u filozofiji znači postojanje, opstojnost.
Novi!!: Teodiceja i Egzistencija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Teodiceja i Filozofija · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Teodiceja i Gibanje · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Teodiceja i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Herbert Spencer
'''Herbert Spencer''' Herbert Spencer (Derby, 27. travnja 1820. – Brighton, 8. prosinca 1903.), engleski je filozof i sociolog.
Novi!!: Teodiceja i Herbert Spencer · Vidi više »
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Novi!!: Teodiceja i Ideja · Vidi više »
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Novi!!: Teodiceja i Immanuel Kant · Vidi više »
Inteligencija
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i korištenja prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje.
Novi!!: Teodiceja i Inteligencija · Vidi više »
Intuicija
Intuicija (lat. intuitio gledanje, zrenje) uvid neposredno, izravno shvaćanje, spoznavanje; sposobnost da neposredno zahvatimo i jednim aktom uvidimo cjelinu i njezine dijelove, da bez diskurzivnog mišljenja izravno spoznamo i dokučimo bit nekog predmeta.
Novi!!: Teodiceja i Intuicija · Vidi više »
Iskustvo
Iskustvo može označavati.
Novi!!: Teodiceja i Iskustvo · Vidi više »
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Novi!!: Teodiceja i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »
Karl Barth
Karl Barth (10. svibnja 1886. – 10. prosinca 1968.) bio je švicarski reformirani teolog koji je najpoznatiji po svom znamenitom komentaru Poslanice Rimljanima (njem. Der Römerbrief, 1921.), sudjelovanju u pokretu Ispovjedna crkva i autorstvu Barmerske deklaracije (njem. Barmer Theologische Erklärung), a posebno po svom nikad dovršenom teološkom osvrtu Crkvena dogmatika (njem. Kirchliche Dogmatik) (koji je objavljen u dvanaest dijelova između 1932. i 1967. na više od 9.000 stranica).
Novi!!: Teodiceja i Karl Barth · Vidi više »
Kategorički imperativ
Kategorički imperativ je formulirao i identificirao njemački filozof Immanuel Kant (1724. – 1804.) kao najviši moralni princip.
Novi!!: Teodiceja i Kategorički imperativ · Vidi više »
Kauzalnost
centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.
Novi!!: Teodiceja i Kauzalnost · Vidi više »
Kreacionizam
Кreacionizam ili kreacijska teologija je vjerovanje da je vrhovno biće ili božanstvo kreiralo čovjeka, Zemlju i Svemir.
Novi!!: Teodiceja i Kreacionizam · Vidi više »
Logos
Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.
Novi!!: Teodiceja i Logos · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Teodiceja i Metafizika · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Teodiceja i Moral · Vidi više »
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Novi!!: Teodiceja i Ontologija · Vidi više »
Organ
srca slezene. glave Organ (lat. organum, "instrument", "alat") udruženje je tkiva koja imaju jednu ili više zajedničkih funkcija.
Novi!!: Teodiceja i Organ · Vidi više »
Panteizam
Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.
Novi!!: Teodiceja i Panteizam · Vidi više »
Paul Sabatier
'''Paul Sabatier''' Paul Sabatier (Carcassonne, 5. studenog 1854. – Toulouse, 14. kolovoza 1941.), francuski kemičar.
Novi!!: Teodiceja i Paul Sabatier · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Teodiceja i Platon · Vidi više »
Pozitivizam
Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.
Novi!!: Teodiceja i Pozitivizam · Vidi više »
Predodređenje
Predodređenje ili latinizam predestinacija (lat.praedestinatio) je učenje po kome su sva događanja unaprijed predodređena sudbinom ili Božjom voljom.
Novi!!: Teodiceja i Predodređenje · Vidi više »
Psiha (psihologija)
Pod pojmom psiha analitička psihologija smatra cjelinu svjesno-nesvjesnih sadržaja.
Novi!!: Teodiceja i Psiha (psihologija) · Vidi više »
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Novi!!: Teodiceja i Razum · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Teodiceja i René Descartes · Vidi više »
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Novi!!: Teodiceja i Spoznaja · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Teodiceja i Svemir · Vidi više »
Telos
Telos (od grčkog τέλος cilj, svrha) ili cilj je filozofski predmet proučavanja u teleologiji.
Novi!!: Teodiceja i Telos · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Teodiceja i Toma Akvinski · Vidi više »
Urođeno ponašanje
Urođeno ponašanje ili instinkt (iz.
Novi!!: Teodiceja i Urođeno ponašanje · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Teodiceja i Vjera · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Teodiceja i Zakon · Vidi više »
1710.
Bez opisa.
Novi!!: Teodiceja i 1710. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Filozofska teologija, Racionalna teologija, Theologia naturalis.
