Brže od pregledniku!
10 odnosi: Dragutin Herenda, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivica Đovani Matešić-Jeremija, Nedjeljko Jusup, Novine, Zadar, 1994., 1998., 21. prosinca.
Dragutin Herenda
Dragutin Herenda (Zagreb, 4. listopada 1948. – Zadar, 28. rujna 2010.), hrvatski novinar i pjesnik Nedjeljko Jusup: Umro pjesnik i novinar Dragutin Herenda, 28.
Novi!!: Zadarski list i Dragutin Herenda · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zadarski list i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Zadarski list i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivica Đovani Matešić-Jeremija
Ivica Đovani Matešić Jeremija (27. veljače 1959., Arbanasi Predstavljena knjiga Ivice Đovanija Matešića Jeremije Takvo zar bilo je lice tvoje, 21. prosinca 2004. 21. lipnja 2020., hrvatski kolumnist i književnik. Bio je hrvatski branitelj, a kasnije i hrvatski vojni izaslanik u Italiji. K. Baždarić: U sklopu županijskih dana u Gradskoj loži predstavljena knjiga Ivice Đovanija Matešića Đ Jeremije, br. 134, svibanj 2007. Rodom je iz težačko-radničke obitelji. Pisanjem se počeo baviti za vrijeme velikosrpskih napada na Zadar. Prva knjiga. Druga knjiga, Uskrs duše gardijske, sadrži prozne zapise s bojišnice, a za razliku od prve, u drugoj se dirnuo teme poslijeratnih sudbina dragovoljaca Domovinskog rata. Peta knjiga govori o tragičnoj sudbini hrvatskih branitelja nakon rata. Nabraja braniteljska beznađa, jer su prisiljeni gledati kako se četnici danas vraćaju u Zadar i šetaju Kalalargom kao da se ništa nije dogodilo. Piše o strahotama rata koji se pretvorio u užas mira. Knjiga je zbirka kolumna koje je objavio u zadarskom Narodnom listu. Njegova šesta knjiga, Naresla je trava, ratne je i poslijratne tematike. Rečenice su kratke i isprekidane, kao kod ratnog izvješćivanja s bojnišnice, "kao da što prije želi čitatelju nešto važno reći". Pisanje mu je pražnjenje, a želi pokazati zbiljnu sliku Hrvatske u poraću. Ta knjiga ima i putopisne elemente. Sedma knjiga, Mi smo Zadar, zbirka je njegovih reportaža, kratkih eseja, komentara, priča, sjećanja koje je objavio u dnevniku Zadarskom listu u kolumni Četiri kantuna., Potresno literarno štivo o Domovinskom ratu 2009. Član je Društva hrvatskih književnika.
Novi!!: Zadarski list i Ivica Đovani Matešić-Jeremija · Vidi više »
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup (Zadar, 7. siječnja 1951.), novinar, publicist, predavač i urednik, utemeljitelj te prvi i dugogodišnji glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list.
Novi!!: Zadarski list i Nedjeljko Jusup · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Zadarski list i Novine · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Zadarski list i Zadar · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarski list i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Zadarski list i 1998. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Zadarski list i 21. prosinca · Vidi više »
