Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Višnja

Indeks Višnja

Višnja (lat. Prunus cerasus) biljna vrsta iz roda Prunus.

23 odnosi: Amygdaloideae, Azija, Biljke, Carl Linné, Dalmacija, Dvosupnice, Europa, Grčka, Hrvatska, Latinski jezik, Maraska, Plod, Prunus, Rimljani, Ružolike, Ružovke, Sjemenjače, Tona, Trešnja, Turska, Voće, Zapad, 1971..

Amygdaloideae

Amygdaloideae (sin. Prunoideae) biljna potporodica, dio porodice Rosaceae.

Novi!!: Višnja i Amygdaloideae · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Višnja i Azija · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Višnja i Biljke · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Novi!!: Višnja i Carl Linné · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Višnja i Dalmacija · Vidi više »

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Novi!!: Višnja i Dvosupnice · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Višnja i Europa · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Višnja i Grčka · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Višnja i Hrvatska · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Višnja i Latinski jezik · Vidi više »

Maraska

Maraska ili maraška (Prunus cerasus var. marasca) je stara hrvatska autohtona sorta ili podvrsta višnje najviše rasprostranjena u Dalmaciji.

Novi!!: Višnja i Maraska · Vidi više »

Plod

Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.

Novi!!: Višnja i Plod · Vidi više »

Prunus

Prunus (šljiva, badem, marelica, trešnja, breskva, lat. Prunus), veliki i rasprostranjeni rod biljaka dvosupnica iz porodice ružovki i potporodice Amygdaloideae (nekada nepravilno nazivana i Prunoideae Horan.. Glavni predstavnici roda su šljive, breskve i trešnje, marelice i bademi, ukupno 341 priznate vrste bez hibrida. Latinsko ime roda dolazi od grčkog proumnon koja označava stablo šljive.

Novi!!: Višnja i Prunus · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Višnja i Rimljani · Vidi više »

Ružolike

Ružolike (Rosales), biljni red u razredu dvosupnica kojem se danas pripisuju 9 porodica: Barbeyaceae, Cannabaceae (konopljovke), Dirachmaceae, Elaeagnaceae (zlolesinovke), Moraceae (dudovke), Rhamnaceae (pasjakovke), Rosaceae (ružovke), Ulmaceae (brjestovke), Urticaceae (koprivovke).

Novi!!: Višnja i Ružolike · Vidi više »

Ružovke

Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida.

Novi!!: Višnja i Ružovke · Vidi više »

Sjemenjače

400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.

Novi!!: Višnja i Sjemenjače · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Višnja i Tona · Vidi više »

Trešnja

Trešnja, listopadna je vrsta drveća iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Višnja i Trešnja · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Višnja i Turska · Vidi više »

Voće

Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.

Novi!!: Višnja i Voće · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Višnja i Zapad · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Višnja i 1971. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Prunus cerasus, Višnje.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »