Brže od pregledniku!
52 odnosi: Željezo, Žitarice, Bakar, Barok, Bihać, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Ferid Džanić, Francuska revolucija, Francuske regije, Francuski departmani, Gljive, Grožđe, Hrvati, Hrvatska, Karlo VII., kralj Francuske, Kositar, Ligurija, Louise L. Lambrichs, Mirko Grmek, Okcitanski jezik, Olovo (element), Pireneji-Jug, Poljoprivreda, Prefektura, Pula, Raž, Rim, Sir, Srebro, Stoka, Vino, 1252., 1256., 13. SS oružana gorska divizija "Handschar", 1347., 1443., 15. stoljeće, 1628., 1643., 1684., 17. stoljeće, 1761., 1779., 1787., 1797., 1852., 1871., 1886., 1915., ..., 1943., 1958.. Proširite indeks (2 više) »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Željezo · Vidi više »
Žitarice
Polje kukuruza u Lihtenštajnu Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Žitarice · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Bakar · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Barok · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Bihać · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Ferid Džanić
Ferid Džanić (Bihać, 1918. – Villefranche-de-Rouergue, 17. rujna 1943.), kao član Komunističke partije Jugoslavije s još nekolicinom infiltratora je aktivno planirao pobunu protiv SS divizije Handžar, svoju šansu je pronašao u rujnu 1943.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Ferid Džanić · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuske regije
Francuske regije (francuska riječ je la région) ili pokrajine su najviše upravne i teritorijalne jedinice Francuske Republike kojima je procesom decentralizacije dodijeljeno pravo statusa pravnih osoba kao i sloboda samoupravljanja.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Francuske regije · Vidi više »
Francuski departmani
Francuski departmani (jednina: département, množina: départements) su upravne jedinice u Francuskoj.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Francuski departmani · Vidi više »
Gljive
Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Gljive · Vidi više »
Grožđe
Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Grožđe · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Hrvatska · Vidi više »
Karlo VII., kralj Francuske
Karlo VII. Pobjednik Karlo VII.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Karlo VII., kralj Francuske · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Kositar · Vidi više »
Ligurija
Ligurija je regija na sjeverozapadu Italije, treća najmanja talijanska regija.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Ligurija · Vidi više »
Louise L. Lambrichs
Louise L. Lambrichs (2. svibnja 1952.) je francuska novelistica i esejistica židovskog podrijetla.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Louise L. Lambrichs · Vidi više »
Mirko Grmek
Mirko Grmek (Krapina, 1924. – Pariz, 6. ožujka 2000.) bio je hrvatski i francuski akademik, znanstvenik i istaknuti povjesničar medicine.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Mirko Grmek · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Okcitanski jezik · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Olovo (element) · Vidi više »
Pireneji-Jug
Pireneji-Jug (fra. Midi-Pyrénées; oks. Miègjorn-Pirenèus; gas. Mieidia-Pirenèus) bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Pireneji-Jug · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Poljoprivreda · Vidi više »
Prefektura
Riječ prefektura (iz latinskog: præfectura), obično znači ured, poglavarstvo nekog određenog teritorija kojim upravlja prefekt.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Prefektura · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Pula · Vidi više »
Raž
Raž (lat. Secale), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae).
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Raž · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Rim · Vidi više »
Sir
Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Sir · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Srebro · Vidi više »
Stoka
Ženka koze sa svojim jednogodišnjim mladuncem Stoka u primarnim djelatnostima označava sve one životinje, odnosno sitnu (ovca i koza) i krupnu stoku (goveda i konji) koje se drže zbog uzgoja u svrhu dobivanja prehrambenih proizvoda i sirovina, a donedavno i za rad na imanjima.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Stoka · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i Vino · Vidi više »
1252.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1252. · Vidi više »
1256.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1256. · Vidi više »
13. SS oružana gorska divizija "Handschar"
13.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 13. SS oružana gorska divizija "Handschar" · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1347. · Vidi više »
1443.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1443. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 15. stoljeće · Vidi više »
1628.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1628. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1643. · Vidi više »
1684.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1684. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 17. stoljeće · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1761. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1779. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1787. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1797. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1852. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1871. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1886. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1915. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1943. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Villefranche-de-Rouergue i 1958. · Vidi više »
