Brže od pregledniku!
50 odnosi: Atletika, Švedska, Belgija, Etiopija, Finska, Francuska, II. Olimpijske igre – Pariz 1900., III. Olimpijske igre – St. Louis 1904., Italija, IV. Olimpijske igre – London 1908., IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Kanada, Kenija, Mađarska, Maroko, Minuta, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Norveška, Olimpijske igre, Paavo Nurmi, Poljska, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Tanzanija, Ujedinjeno Kraljevstvo, V. Olimpijske igre – Stockholm 1912., VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920., VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., Ville Ritola, X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932., XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XIV. Olimpijske igre – London 1948., XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., XX. Olimpijske igre – München 1972., XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016..
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Atletika · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Švedska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Belgija · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Etiopija · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Francuska · Vidi više »
II. Olimpijske igre – Pariz 1900.
II.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i II. Olimpijske igre – Pariz 1900. · Vidi više »
III. Olimpijske igre – St. Louis 1904.
III.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i III. Olimpijske igre – St. Louis 1904. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Italija · Vidi više »
IV. Olimpijske igre – London 1908.
IV.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i IV. Olimpijske igre – London 1908. · Vidi više »
IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.
IX.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Kanada · Vidi više »
Kenija
Kenija je država u istočnoj Africi.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Kenija · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Mađarska · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Maroko · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Minuta · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Norveška · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Olimpijske igre · Vidi više »
Paavo Nurmi
Paavo Johannes Nurmi, (Turku, 13. lipnja 1897. – Helsinki, 2. listopada 1973.), finski atletičar, ostao je poznat u povijesti sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Paavo Nurmi · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Poljska · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tanzanija
Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Tanzanija · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.
V.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i V. Olimpijske igre – Stockholm 1912. · Vidi više »
VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.
VII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920. · Vidi više »
VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.
VIII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »
Ville Ritola
Ville Ritola (punim imenom: Vilho ("Ville") Eino Ritola) (Peräseinäjoki, 18. siječnja 1896. – Helsinki, 24. travnja 1982.) - finski atletičar, dugoprugaš i srednjeprugaš, pet puta olimpijski pobjednik.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i Ville Ritola · Vidi više »
X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.
X.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932. · Vidi više »
XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.
XI.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »
XIV. Olimpijske igre – London 1948.
XIV.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »
XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.
XIX.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »
XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.
XV.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »
XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.
XVI.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »
XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.
XVII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »
XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.
XVIII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »
XX. Olimpijske igre – München 1972.
XX.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »
XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.
XXI.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »
XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.
XXII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »
XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.
Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »
XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.
XXIV.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.
XXIX.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »
XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.
XXV.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.
XXVII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.
XXVIII.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.
Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.
Novi!!: Utrka na 3000 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Osvajači olimpijskih medalja u atletici, muški, 3000 m prepone.
