Brže od pregledniku!
32 odnosi: Amygdaloideae, Autohtonost, Biljke, Botanika, Brač, Dalmacija, Drniš, Dubrovnik, Dvosupnice, Hvar, Liker, Makarska, Maraschino, Maraska, Maraska (tvrtka), Posolica, Prosinac, Prunus, Ružolike, Ružovke, Sinj, Sjemenjače, Srednja Azija, Supstrat (ekologija), Svjetlost, Temperatura, Vegetacija, Višnja, Vjetar, Voda, Vrgorac, Zadar.
Amygdaloideae
Amygdaloideae (sin. Prunoideae) biljna potporodica, dio porodice Rosaceae.
Novi!!: Maraska i Amygdaloideae · Vidi više »
Autohtonost
hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.
Novi!!: Maraska i Autohtonost · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Maraska i Biljke · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Maraska i Botanika · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Maraska i Brač · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Maraska i Dalmacija · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Maraska i Drniš · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Maraska i Dubrovnik · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Maraska i Dvosupnice · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Maraska i Hvar · Vidi više »
Liker
Cointreau Liker je jako alkoholno piće, često obogaćeno okusom voća, trava, začina, sjemena, bilja, ili nekih drugih izvora okusa.
Novi!!: Maraska i Liker · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Maraska i Makarska · Vidi više »
Maraschino
Maraskin maraschino Luxardov maraschino Maraschino, Maraskino (talijanski maraschino) ime je za liker koji se proizvodi iz višnje maraske (Prumus hemaetceraus) koja je rasprostranjena uz hrvatsku obalu.
Novi!!: Maraska i Maraschino · Vidi više »
Maraska
Maraska ili maraška (Prunus cerasus var. marasca) je stara hrvatska autohtona sorta ili podvrsta višnje najviše rasprostranjena u Dalmaciji.
Novi!!: Maraska i Maraska · Vidi više »
Maraska (tvrtka)
Maraska u Zadru Maraska d.d., sa sjedištem u Zadru, hrvatska tvrtka za proizvodnju i prodaju likera, alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Novi!!: Maraska i Maraska (tvrtka) · Vidi više »
Posolica
Posolica je prirodna pojava koja nastaje zbog vremenskih prilika.
Novi!!: Maraska i Posolica · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Maraska i Prosinac · Vidi više »
Prunus
Prunus (šljiva, badem, marelica, trešnja, breskva, lat. Prunus), veliki i rasprostranjeni rod biljaka dvosupnica iz porodice ružovki i potporodice Amygdaloideae (nekada nepravilno nazivana i Prunoideae Horan.. Glavni predstavnici roda su šljive, breskve i trešnje, marelice i bademi, ukupno 341 priznate vrste bez hibrida. Latinsko ime roda dolazi od grčkog proumnon koja označava stablo šljive.
Novi!!: Maraska i Prunus · Vidi više »
Ružolike
Ružolike (Rosales), biljni red u razredu dvosupnica kojem se danas pripisuju 9 porodica: Barbeyaceae, Cannabaceae (konopljovke), Dirachmaceae, Elaeagnaceae (zlolesinovke), Moraceae (dudovke), Rhamnaceae (pasjakovke), Rosaceae (ružovke), Ulmaceae (brjestovke), Urticaceae (koprivovke).
Novi!!: Maraska i Ružolike · Vidi više »
Ružovke
Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida.
Novi!!: Maraska i Ružovke · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Maraska i Sinj · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Maraska i Sjemenjače · Vidi više »
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Novi!!: Maraska i Srednja Azija · Vidi više »
Supstrat (ekologija)
Kocke kamene vune spremne za hidroponski uzgoj biljaka. Supstrat je, u biološkom smislu, podloga na kojoj žive biljke i nepokretne (sesilne) životinje.
Novi!!: Maraska i Supstrat (ekologija) · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Maraska i Svjetlost · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Maraska i Temperatura · Vidi više »
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Novi!!: Maraska i Vegetacija · Vidi više »
Višnja
Višnja (lat. Prunus cerasus) biljna vrsta iz roda Prunus.
Novi!!: Maraska i Višnja · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Maraska i Vjetar · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Maraska i Voda · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Maraska i Vrgorac · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Maraska i Zadar · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Maraška, Prunus cerasus marasca, Prunus cerasus var. marasca.
