Brže od pregledniku!
57 odnosi: Afganistan, Aleksandrija, Cleveland, Danska, Domaće govedo, Drevni Egipat, Električna energija, Električni generator, Energija vjetra, Engleska, Europa, Francuska, Heron, Industrijska revolucija, Iran, Kalif, Katedrala u Canterburyju, Kina, Kinderdijk, Kinetička energija, Konstrukcija, Mala Azija, Mezopotamija, Mlin, Nizozemska, Orgulje, Osovina, Perzija (razdvojba), Pilana, Pogon, Polder, Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, Rad (fizika), Sisaljka, Sistan, Sjedinjene Američke Države, Srednji vijek, Suffolk, Toranj, Uljara, UNESCO, Vat, Vitruvije, Vjetar, Vjetrenjača s rotirajućim jedrima, Vjetroagregat, Vjetroelektrana, Vjetroturbine, Voda, Zdenac, ..., 1. stoljeće pr. Kr., 1180., 1191., 1270., 1300., 1470., 644.. Proširite indeks (7 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Vjetrenjača i Afganistan · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Vjetrenjača i Aleksandrija · Vidi više »
Cleveland
Cleveland je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.
Novi!!: Vjetrenjača i Cleveland · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Vjetrenjača i Danska · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Vjetrenjača i Domaće govedo · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Vjetrenjača i Drevni Egipat · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Vjetrenjača i Električna energija · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Vjetrenjača i Električni generator · Vidi više »
Energija vjetra
Energija vjetra, energija je koja se pretvara u korisni oblik energije – električnu energiju, pomoću vjetroelektrana.
Novi!!: Vjetrenjača i Energija vjetra · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Vjetrenjača i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vjetrenjača i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vjetrenjača i Francuska · Vidi više »
Heron
Heron. parnoga stroja. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Heronov vodoskok. Skica Heronove pumpe. Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki matematičar i izumitelj.
Novi!!: Vjetrenjača i Heron · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Vjetrenjača i Industrijska revolucija · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Vjetrenjača i Iran · Vidi više »
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Novi!!: Vjetrenjača i Kalif · Vidi više »
Katedrala u Canterburyju
Katedrala u Canterburyju, službenog imena Katedrala i metropolitska Kristova crkva u Canterburyju, je katedrala u Canterburyju, Kent; najslavnija i jedna od najstarijih kršćanskih građevina u Engleskoj.
Novi!!: Vjetrenjača i Katedrala u Canterburyju · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Vjetrenjača i Kina · Vidi više »
Kinderdijk
Kinderdijk je selo u nizozemskoj pokrajini Južna Holandija, u općini Lekkerland, oko 15 km od Rotterdama.
Novi!!: Vjetrenjača i Kinderdijk · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Vjetrenjača i Kinetička energija · Vidi više »
Konstrukcija
svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo od drveta, bez ijednog čavla. Konstrukcija je bitan graditeljski, ali i estetski, element arhitekture.
Novi!!: Vjetrenjača i Konstrukcija · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Vjetrenjača i Mala Azija · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Vjetrenjača i Mezopotamija · Vidi više »
Mlin
Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.
Novi!!: Vjetrenjača i Mlin · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Vjetrenjača i Nizozemska · Vidi više »
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Novi!!: Vjetrenjača i Orgulje · Vidi više »
Osovina
Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.
Novi!!: Vjetrenjača i Osovina · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Vjetrenjača i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Pilana
Pilana Pilana u Austriji Pilana je gospodarski pogon koji obrađuje trupce koji su uglavnom isporučeni od šumarstva.
Novi!!: Vjetrenjača i Pilana · Vidi više »
Pogon
* Pogon je izvor sile (potiska, poriva, vučne sile) kojom se pokreće neko plovilo, letjelica, vozilo, stroj ili slično; katkada se naziva i propulzijom.
Novi!!: Vjetrenjača i Pogon · Vidi više »
Polder
Nizozemskoj (595.41 km²) Polder Polder je hidrološka umjetna depresija okružena branama koja je kanalima i vodenim ispustima povezana s vodom koja ga okružuje.
Novi!!: Vjetrenjača i Polder · Vidi više »
Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi
Albansko višeglasno pjevanje u izvedbi pjevača iz Skrapara Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa.
Novi!!: Vjetrenjača i Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Novi!!: Vjetrenjača i Rad (fizika) · Vidi više »
Sisaljka
Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Novi!!: Vjetrenjača i Sisaljka · Vidi više »
Sistan
Sistan (''Sigistan'') na isječku zemljovida „Perzija” (Rigobert Bonne, 1787.) Sistanski slijev Haozdarova vrata (Iran) Sistan (perz. سیستان; Sīstān), regija koja obuhvaća dijelove istočnog Irana odnosno jugozapadnog Afganistana i Pakistana.
Novi!!: Vjetrenjača i Sistan · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Vjetrenjača i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Vjetrenjača i Srednji vijek · Vidi više »
Suffolk
Suffolk je nemetropolitanska grofovija povijesnog podrijetla u Istočnoj Angliji, regiji Engleske.
Novi!!: Vjetrenjača i Suffolk · Vidi više »
Toranj
Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene.
Novi!!: Vjetrenjača i Toranj · Vidi više »
Uljara
Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Uljara je pogon za proizvodnju ulja u kojem se prerađuju plodovi maslina, koštice suncokreta i buča, te drugih poljoprivrednih kultura u maslinovo, suncokretovo, bučino ili drugo ulje.
Novi!!: Vjetrenjača i Uljara · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Vjetrenjača i UNESCO · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Vjetrenjača i Vat · Vidi više »
Vitruvije
Crtež iz 1684. na kojem je prikazan Vitruvije (desno) kako pokazuje svoje djelo De Architectura, caru Augustu Marcus Vitruvius Pollio (rođen oko 80. – 70. pr. Kr., umro oko 15. pr. Kr.) bio je rimski pisac, arhitekt i vojni inženjer.
Novi!!: Vjetrenjača i Vitruvije · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Vjetrenjača i Vjetar · Vidi više »
Vjetrenjača s rotirajućim jedrima
Vjetrenjača s rotirajućim jedrima pokraj Osijeka Vjetrenjača s rotirajućim jedrima je nova vrsta vjetrenjače koja ima 3 jedra promjenjive površine.
Novi!!: Vjetrenjača i Vjetrenjača s rotirajućim jedrima · Vidi više »
Vjetroagregat
električnu energiju. električne energije godišnje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroagregat je rotirajući stroj koji pretvara kinetičku energiju vjetra prvo u mehaničku, a zatim preko električnih generatora u električnu energiju.
Novi!!: Vjetrenjača i Vjetroagregat · Vidi više »
Vjetroelektrana
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. Ujedinjenom Kraljevstvu. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. električnu energiju. Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.
Novi!!: Vjetrenjača i Vjetroelektrana · Vidi više »
Vjetroturbine
Vjetroturbine. Vjetroelektrani Vrataruša kod Senja. Vjetroturbine ili vjetrene turbine su energetski strojevi koji pretvaraju kinetičku energiju vjetra u mehanički rad, ponajprije za pogon električnih generatora (vjetroturbina + električni generator.
Novi!!: Vjetrenjača i Vjetroturbine · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Vjetrenjača i Voda · Vidi više »
Zdenac
Bunar u dvorcu Trakošćan. Njemačkoj. Đeram u mjestu Markowa (Poljska). valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Zdenac, hladenac, kladenac, studenac ili bunar je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda.
Novi!!: Vjetrenjača i Zdenac · Vidi više »
1. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetrenjača i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetrenjača i 1180. · Vidi više »
1191.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetrenjača i 1191. · Vidi više »
1270.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetrenjača i 1270. · Vidi više »
1300.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetrenjača i 1300. · Vidi više »
1470.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetrenjača i 1470. · Vidi više »
644.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetrenjača i 644. · Vidi više »
