Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vladan Alanović

Indeks Vladan Alanović

Vladan Alanović (Zadar, 3. srpnja 1967.), hrvatski košarkaš, bivši reprezentativac.

14 odnosi: Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995., Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993., Hrvatska, Hrvatska košarkaška reprezentacija, KK Cibona, KK Split, KK Zadar, Košarka, Košarka na OI 1992., Zadar, 1967., 1992., 3. srpnja.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Vladan Alanović i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »

Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995.

Europsko prvenstvo u košarci 1995. održalo se u Ateni od 21.

Novi!!: Vladan Alanović i Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993.

Europsko prvenstvo u košarci 1993. godine održalo se u Njemačkoj od 22.

Novi!!: Vladan Alanović i Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Vladan Alanović i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska košarkaška reprezentacija

Dino Rađa Roko Leni Ukić Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima.

Novi!!: Vladan Alanović i Hrvatska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

KK Cibona

Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.

Novi!!: Vladan Alanović i KK Cibona · Vidi više »

KK Split

KK Split hrvatski je košarkaški klub iz Splita.

Novi!!: Vladan Alanović i KK Split · Vidi više »

KK Zadar

KK Zadar je hrvatski košarkaški klub iz Zadra.

Novi!!: Vladan Alanović i KK Zadar · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Vladan Alanović i Košarka · Vidi više »

Košarka na OI 1992.

Košarka na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine uključivala je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Novi!!: Vladan Alanović i Košarka na OI 1992. · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Vladan Alanović i Zadar · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Vladan Alanović i 1967. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Vladan Alanović i 1992. · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Vladan Alanović i 3. srpnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »