Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Trava iva

Indeks Trava iva

Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum) je puzeći polugrm iz porodice usnača.

Sadržaj

  1. 32 odnosi: Aluminij, Želudac, Bakar, Biljke, Biokovo, Carl Linné, Cink, Cvijet, Dubačac, Dvosupnice, Kalcij, Kobalt, Krom, Latinski jezik, Magnezij, Mangan, Mavro Vetranović, Medićolike, Natrij, Nikal, Olovo (element), Ozren (planina u BiH), Sniježnica Konavoska, Stroncij, Svjetska baština, Tanko crijevo, Učka, UNESCO, Urin, Usnače (biljke), Vaskularne biljke, Velebit.

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Pogledaj Trava iva i Aluminij

Želudac

ljudskom probavnom sustavu, položaj želuca u tijelu. U anatomiji, želudac je organ koji služi za probavu hrane.

Pogledaj Trava iva i Želudac

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Pogledaj Trava iva i Bakar

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Pogledaj Trava iva i Biljke

Biokovo

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.

Pogledaj Trava iva i Biokovo

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Pogledaj Trava iva i Carl Linné

Cink

Cink je kemijski element 12.

Pogledaj Trava iva i Cink

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Pogledaj Trava iva i Cvijet

Dubačac

Dubačac (suhačica, zgriačica, dupčac; lat. Teucrium), biljni rod iz porodice medićevki (usnača (Lamiaceae) kojoj pripada preko 280 priznatih vrsta (bez hibrida) listopadnih i vazdazelenih trajnica, polugrmova i grmova raširenih po svim kontinentima. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta: Arduinov, grozdasti, obični, žuti, grmoliki, zeleni, pustenasti, lukovičasti i kaduljasti dubačac kao i najpoznatija vrsta trava iva.

Pogledaj Trava iva i Dubačac

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Pogledaj Trava iva i Dvosupnice

Kalcij

Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.

Pogledaj Trava iva i Kalcij

Kobalt

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Pogledaj Trava iva i Kobalt

Krom

Krom (Cr) je otkrio 1791.

Pogledaj Trava iva i Krom

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Trava iva i Latinski jezik

Magnezij

Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

Pogledaj Trava iva i Magnezij

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Pogledaj Trava iva i Mangan

Mavro Vetranović

Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.

Pogledaj Trava iva i Mavro Vetranović

Medićolike

Medićolike (lat. Lamiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida, dikotiledonih cvjetnica s oko 24.000 vrsta u dvadesetak porodica.

Pogledaj Trava iva i Medićolike

Natrij

Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.

Pogledaj Trava iva i Natrij

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Pogledaj Trava iva i Nikal

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Pogledaj Trava iva i Olovo (element)

Ozren (planina u BiH)

Ozren je planina u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Trava iva i Ozren (planina u BiH)

Sniježnica Konavoska

Sniježnica Konavoska ili dubrovačka Sniježnica je najjužniji gorski greben Dinarskog gorja u Hrvatskoj.

Pogledaj Trava iva i Sniježnica Konavoska

Stroncij

Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.

Pogledaj Trava iva i Stroncij

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Pogledaj Trava iva i Svjetska baština

Tanko crijevo

ljudskom probavnom sustavu. Tanko crijevo je dio probavnog sustava.

Pogledaj Trava iva i Tanko crijevo

Učka

Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Trava iva i Učka

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Pogledaj Trava iva i UNESCO

Urin

uzorak urina Urin ili mokraća svijetložuta je tekućina kojom se iz organizma izlučuje većina štetnih tvari uz istovremeno rješavanje suvišne tekućine.

Pogledaj Trava iva i Urin

Usnače (biljke)

Usnatice (usnače, medićevke; Lamiaceae; takson Labiatae nije prihvaćen) biljna porodica iz reda Lamiales koja nosi ime po vijenčiću koji je građen u obliku gornje i donje usne.

Pogledaj Trava iva i Usnače (biljke)

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.

Pogledaj Trava iva i Vaskularne biljke

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.

Pogledaj Trava iva i Velebit

Također poznat kao Planinski dubačac, Teucrium montanum.