Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Valencia

Indeks Valencia

Valencia (španjolski Valencia, valencijski València) je grad u Španjolskoj.

29 odnosi: Almoravidi, Aragonija, Arapi, Španjolska, Španjolske autonomne zajednice, Španjolske pokrajine, Španjolski građanski rat, Baleari, Barcelona, Benedikt XVI., Francisco Franco, Jakov I. Aragonski, Latinski jezik, Llotja de la Seda, Luka, Mauri, Napoleon Bonaparte, Poljoprivreda, Promet, Rat za španjolsku baštinu, Rodrigo Díaz de Vivar, Santiago Calatrava, Sredozemno more, Sveti gral, Tarakonska Hispanija, UNESCO, Valencijska Zajednica, Valencijsko narječje, Zapadni Goti.

Almoravidi

Područje almoravidskog carstva Almoravidi ili Murabiti (arapski: المرابطون — al-Murabitun, jednina: مرابط — Murabit) su berberska i maursko-španjolska dinastija podrijetlom iz Sahare.

Novi!!: Valencia i Almoravidi · Vidi više »

Aragonija

Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.

Novi!!: Valencia i Aragonija · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Valencia i Arapi · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Valencia i Španjolska · Vidi više »

Španjolske autonomne zajednice

Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.

Novi!!: Valencia i Španjolske autonomne zajednice · Vidi više »

Španjolske pokrajine

Karta španjolskih provincija Pokrajina (španj. provincia: pokrajina, provincija) španjolska je teritorijalna jedinica, koja je predviđena Ustavom Španjolske iz 1978.

Novi!!: Valencia i Španjolske pokrajine · Vidi više »

Španjolski građanski rat

Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.

Novi!!: Valencia i Španjolski građanski rat · Vidi više »

Baleari

Balearski otoci, također Baleari (špa. Islas Baleares ili Baleares, kat. Illes Balears ili Balears) su španjolska autonomna zajednica sastavljena od otoka istoimenog otočja u Sredozemnom moru, koji se nalaze nasuprot istočnoj obali Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Valencia i Baleari · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Valencia i Barcelona · Vidi više »

Benedikt XVI.

Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.

Novi!!: Valencia i Benedikt XVI. · Vidi više »

Francisco Franco

Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.

Novi!!: Valencia i Francisco Franco · Vidi više »

Jakov I. Aragonski

Jakov Osvajač Jakov I. Aragonski (katalonski: Jaume d'Aragó; španjolski: Jaime I de Aragón) poznat i kao Jakov Osvajač, rođen je u Montpellieru 2. veljače 1208. godine, a umro u Valenciji 27. srpnja 1276. godine.

Novi!!: Valencia i Jakov I. Aragonski · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Valencia i Latinski jezik · Vidi više »

Llotja de la Seda

Llotja de la Seda, katalonski za "Loža svile", (španjolski: Lonja de la Seda) je gotička svjetovna građevina u Valenciji koja pokriva više od 2.000 m², i glavna je turistička atrakcija grada.

Novi!!: Valencia i Llotja de la Seda · Vidi više »

Luka

Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.

Novi!!: Valencia i Luka · Vidi više »

Mauri

Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.

Novi!!: Valencia i Mauri · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Valencia i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Valencia i Poljoprivreda · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Valencia i Promet · Vidi više »

Rat za španjolsku baštinu

Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.

Novi!!: Valencia i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »

Rodrigo Díaz de Vivar

Spomenik El Cidu u Burgosu Rodrigo Díaz de Vivar je rođen u malom mjestu Vivar del Cid kod Burgosa između 1043. i 1047. godine, a umro je 10. srpnja 1099. u Valenciji.

Novi!!: Valencia i Rodrigo Díaz de Vivar · Vidi više »

Santiago Calatrava

Santiago Calatrava Valls (28. srpnja 1951.) je međunarodno priznat i i nagrađivan arhitekt, kipar i inženjer iz Valencije, Španjolske.

Novi!!: Valencia i Santiago Calatrava · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Valencia i Sredozemno more · Vidi više »

Sveti gral

Isus na Posljednjoj večeri. Na stolu je kalež, koji se smatra svetim gralom. Sveti gral (lat. Lapsit exillis) je sveti predmet koji se spominje u literaturi i kršćanskoj tradiciji.

Novi!!: Valencia i Sveti gral · Vidi više »

Tarakonska Hispanija

Iberijski poluotok oko godine 300. pri čemu je carska provincija Hispania Tarraconensis (današnja sjeverna/centralna/istočna Španjolska) prikazana zeleno Dijeceza Hispanija Hispanija nakon Dioklecijanovih reformi Tarakonska Hispanija (lat. Hispania Tarraconensis) je bila jedna od triju rimskih provincija u Hispaniji.

Novi!!: Valencia i Tarakonska Hispanija · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Valencia i UNESCO · Vidi više »

Valencijska Zajednica

Valencijska Zajednica (špa. Comunidad Valenciana, val. Comunitat Valenciana) je španjolska autonomna zajednica smještena na istoku Pirenejskog poluotoka, na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Valencia i Valencijska Zajednica · Vidi više »

Valencijsko narječje

Valencijski jezik (katalanski: valencià), dijalekt katalonskog jezika koji je prema Statutu autonomije iz 1982. godine, uz španjolski službeni jezik u Valencijskoj Zajednici, španjolskoj autonomnoj zajednici smještenoj na istoku Pirenejskog poluotoka na obali Sredozmenog mora.

Novi!!: Valencia i Valencijsko narječje · Vidi više »

Zapadni Goti

Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).

Novi!!: Valencia i Zapadni Goti · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Valencia (grad), Valencija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »