Sadržaj
67 odnosi: Aglutinativni jezici, Ainu (turski jezik), Altajski jezici, Aralsko-kaspijski jezici, Arapski jezik, Azerbajdžanski jezici, Azerski jezik, Čulimski jezik, Baškirski jezik, Balkanski gagauski turski (jezik), Bolgarski jezik, Dolganski jezik, Europa, Gagauski jezik, Hakaski jezik, Haladž (turkijski jezik), Horasanski turski, Huni, Ili turkijski (jezik), Istočnoturkijski jezici, Izumrli jezici, Jakutski jezik, Japanci, Jezične porodice i jezici, Jezik, Južnoaltajski jezik, Južnoazerbajdžanski jezik, Južnoturkijski jezici, Južnouzbečki jezik, Kaškajski jezik, Karačajsko-balkarski jezik, Karagaski jezik, Karaimski jezik, Karakalpački jezik, Kazaški jezik, Kina, Kineski jezik, Kirgiski jezik, Korejci, Krimčak, Krimskotatarski jezik, Kumanski jezik, Kumički jezik, Nogajski jezik, Oguzi, Pečeneški jezik, Perzijski jezik, Pontsko-kaspijski jezici, Ruski jezik, Salarski jezik, ... Proširite indeks (17 više) »
Aglutinativni jezici
Aglutinativni jezici oni su jezici u kojima se riječi formiraju kombiniranjem morfema.
Pogledaj Turkijski jezici i Aglutinativni jezici
Ainu (turski jezik)
Ainu jezik (abdal, aini, aynu; ISO 639-3: aib), jedan od sedam istočnoturkijskih jezika koji se govori na jugozapadu kineske autonomne regije Xinjiang u okruzima Hetian, Luopu, Moyu, Shache, Yingjisha i Shulekuche, i u selima Hanalik i Paynap i kod Hobana u selu Gewoz.
Pogledaj Turkijski jezici i Ainu (turski jezik)
Altajski jezici
Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.
Pogledaj Turkijski jezici i Altajski jezici
Aralsko-kaspijski jezici
Aralsko-kaspijski jezici, podskupina zapadnoturkijskih jezika raširenih na prostoru današnjeg Uzbekistana, Kazahstana, Kirgistana i europskog dijela Rusije.
Pogledaj Turkijski jezici i Aralsko-kaspijski jezici
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Turkijski jezici i Arapski jezik
Azerbajdžanski jezici
Azerbajdžanski jezici, podskupina južnoturkijskih jezika koji se govore u Azerbajdžanu i Iranu.
Pogledaj Turkijski jezici i Azerbajdžanski jezici
Azerski jezik
Azerbajdžanski jezik. Azerski jezik (azerbajdžanski jezik; ISO 639-3: aze; ISO 639-3: azb), makrojezik kojemu pripadaju sjevernoazerski iz Azerbajdžana i južnoazerski iz Irana.
Pogledaj Turkijski jezici i Azerski jezik
Čulimski jezik
Čulimski jezik, (ISO 639-3: clw; također znan kao čulimsko-turkijski, čulimsko-tatarski) jezik Čulimaca koji pripada uralskoj podskupini zapadnoturkijskih jezika.
Pogledaj Turkijski jezici i Čulimski jezik
Baškirski jezik
Baškirski jezik (baškortski -; ISO 639-3: bak), zapadnoturkijski jezik kojim se govori između rijeke Volge i planine Ural u Ruskoj Federaciji, Baškortostan.
Pogledaj Turkijski jezici i Baškirski jezik
Balkanski gagauski turski (jezik)
Balkanski gagauski turski jezik (ISO 639-3: bgx), jezik turskih Juruka kojim govori 327 000 ljudi (Johnstone 1993.) u Turskoj i 4000 u Sjevernoj Makedoniji (područje Kumanova).
Pogledaj Turkijski jezici i Balkanski gagauski turski (jezik)
Bolgarski jezik
Bolgarski jezik (protobugarski, ISO 639-3: xbo; također i Bolğar), je bio jezik Protobugara.
Pogledaj Turkijski jezici i Bolgarski jezik
Dolganski jezik
Dolganski jezik (ISO 639-3: dlg), jedan od sjevernoturkijskih jezika, altajska porodica, kojim govori 4870 ljudi od 7261 (popis stanovništva Rusije iz 2002.) etničkih Dolgana na području ruske republike Sahe ili Jakutije.
Pogledaj Turkijski jezici i Dolganski jezik
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Turkijski jezici i Europa
Gagauski jezik
Gagauski jezik (ISO 639-3: gag; Gagauz dili) jezik je južne turkijske grane altajskih jezika kojim govore Gagauzi.
Pogledaj Turkijski jezici i Gagauski jezik
Hakaski jezik
Hakaski jezik (ISO 639-3: kjh; abakanski tatarski), jedan od sjevernoturkijskih jezika kojim se služe Hakasi ili Abakanski Tatari, narod u Hakasiji, te u Tuvi i susjednoj Kini.
Pogledaj Turkijski jezici i Hakaski jezik
Haladž (turkijski jezik)
Haladž turkijski jezik (khalaj; ISO 639-3), altajski jezik južnoturkijske skupine koji se govori u Iranu sjeveroistočni od grada Arāk.
Pogledaj Turkijski jezici i Haladž (turkijski jezik)
Horasanski turski
Horasanski turski jezik (quchani, kučanski; ISO 639-3: kmz), turski jezik južnoturkijske skupine, kojim govori 400 000 ljudi (1977 G. Doerfer) na sjeveru pokrajine Horasan u Iranu, sjeverozapadno od Mašhada.
Pogledaj Turkijski jezici i Horasanski turski
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Pogledaj Turkijski jezici i Huni
Ili turkijski (jezik)
Ili turkijski jezik (ISO 639-3: ili), istočnoturkijski jezik kojim još govori svega oko 120 ljudi u Kini (1980 R. Hahn), u autonomnoj provinciji Xinjiang Uygur, u dolini Ili kod Kuldje.
Pogledaj Turkijski jezici i Ili turkijski (jezik)
Istočnoturkijski jezici
Istočnoturkijski jezici ili karlučki jezici, jedan od glavnih ogranaka turkijskih jezika raširenih na područjima Kine, Turkmenistana, Uzbekistana i Afganistana, te još nekih zemalja.
Pogledaj Turkijski jezici i Istočnoturkijski jezici
Izumrli jezici
Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.
Pogledaj Turkijski jezici i Izumrli jezici
Jakutski jezik
Jakutski jezik (saha; SO 639-3: sah; ili saha) je jezik kojim govori oko 363 000 (1993 UBS) ljudi u Sibiru, Saha ili Jakutija, Rusija.
Pogledaj Turkijski jezici i Jakutski jezik
Japanci
Jimmu Tenno, u japanskom mitu prvi je car i utemeljitelj dinastije. Japanci su narod nastanjen u Japanu na sjeverno-pacifičkim otocima Honshu, Hokkaido, Kyushu i Shikoku.
Pogledaj Turkijski jezici i Japanci
Jezične porodice i jezici
Ovdje je popis jezičnih porodica i jezika u njima.
Pogledaj Turkijski jezici i Jezične porodice i jezici
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Turkijski jezici i Jezik
Južnoaltajski jezik
Južnoaltajski jezik (altajski, ojrotski; oirot, oyrot; ISO 639-3: alt), sjevernoturkijski jezik, altajska porodica, kojim govori 20 000 ljudi (1993 J. Janhunen) u Gornjoaltajskoj AO blizu granice Mongolije i Kine, Rusija.
Pogledaj Turkijski jezici i Južnoaltajski jezik
Južnoazerbajdžanski jezik
Južnoazerbajdžanski jezik (ISO 639-3: azb; torki), turkijski jezik kojim danas govori preko 12 milijuna ljudi u Iranu, Iraku, Afganistanu, Turskoj i Siriji.
Pogledaj Turkijski jezici i Južnoazerbajdžanski jezik
Južnoturkijski jezici
Južnoturkijski jezici ili oguski jezici, altajska su skupina turkijskih jezika koji se govore na područjima Turske, Ukrajine, Turkmenistana, Azerbajdžana, Moldove, Kine i Irana.
Pogledaj Turkijski jezici i Južnoturkijski jezici
Južnouzbečki jezik
Južnouzbečki jezik (ISO 639-3: uzs), jedan od istočnoturkijskih jezika, kojim govori 1 400 000 ljudi Afganistanu (WA 1991), provincija Fariab, te u azijskom dijelu Turske u provincijama Hatay, Gaziantep i Urfa 1 980 (1982), gdje su došli kao izbjegllice iz Afganistana.
Pogledaj Turkijski jezici i Južnouzbečki jezik
Kaškajski jezik
Kaškajski jezik (kashkay; kashkai, qashqai, qashqa’i, qashqay; ISO 639-3: qxq), altajski jezik južnoturkijske skupine kojim govori 923 000 pripadnika (2014) etničke grupe Kašgajaca na jugozapadu Irana.
Pogledaj Turkijski jezici i Kaškajski jezik
Karačajsko-balkarski jezik
Karačajsko-balkarski jezik (balkarski, karačajski; karacaylar, karachai, karachaitsy, karachay, karachay-balkar, karachayla; ISO 639-3: krc), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori 85 000 Balkaraca (balkarski dijalekt) u Kabardino-Balkariji i 156 000 Karačajevaca u Karačajevo-Čerkeziji, Rusija.
Pogledaj Turkijski jezici i Karačajsko-balkarski jezik
Karagaski jezik
Karagaski jezik (ISO 639-3: kim; tofalarski jezik), jezik Karagasa ili Tofalara kojm kojim govori još svega 28 ljudi (2001) od 730 etničkih Tofalara (1989 popis) u području Irkutska u Sibiru, Rusija.
Pogledaj Turkijski jezici i Karagaski jezik
Karaimski jezik
Karaimski jezik (turski karaitski, karaitski; ISO 639-3: kdr), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori nešto preko 1 000 ljudi (2006 A. Goraianov) na području poluotoka Krima u Ukrajini.
Pogledaj Turkijski jezici i Karaimski jezik
Karakalpački jezik
Karakalpački jezik (karaklobuk, klobouki, tchorny; ISO 639-3: kaa), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, koji se govori na području Uzbekistana duž donjeg toka rijeke Amu-Darje i južno od Aralskog jezera (407 000; 1993. UBS), i u Afganistanu (2000), sjeverno od Džalalabada i južno od Mazar-e Šarifa.
Pogledaj Turkijski jezici i Karakalpački jezik
Kazaški jezik
Kazaški jezik ili kazahski jezik (kazakh, kaisak, kazak, kosach, qazaq; ISO 639-3: kaz), altajski jezik zapadne skupine turkijskih jezika, kojim govori preko osam milijuna ljudi u nekoliko azijskih zemalja, poglavito u Kazahstanu (5 290 000; popis 1979.), a ostali u Kini (1 250 000; popis 2000.), Uzbekistanu (808 000), Mongoliji (182 000; Johnstone and Mandryk 2001), Iranu (3 000; 1982), Afganistanu (2 000; 2000), 600 u Turskoj, u provincijama Kayseri, Manisa (grad Salihli) i gradu Istanbulu.
Pogledaj Turkijski jezici i Kazaški jezik
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Pogledaj Turkijski jezici i Kina
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Pogledaj Turkijski jezici i Kineski jezik
Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2 800 000 ljudi, većina u Kirgistanu (2 450 000; 1993 UBS); 160 000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1 140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000).
Pogledaj Turkijski jezici i Kirgiski jezik
Korejci
Tradicionalna korejska odjeća Korejci su narod koji pripada istočnoj Aziji s oko 71 milijuna stanovnika (postoje i navodi koji barataju s bitno većim brojem pripadnika) prije svega u Koreji, gdje čine 79.8% ukupnog stanovništva.
Pogledaj Turkijski jezici i Korejci
Krimčak
Krimčak (judeokrimski tatarski, krimčački; ISO 639-3: jct), jezik judaističkih karaita kojim govori nepoznat broj osoba na ukrajinskom poluotoku Krimu.
Pogledaj Turkijski jezici i Krimčak
Krimskotatarski jezik
Krimskotatarski (krimski) jezik (ISO 639-3: crh Qırımtatar tili, Къырымтатар тили; Qırım tili, Къырым тили), narodni jezik Krimskih Tatara, koji se govori na području Krima u Ukrajini i nekim drugim zemljama; ukupno 483 990 govornika.
Pogledaj Turkijski jezici i Krimskotatarski jezik
Kumanski jezik
Kumanski jezik (ISO 639-3: qwm) je turkijski jezik pontsko-kaspijske skupine zapadnoturkijskih jezika.
Pogledaj Turkijski jezici i Kumanski jezik
Kumički jezik
Kumički jezik (kumuk, kumuklar, kumyki; ISO 639-3: kum), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori 422 000 ljudi u Rusiji (2002 popis) i nekoliko sela na azijskom dijelu Turske.
Pogledaj Turkijski jezici i Kumički jezik
Nogajski jezik
Nogajski jezik (ISO 639-3: nog), jezik malenog turskog naroda Nogajaca, koji žive u europskom dijelu Rusije na sjeveru Kavkaza.
Pogledaj Turkijski jezici i Nogajski jezik
Oguzi
Oguz Turci ili Turci Uzi (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao Ghuzz, Guozz, Kuz, Oğuz, Okuz, Oufoi, Ouz, Ouzoi, Torks, Uğuz i Uz) bili su skupina nomadskih turkijskih plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze.
Pogledaj Turkijski jezici i Oguzi
Pečeneški jezik
Pečeneški jezik (ISO 639-3: xpc) je izumrli turkijski jezik uže pontsko-kaspijske skupine, koji se od 7-12 stoljeća govorio u južnoj Rusiji i Mađarskoj.
Pogledaj Turkijski jezici i Pečeneški jezik
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Pogledaj Turkijski jezici i Perzijski jezik
Pontsko-kaspijski jezici
Pontsko-kaspijski jezici, jedna od tri podskupine zapadnoturkijskih jezika raširenih na zapadnom dijelu Rusije i Ukrajini.
Pogledaj Turkijski jezici i Pontsko-kaspijski jezici
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Turkijski jezici i Ruski jezik
Salarski jezik
Salarski jezik (sala; ISO 639-3: slr), altajski jezik južnoturkijske skupine.
Pogledaj Turkijski jezici i Salarski jezik
Salchuq (jezik)
Salchuq jezik (ISO 639-3: slq), jedan od pet azerbajdžanskih jezika, južnoturkijska skupina, kojim govori nepoznat broj osoba u Iranu.
Pogledaj Turkijski jezici i Salchuq (jezik)
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Pogledaj Turkijski jezici i Sibir
Sjevernoaltajski jezik
Sjevernoaltajski jezik (ISO 639-3: atv), jezik sjevernoturkijske skupine, altajske porodice jezika, kojim govori preko 1 500 ljudi iz plemena Tubalari, Čelkani i Kumandinci.
Pogledaj Turkijski jezici i Sjevernoaltajski jezik
Sjevernoazerbajdžanski jezik
Sjevernoazerbajdžanski jezik (ISO 639-3: azj), jedan od pet jezika azerbajdžanske poskupine južnoturkijskih jezika kojim govori 7 473 000 ljudi.
Pogledaj Turkijski jezici i Sjevernoazerbajdžanski jezik
Sjevernoturkijski jezici
Sjevernoturkijski jezici ili sibirski turkijski jezici, skupina od osam turkijskih jezika koji se govore na azijskom dijelu Ruske Federacije i nekim susjednim zemljama (Kina i Mongolija).
Pogledaj Turkijski jezici i Sjevernoturkijski jezici
Sjevernouzbečki jezik
Sjevernouzbečki jezik (ISO 639-3: uzn; özbek), altajski jezik istočnoturkijske skupine kojim govori 18 817 600.
Pogledaj Turkijski jezici i Sjevernouzbečki jezik
Tatarski jezik
Tatarski jezik (ISO 639-3: tat), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6 496 600 ljudi na području Rusije (5 350 000; 2002.), Kine (800; 1999.) i Istanbula u Turskoj.
Pogledaj Turkijski jezici i Tatarski jezik
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Pogledaj Turkijski jezici i Turkijski narodi
Turkmenski jezik
Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu.
Pogledaj Turkijski jezici i Turkmenski jezik
Turski jezici
Turski jezici, podskupina južnoturkijskih jezika, šire turkijske skupine, koji se govore na području Anatolije i nekih susjednih zemalja.
Pogledaj Turkijski jezici i Turski jezici
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Turkijski jezici i Turski jezik
Tuvanski jezik
Tuvinski jezik (tuvanski; ISO 639-3: tyv; na tuvanskom: тыва дыл (tyva dyl)), također poznat i kao tuvinski jezik, je jedan od turkijskih jezika.
Pogledaj Turkijski jezici i Tuvanski jezik
Ujgurski jezik
Ujgurski jezik (ISO 639-3: uig; uighuir, uighur, uiguir, uigur, uygur, weiwuer, wiga), jezik istočnoturkijske skupine altajskih jezika, kojim govori oko 8 788 690 ljudi u Kini, Kazahstanu, Afganistanu (3 000), Mongoliji 1 000 (1982).
Pogledaj Turkijski jezici i Ujgurski jezik
Uralski zapadnoturkijski jezici
Uralski zapadnoturkijski jezici, podskupina zapadnoturkijskih jezika raširenih na području Ruske Federacije, osobito u Baškortostanu (Baškirija) i Tatarstanu, te nešto po susjednim državama.
Pogledaj Turkijski jezici i Uralski zapadnoturkijski jezici
Urumski jezik
Urumski jezik (ISO 639-3: uum), jezik posebne istoimene turkijske skupine kojim govore Urumi ili Grko-Tatari, narod mogućeg tatarskog porijekla koji su s Krima preseljeni u Ukrajinu, i jezik im je srodan krimskom tatarskom.
Pogledaj Turkijski jezici i Urumski jezik
Uzbečki jezik
right Uzbečki jezik (uzb. O'zbek tili/Ўзбек тили, O'zbekcha/Ўзбекча, أۇزبېك) najrasprostranjeniji je turkijski jezik u srednjoj Aziji.
Pogledaj Turkijski jezici i Uzbečki jezik
Zapadnoturkijski jezici
Zapadnoturkijski jezici ili kipčački jezici, skupina altajskih jezika uže turkijske skupine koji se govore na područjima Rusije, Ukrajine, Kirgistana, Kazahstana, Uzbekistana, i još nekih država.
Pogledaj Turkijski jezici i Zapadnoturkijski jezici