Brže od pregledniku!
69 odnosi: Aleksandar Aljehin, Amsterdam, Austrija, Šahovski velemajstor, Švicarska, Bobby Fischer (šahist), Boljšoj teatr, Boris Spaski, Budimpešta, Buenos Aires, Engleska, Glazba, Hag, Havana, José Raúl Capablanca, Kalifornija, Kopenhagen, Las Palmas de Gran Canaria, Mađarska, Max Euwe, Mihail Botvinik, Mihail Talj, Monte Carlo, Moskva, Nizozemska, Njemačka, Paul Keres, Ruski jezik, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Svjetska šahovska federacija, Svjetsko prvenstvo u šahu, Tigran Petrosjan, Zagreb, Zürich, 1921., 1938., 1940., 1941., 1942., 1944., 1945., 1946., 1948., 1949., 1950., 1953., 1954., 1955., 1956., ..., 1959., 1960., 1963., 1965., 1968., 1969., 1971., 1975., 1976., 1978., 1981., 1982., 1983., 1984., 1991., 1997., 2010., 24. ožujka, 27. ožujka. Proširite indeks (19 više) »
Aleksandar Aljehin
Aleksandar Aleksandrovič Aljehin (rus. Алекса́ндр Алекса́ндрович Але́хин) (31. listopada 1892., – 24. ožujka 1946., Estoril) bio je rusko-francuski šahist i četvrti po redu svjetski šahovski prvak.
Novi!!: Vasilij Smislov i Aleksandar Aljehin · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Vasilij Smislov i Amsterdam · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vasilij Smislov i Austrija · Vidi više »
Šahovski velemajstor
U šahu je velemajstor naslov koji se dodjeljuje najuspješnijim šahistima.
Novi!!: Vasilij Smislov i Šahovski velemajstor · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Vasilij Smislov i Švicarska · Vidi više »
Bobby Fischer (šahist)
Robert Fischer Robert James "Bobby" Fischer (Chicago, 9. ožujka 1943. – Reykjavík, 17. siječnja 2008.), američki šahist.
Novi!!: Vasilij Smislov i Bobby Fischer (šahist) · Vidi više »
Boljšoj teatr
Kazalište Boljšoj Boljšoj teatr (rus Большой театр.
Novi!!: Vasilij Smislov i Boljšoj teatr · Vidi više »
Boris Spaski
Boris Spaski Boris Vasiljevič Spaski (rus. Бори́с Васи́льевич Спа́сский), (Lenjingrad (današnji Sankt Peterburg), 30. siječnja 1937.), sovjetski/ruski velemajstor i svjetski šahovski prvak.
Novi!!: Vasilij Smislov i Boris Spaski · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Vasilij Smislov i Budimpešta · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: Vasilij Smislov i Buenos Aires · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Vasilij Smislov i Engleska · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Vasilij Smislov i Glazba · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Vasilij Smislov i Hag · Vidi više »
Havana
Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.
Novi!!: Vasilij Smislov i Havana · Vidi više »
José Raúl Capablanca
José Raúl Capablanca y Graupera (Havana, 19. studenog 1888. – New York, 8. ožujka 1942.), kubanski šahist i treći svjetski šahovski prvak poznat po brzini igre i izvrsnoj vještini u završnici.
Novi!!: Vasilij Smislov i José Raúl Capablanca · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Vasilij Smislov i Kalifornija · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Vasilij Smislov i Kopenhagen · Vidi više »
Las Palmas de Gran Canaria
'''Las Palmas de Gran Canaria''' - park San TelmoLas Palmas de Gran Canaria je španjolski grad, glavni grad Gran Canarije, trećeg najvećeg otoka u sastavu otočne skupine Kanara u Atlantskom oceanu, 210 kilometera ispred sjeverozapadne obale Afrike.
Novi!!: Vasilij Smislov i Las Palmas de Gran Canaria · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Vasilij Smislov i Mađarska · Vidi više »
Max Euwe
Machgielis (Max) Euwe (Watergraafsmeer, Nizozemska, 20. lipnja 1901. – Amsterdam 26. studenog 1981.), nizozemski matematičar, velemajstor, peti svjetski šahovski prvak i treći predsjednik FIDE.
Novi!!: Vasilij Smislov i Max Euwe · Vidi više »
Mihail Botvinik
Botvinik i Lasker (1936.) Mihail Mojsejevič Botvinik (rus. Михаи́л Моисе́евич Ботви́нник) (Kuokkala, Veliko Finsko Vojvodstvo (tada dio Ruskog Carstva), 17. kolovoza 1911. - Moskva, 5. svibnja 1995.), sovjetski/ruski velemajstor i dugogodišnji svjetski šahovski prvak židovskog podrijetla.
Novi!!: Vasilij Smislov i Mihail Botvinik · Vidi više »
Mihail Talj
1960. godine Mihail Nehemjevič Talj (rus. Михаил Нехемьевич Таль) (Riga, 9. studenoga 1936. - Moskva, 27. lipnja 1992.), izvorno latvijski: Mihails Tāls, bio je sovjetski latvijski šahist, velemajstor i osmi šahovski prvak svijeta.
Novi!!: Vasilij Smislov i Mihail Talj · Vidi više »
Monte Carlo
Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.
Novi!!: Vasilij Smislov i Monte Carlo · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Vasilij Smislov i Moskva · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Vasilij Smislov i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Vasilij Smislov i Njemačka · Vidi više »
Paul Keres
Paul Keres (Narva, 7. siječnja 1916. — Helsinki, 5. lipnja 1975.) bio je estonski i sovjetski šahist.
Novi!!: Vasilij Smislov i Paul Keres · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Vasilij Smislov i Ruski jezik · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Vasilij Smislov i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Vasilij Smislov i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svjetska šahovska federacija
Svjetska šahovska federacija (FIDE) (franc.: Fédération Internationale des Échecs, engl.: World Chess Federation) međunarodna je organizacija koja povezuje razne nacionalne šahovske saveze diljem svijeta.
Novi!!: Vasilij Smislov i Svjetska šahovska federacija · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u šahu
Svjetsko prvenstvo u šahu je natjecanje čiji pobjednik postaje svjetski šahovski prvak.
Novi!!: Vasilij Smislov i Svjetsko prvenstvo u šahu · Vidi više »
Tigran Petrosjan
Tigran Vartanovič Petrosjan (arm. Տիգրան Վարդանի Պետրոսյան, rus. Тигран Вартанович Петросян) (Tbilisi, 17. lipnja 1929. - Moskva, 13. kolovoza 1984.), sovjetski velemajstor i svjetski šahovski prvak.
Novi!!: Vasilij Smislov i Tigran Petrosjan · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vasilij Smislov i Zagreb · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Vasilij Smislov i Zürich · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1921. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1956. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1969. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1984. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1991. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vasilij Smislov i 1997. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Vasilij Smislov i 2010. · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Vasilij Smislov i 24. ožujka · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Vasilij Smislov i 27. ožujka · Vidi više »
