Sadržaj
29 odnosi: Almoravidi, Aragonija, Arapi, Španjolska, Španjolske autonomne zajednice, Španjolske pokrajine, Španjolski građanski rat, Baleari, Barcelona, Benedikt XVI., Francisco Franco, Jakov I. Aragonski, Latinski jezik, Llotja de la Seda, Luka, Mauri, Napoleon Bonaparte, Poljoprivreda, Promet, Rat za španjolsku baštinu, Rodrigo Díaz de Vivar, Santiago Calatrava, Sredozemno more, Sveti gral, Tarakonska Hispanija, UNESCO, Valencijska Zajednica, Valencijsko narječje, Zapadni Goti.
- Rimski arheološki lokaliteti u Španjolskoj
Almoravidi
Područje almoravidskog carstva Almoravidi ili Murabiti (arapski: المرابطون — al-Murabitun, jednina: مرابط — Murabit) su berberska i maursko-španjolska dinastija podrijetlom iz Sahare.
Pogledaj Valencia i Almoravidi
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Pogledaj Valencia i Aragonija
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Valencia i Arapi
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Valencia i Španjolska
Španjolske autonomne zajednice
Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.
Pogledaj Valencia i Španjolske autonomne zajednice
Španjolske pokrajine
Karta španjolskih provincija Pokrajina (španj. provincia: pokrajina, provincija) španjolska je teritorijalna jedinica, koja je predviđena Ustavom Španjolske iz 1978.
Pogledaj Valencia i Španjolske pokrajine
Španjolski građanski rat
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.
Pogledaj Valencia i Španjolski građanski rat
Baleari
Balearski otoci, također Baleari (špa. Islas Baleares ili Baleares, kat. Illes Balears ili Balears) su španjolska autonomna zajednica sastavljena od otoka istoimenog otočja u Sredozemnom moru, koji se nalaze nasuprot istočnoj obali Pirenejskog poluotoka.
Pogledaj Valencia i Baleari
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Pogledaj Valencia i Barcelona
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Pogledaj Valencia i Benedikt XVI.
Francisco Franco
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.
Pogledaj Valencia i Francisco Franco
Jakov I. Aragonski
Jakov Osvajač Jakov I. Aragonski (katalonski: Jaume d'Aragó; španjolski: Jaime I de Aragón) poznat i kao Jakov Osvajač, rođen je u Montpellieru 2. veljače 1208. godine, a umro u Valenciji 27. srpnja 1276. godine.
Pogledaj Valencia i Jakov I. Aragonski
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Valencia i Latinski jezik
Llotja de la Seda
Llotja de la Seda, katalonski za "Loža svile", (španjolski: Lonja de la Seda) je gotička svjetovna građevina u Valenciji koja pokriva više od 2.000 m², i glavna je turistička atrakcija grada.
Pogledaj Valencia i Llotja de la Seda
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Pogledaj Valencia i Luka
Mauri
Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.
Pogledaj Valencia i Mauri
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Valencia i Napoleon Bonaparte
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Valencia i Poljoprivreda
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Pogledaj Valencia i Promet
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Pogledaj Valencia i Rat za španjolsku baštinu
Rodrigo Díaz de Vivar
Spomenik El Cidu u Burgosu Rodrigo Díaz de Vivar je rođen u malom mjestu Vivar del Cid kod Burgosa između 1043. i 1047. godine, a umro je 10. srpnja 1099. u Valenciji.
Pogledaj Valencia i Rodrigo Díaz de Vivar
Santiago Calatrava
Santiago Calatrava Valls (28. srpnja 1951.) je međunarodno priznat i i nagrađivan arhitekt, kipar i inženjer iz Valencije, Španjolske.
Pogledaj Valencia i Santiago Calatrava
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Valencia i Sredozemno more
Sveti gral
Isus na Posljednjoj večeri. Na stolu je kalež, koji se smatra svetim gralom. Sveti gral (lat. Lapsit exillis) je sveti predmet koji se spominje u literaturi i kršćanskoj tradiciji.
Pogledaj Valencia i Sveti gral
Tarakonska Hispanija
Iberijski poluotok oko godine 300. pri čemu je carska provincija Hispania Tarraconensis (današnja sjeverna/centralna/istočna Španjolska) prikazana zeleno Dijeceza Hispanija Hispanija nakon Dioklecijanovih reformi Tarakonska Hispanija (lat. Hispania Tarraconensis) je bila jedna od triju rimskih provincija u Hispaniji.
Pogledaj Valencia i Tarakonska Hispanija
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Valencia i UNESCO
Valencijska Zajednica
Valencijska Zajednica (špa. Comunidad Valenciana, val. Comunitat Valenciana) je španjolska autonomna zajednica smještena na istoku Pirenejskog poluotoka, na obali Sredozemnog mora.
Pogledaj Valencia i Valencijska Zajednica
Valencijsko narječje
Valencijski jezik (katalanski: valencià), dijalekt katalonskog jezika koji je prema Statutu autonomije iz 1982. godine, uz španjolski službeni jezik u Valencijskoj Zajednici, španjolskoj autonomnoj zajednici smještenoj na istoku Pirenejskog poluotoka na obali Sredozmenog mora.
Pogledaj Valencia i Valencijsko narječje
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Pogledaj Valencia i Zapadni Goti
Vidi također
Rimski arheološki lokaliteti u Španjolskoj
- Abdera (Španjolska)
- Alcalá de Henares
- Alicante (grad)
- Barcelona
- Cádiz (grad)
- Huelva (grad)
- Huesca
- Las Médulas
- Málaga
- Pamplona
- Sevilla
- Tarragona
- Toledo
- Valencia
- Zamora (grad)
Također poznat kao Valencia (grad), Valencija.