Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vanjska politika Japana

Indeks Vanjska politika Japana

Zajednička vojna vježba SAD-a, Japana i Indije. Vanjska politika Japana u nadležnosti je Ministarstva vanjskih poslova Japana.

17 odnosi: Drugi svjetski rat, Golanska visoravan, Hrvatsko-japanski odnosi, Indijski ocean, Infrastruktura, Irak, Istočni Timor, Japan, Japanci, Kambodža, Mir, Mozambik, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Ujedinjeni narodi, 11. rujna, 2001..

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Golanska visoravan

Čerkeza. Visoravan je okružena s 4 države: Libanon - Sirija - Jordan - Izrael. Golanska visoravan (arapski: هضبة الجولان Hadhbat al-Jaulan, hebrejski: רמת הגולן), ranije poznata kao Sirijska visoravan je plato na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Golanska visoravan · Vidi više »

Hrvatsko-japanski odnosi

50px Veleposlanstvo Hrvatske u Tokio Veleposlanstvo Japana u Zagrebu Hrvatsko-japanski odnosi (na japanskom jeziku 日本とクロアチアの関係) odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Japana.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

Indijski ocean

Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Indijski ocean · Vidi više »

Infrastruktura

Infrastruktura se tipično odnosi na tehničke strukture i sustave koji podržavaju društvo, kao npr.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Infrastruktura · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Irak · Vidi više »

Istočni Timor

Istočni Timor, odnosno službeno Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e i Demokratska Republika Timor-Leste, država je u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Istočni Timor · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Japan · Vidi više »

Japanci

Jimmu Tenno, u japanskom mitu prvi je car i utemeljitelj dinastije. Japanci su narod nastanjen u Japanu na sjeverno-pacifičkim otocima Honshu, Hokkaido, Kyushu i Shikoku.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Japanci · Vidi više »

Kambodža

Stupa u Phnom Penhu Kraljevina Kambodža je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugozapadu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora i Tihog oceana. Graniči na zapadu i sjeveru s Tajlandom, na sjeveru s Laosom te na istoku i jugu s Vijetnamom. Zastava Kambodže je jedina zastava na svijetu na kojoj se nalazi građevina (Angkor Wat).

Novi!!: Vanjska politika Japana i Kambodža · Vidi više »

Mir

Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Mir · Vidi više »

Mozambik

Mozambik je država na istočno-jugoistočnoj obali Afrike.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Mozambik · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Sovjetski Savez · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Vanjska politika Japana i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: Vanjska politika Japana i 11. rujna · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Vanjska politika Japana i 2001. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »