Brže od pregledniku!
83 odnosi: Ante Ivanišević, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Arhitektura, Auguste Marmont, Žnjan-Pazdigrad, Bačvice, Bedem Cornaro u Splitu, Bilice, Bobovišća, Bol (Splitsko-dalmatinska županija), Boris Magaš, Brač, Cista Velika, Dalmacija, Dinko Kovačić, Domovinski rat, Europska prijestolnica kulture, Goran Ivanišević, Gradonačelnik, Grafika, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Ivan Meštrović, Jugoslavenska narodna armija, Juraj Neidhardt, Kaštel Sućurac, Kći, Klasična gimnazija u Splitu (1817.), Knin, Kulturno dobro, Lavčević, Lektira, Leopold Mandić, Lions Clubs International, Lučac, Majka, Maketa, Matko Marušić, Medicinski fakultet u Splitu, Meje, Mostar, Narodne novine, Ožujak, Omiš, Oris, Osnovna škola, Otac, Otok, Pisak, Poduzetnički projekt, ..., Poljud, Povlja, Pustolovine Toma Sawyera, Rijeka, Sarajevo, Selca, Slobodna Dalmacija, Split, Split 3, Stanići, Statut, Stobreč, Stručni ispit, Student, Supruga, Trafostanica u Dujmovači, Trogir, Tvrđava Gripe, Vjekoslav Ivanišević, Vlada Republike Hrvatske, 12. rujna, 1947., 1975., 1979., 1992., 1993., 1999., 2006., 2011., 2013., 2015., 2018., 27. ožujka. Proširite indeks (33 više) »
Ante Ivanišević
Ante Ivanišević (Split, 30. travnja 1905. – Split, 18. listopada 1969.), hrvatski kipar.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Ante Ivanišević · Vidi više »
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Arhitektonski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Arhitektura · Vidi više »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Auguste Marmont · Vidi više »
Žnjan-Pazdigrad
Crkvica Gospe od Žnjana Žnjan je gradski kotar u istočnom dijelu grada Splita.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Žnjan-Pazdigrad · Vidi više »
Bačvice
Plaža Ovčice Plaža Firule Bačvice su stambena četvrt i gradski kotar hrvatskog grada Splita, ali i ime plitke pješčane plaže, odnosno uvale po kojoj je predio poznat.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Bačvice · Vidi više »
Bedem Cornaro u Splitu
Bedem Cornaro je fortifikacijski objekt u Splitu, Hrvatska.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Bedem Cornaro u Splitu · Vidi više »
Bilice
Bilice su općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Bilice · Vidi više »
Bobovišća
Bobovišća su mjesto na zapadnom dijelu otoka Brača.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Bobovišća · Vidi više »
Bol (Splitsko-dalmatinska županija)
Bol je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Bol (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Boris Magaš
Boris Magaš (Karlovac, 22. kolovoza 1930. − Rijeka, 24. listopada. 2013.), hrvatski arhitekt, akademik.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Boris Magaš · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Brač · Vidi više »
Cista Velika
Cista Velika je naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Cista Velika · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Dalmacija · Vidi više »
Dinko Kovačić
Dinko Kovačić (Split, 1938.) je hrvatski akademik.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Dinko Kovačić · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Domovinski rat · Vidi više »
Europska prijestolnica kulture
Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Europska prijestolnica kulture · Vidi više »
Goran Ivanišević
Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Goran Ivanišević · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Gradonačelnik · Vidi više »
Grafika
Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Grafika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Ivan Meštrović · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Juraj Neidhardt
Juraj Neidhardt (Zagreb, 15. listopada 1901. – Sarajevo, 13. srpnja 1979.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Juraj Neidhardt · Vidi više »
Kaštel Sućurac
Kaštel Sućurac jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Kaštel Sućurac · Vidi više »
Kći
Kći je naziv za ženskog potomka roditelja.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Kći · Vidi više »
Klasična gimnazija u Splitu (1817.)
Klasična gimnazija u Splitu bila je općeobrazovna srednja škola, osnovana 1817. godine,Josip Posedel, Iz povijesti Klasične gimnazije, Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu, Split, 1967., str.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Klasična gimnazija u Splitu (1817.) · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Knin · Vidi više »
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Kulturno dobro · Vidi više »
Lavčević
Lavčević d.d. je hrvatska tvrtka čije sjedište je u Splitu, i koja je osnovana 1948. godine.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Lavčević · Vidi više »
Lektira
Lektira je sastavni dio nastave hrvatskoga jezika u školama.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Lektira · Vidi više »
Leopold Mandić
Leopold Bogdan Mandić OFMCap (Herceg Novi, 12. svibnja 1866. – Padova, 30. srpnja 1942.) bio je hrvatski katolički svećenik, kapucin i poznati ispovjednik.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Leopold Mandić · Vidi više »
Lions Clubs International
Države članice Lions kluba. Lions Clubs International, skraćeno LCI, je međunarodna sekularna humanitarna organizacija.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Lions Clubs International · Vidi više »
Lučac
Lučac (Lucaz, Luzaz, suburbium S. Dominici, povijesno predgrađe na istočnoj strani starog Splita, danas u sastavu gradskog kotara Lučac-Manuš. Središnja ulica Lučca je Radunica, poznata po staroj pučkoj arhitekturi i proslavi Dani Radunice.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Lučac · Vidi više »
Majka
150px Majka s djetetom Majke su osobe koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Majka · Vidi više »
Maketa
Maketa ratne scene Maketa je model nekog objekta, obično smanjene veličine u odnosu na pravi objekt.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Maketa · Vidi više »
Matko Marušić
Matko Marušić (Split, 4. studenoga 1946.) je hrvatski književnik i profesor na Medicinskom fakultetu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Matko Marušić · Vidi više »
Medicinski fakultet u Splitu
Medicinski fakultet u Splitu je sastavnica Sveučilišta u Splitu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Medicinski fakultet u Splitu · Vidi više »
Meje
Meje su splitski gradski kotar smješten uz more od Matejuške na zapad, podno južne padine brda Marjan.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Meje · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Mostar · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Narodne novine · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Ožujak · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Omiš · Vidi više »
Oris
Oris je naziv hrvatskog časopisa za arhitekturu i kulturu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Oris · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Osnovna škola · Vidi više »
Otac
Otac i sin. Otac je muški roditelj, biološki ili samo socijalni (društveni roditelj).
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Otac · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Otok · Vidi više »
Pisak
Pisak je malo turističko mjesto na krajnjem istoku Omiške rivijere, udaljeno 18 km od Omiša, a 40 km od Splita.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Pisak · Vidi više »
Poduzetnički projekt
Projekt (od lat. proiectio – bacanje naprijed, iz proiicere – baciti ispred, pružiti) je vremenski određena djelatnost s ciljem ostvarenja jedinstvenoga proizvoda, usluge ili ishoda.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Poduzetnički projekt · Vidi više »
Poljud
Poljud je predio grada Splita.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Poljud · Vidi više »
Povlja
Povlja su priobalno mjesto na otoku Braču, u Hrvatskoj.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Povlja · Vidi više »
Pustolovine Toma Sawyera
Pustolovine Toma Sawyera je roman kojeg je napisao Mark Twain.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Pustolovine Toma Sawyera · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Rijeka · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Sarajevo · Vidi više »
Selca
Selca su naselje na istočnom dijelu otoka Brača i municipalno središte Općine Selca, kojoj još pripadaju naselja: Novo Selo, Sumartin, Povlja, Selački zaseoci (Nagorinac, Nakal, Osridke, Podsmrčevik, Nadselo) i Puntinak.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Selca · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Split · Vidi više »
Split 3
Split 3 je jedan od mlađih kotara u gradu Splitu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Split 3 · Vidi više »
Stanići
Hrvatska.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Stanići · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Statut · Vidi više »
Stobreč
Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Stobreč · Vidi više »
Stručni ispit
Cilj stručnog ispita je utvrđivanje profesionalne, poglavito metodičke i pedagoško-psihološke osposobljenosti pripravnika za odgojno-obrazovni rad.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Stručni ispit · Vidi više »
Student
Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Student · Vidi više »
Supruga
vjenčanju Supruga ili žena je izraz za ženskog bračnog partnera odnosno članicu bračne zajednice.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Supruga · Vidi više »
Trafostanica u Dujmovači
Trafostanica u Dujmovači je trafostanica u Splitu.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Trafostanica u Dujmovači · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Trogir · Vidi više »
Tvrđava Gripe
Topovi na tvrđavi Gripe Tvrđava Gripe je novovjekovni fortifikacijski i obrambeni kompleks izgrađen u 17. stoljeću za obranu Splita od Turaka.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Tvrđava Gripe · Vidi više »
Vjekoslav Ivanišević
* Vjekoslav Ivanišević (arhitekt), splitski arhitekt.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Vjekoslav Ivanišević · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 12. rujna · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 1947. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 1979. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 1993. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 1999. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 2006. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 2018. · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Vjekoslav Ivanišević (arhitekt) i 27. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Vjekoslav Ivanišević, arhitekt.
