Sadržaj
47 odnosi: Alkaloidi, Antibiotik, Švicarska, Bosna i Hercegovina, Domovinski rat, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Franjo Rački, Grga Tuškan, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Ivan Antolčić, Ivo Andrić, Josip Juraj Strossmayer, Kemija, Kinin, Kremacija, Lavoslav Ružička, Milan Prelog, Milan Prelog (1879.), Mirogoj, Molekula, Nenad Trinajstić, Nobelova nagrada za kemiju, Osijek, Povjesničar, Prag, Sarajevo, Stereokemija, Topologija, Urna, Vijenac (časopis), Zagreb, Zürich, 1928., 1934., 1942., 1998., 2001., 2005., 2006., 2007., 2008., 2015., 21. rujna, 21. travnja, 23. srpnja, 7. siječnja.
- Bosanskohercegovački znanstvenici
- Hrvatski kemičari
Alkaloidi
kositrenici. Alkaloidi su prirodni spojevi s dušikom lužnatih svojstava koji imaju izraziti farmakološki učinak (“spojevi jakog djelovanja”).
Pogledaj Vladimir Prelog i Alkaloidi
Antibiotik
Doksiciklin Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu.
Pogledaj Vladimir Prelog i Antibiotik
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Vladimir Prelog i Švicarska
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Vladimir Prelog i Bosna i Hercegovina
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Vladimir Prelog i Domovinski rat
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
Ulaz u zgradu Fakulteta na Marulićevu trgu br. 20 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i polje druge temeljne tehničke znanosti te iz područja prirodnih znanosti, polje kemija.
Pogledaj Vladimir Prelog i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Pogledaj Vladimir Prelog i Franjo Rački
Grga Tuškan
Grga Tuškan (Ladvenjak, Karlovac, 1845. – Sisak, veljača 1923.) bio je hrvatski političar.
Pogledaj Vladimir Prelog i Grga Tuškan
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Pogledaj Vladimir Prelog i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.
Pogledaj Vladimir Prelog i Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Ivan Antolčić
Ivan Antolčić (Komarevo, 15. svibnja 1928. – Zagreb, 29. siječnja 2019.), hrvatski je kipar, grafičar, scenograf, crtač, slikar, dizajner i ilustrator.
Pogledaj Vladimir Prelog i Ivan Antolčić
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10.
Pogledaj Vladimir Prelog i Ivo Andrić
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Pogledaj Vladimir Prelog i Josip Juraj Strossmayer
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj Vladimir Prelog i Kemija
Kinin
Kinin je lijek koji se dobiva od kore drveta cinchona (kininovca); sredstvo protiv vrućice, lijek je protiv malarije.
Pogledaj Vladimir Prelog i Kinin
Kremacija
Javno kremiranje u Katmanduu. Kremacija (lat. crematio) ili kremiranje u najširem smislu označava za brzu mineralizaciju tijela mrtvih ljudi i životinja, odnosno njihovo razlaganje na osnovne kemijske sastojke zbog izlaganja visokim temperaturama, odnosno vatri.
Pogledaj Vladimir Prelog i Kremacija
Lavoslav Ružička
Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.
Pogledaj Vladimir Prelog i Lavoslav Ružička
Milan Prelog
Milan Prelog (Osijek, 19. lipnja 1919. – Zagreb, 25. kolovoza 1988.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti.
Pogledaj Vladimir Prelog i Milan Prelog
Milan Prelog (1879.)
Milan Prelog (Zagreb, 8. veljače 1879. – Zagreb, 24. prosinca 1931.), bio je hrvatski povjesničar i prevoditelj.
Pogledaj Vladimir Prelog i Milan Prelog (1879.)
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik.
Pogledaj Vladimir Prelog i Mirogoj
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Vladimir Prelog i Molekula
Nenad Trinajstić
Nenad Trinajstić (Zagreb, 26. listopada 1936. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.), bio je hrvatski kemičar.
Pogledaj Vladimir Prelog i Nenad Trinajstić
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Pogledaj Vladimir Prelog i Nobelova nagrada za kemiju
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Vladimir Prelog i Osijek
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Vladimir Prelog i Povjesničar
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Vladimir Prelog i Prag
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Vladimir Prelog i Sarajevo
Stereokemija
Stereokemija je grana kemije koja se bavi proučavanjem prostorne organizacije molekula odnosno njene trodimenzijske strukture.
Pogledaj Vladimir Prelog i Stereokemija
Topologija
Topologija je grana matematike.
Pogledaj Vladimir Prelog i Topologija
Urna
Urna s pepelom. Urna je vrsta vaze sa suženim grlom, koja se koristi u ukrasne svrhe, ali su danas najpoznatije urne u koje se smješta pepeo kremiranog pokojnika.
Pogledaj Vladimir Prelog i Urna
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Pogledaj Vladimir Prelog i Vijenac (časopis)
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Vladimir Prelog i Zagreb
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Pogledaj Vladimir Prelog i Zürich
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Vladimir Prelog i 1928.
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Vladimir Prelog i 1934.
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Pogledaj Vladimir Prelog i 1942.
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Vladimir Prelog i 1998.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Vladimir Prelog i 2001.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Vladimir Prelog i 2005.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Vladimir Prelog i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Vladimir Prelog i 2007.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Vladimir Prelog i 2008.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Vladimir Prelog i 2015.
21. rujna
21.
Pogledaj Vladimir Prelog i 21. rujna
21. travnja
21.
Pogledaj Vladimir Prelog i 21. travnja
23. srpnja
23.
Pogledaj Vladimir Prelog i 23. srpnja
7. siječnja
7.
Pogledaj Vladimir Prelog i 7. siječnja
Vidi također
Bosanskohercegovački znanstvenici
- Ivo Lučić
- Ivo Pranjković
- Rifat Hadžiselimović
- Vladimir Prelog
- Zlata Bartl
- Željko Ivezić
Hrvatski kemičari
- Drago Grdenić
- Franjo Hanaman
- Franjo Kajfež
- Nenad Trinajstić
- Vladimir Prelog